Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Anja Ljubojević komentarisala je novi dogovor vlasti RS da se usvoji entitetski izborni zakon. Tom prilikom iznijela je neistinitu tvrdnju.
Potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević gostovala je 15. januara 2024. godine u programu BHRT-a. Tom prilikom izjavila je da su izbori, odnosno Izborni zakon, oblast koju je država Bosna i Hercegovine “otela” od Republike Srpske.
Ovo što pokušavamo sada s našom vladajućom većinom jeste pokušati napraviti izborni zakon RS. To je važno iz mnogo aspekata. Prvo, što nam je to povučeno, što je BiH otela tu nadležnost. Da postavimo i logično pitanje: koja je zajednička izborna većina, ima li potrebe za CIK-om?
Anja Ljubojević, 15.1.2024.
Suprotno tvrdnji Anje Ljubojević, provođenje izbora i izborni zakon nisu nadležnost koja je mogla biti prenesena s entitetskog na državni nivo, s obzirom na to da je ova oblast u nadležnosti države Bosne i Hercegovine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas.
Prema članu 5. Aneksa III Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, strane su se usaglasile da će osnovati stalno izborno povjerenstvo koje će biti odgovorno za provođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini.
Kako se navodi na zvaničnoj web stranici Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), Parlamentarna skupština BiH usvojila je u augustu 2001. godine Izborni zakon BiH koji je stupio na snagu u septembru 2001. godine. Stupanjem na snagu ovog zakona, prestala je s radom Privremena izborna komisija (PIK), čije je funkcionisanje također predviđeno članom III Aneksa 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a utemeljena je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Konstituirajuća sjednica CIK-a BiH održana je u novembru 2001. godine, čime je PIK zvanično prestao da postoji.
Članom 2.9 Izbornog zakona BiH definisano je da CIK BiH “koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora u skladu s ovim Zakonom”.
Članom 2.21 Izbornog zakona BiH precizirano je da se izborne komisije entiteta formiraju prema zakonu entiteta te da moraju biti u skladu s Izbornim zakonom BiH. Pored toga, nadležnost entitetskih izbornih komisija utvrđuje CIK BiH u skladu s Izbornim zakonom BiH.
Podsjećamo da su iz CIK-a BiH ranije za Istinomjer rekli da nijedan drugi organ, osim CIK-a BiH, ne može donijeti odluku o održavanju izbora u BiH.
Tada su nas iz CIK-a BiH uputili i na Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu broj U 4/12 (apelacija Sulejmana Tihića) kojom je utvrđeno da nijedna druga izborna komisija u BiH ne može provoditi izbore bez saglasnosti Centralne izborne komisije BiH.
U Republici Srpskoj postoji Republička izborna komisija (RIK) koja vrši poslove koji su joj preneseni od Centralne izborne komisije BiH i druge poslove utvrđene aktima RIK-a, Izbornim zakonom RS i Izbornim zakonom BiH.
Potrebno je naglasiti da je važeći Izborni zakon RS donesen 2002. godine, tj. nakon što je donesen Izborni zakon BiH, kojim je osnovana Centralna izborna komisija BiH.
S obzirom na činjenicu da nadležnosti po pitanju provođenja izbora u Bosni i Hercegovinu nisu prenesene s entitetskog na državni nivo i da je provođenje izbora na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini uvijek bilo u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, Istinomjer tvrdnju Anje Ljubojević da je “BiH otela nadležnost od RS” kada je riječ o provođenju izbora ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)