Predsjednik DNS-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pozvao je, kako prenosi BN, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH da poduzmu neophodne korake ka pridruživanju BiH regionalnoj inicijativi “mini Schengen”, te obrazložio zašto podržava ovu inicijativu.
Kako je Nešić konstatovao, Bosni i Hercegovini bi pristupanje “mini Schengenu” pomoglo jer je “najsiromašnija u Evropi i na zapadnom Balkanu”:
”Iako je daleko najsiromašnija u Evropi i na zapadnom Balkanu, BiH se ponaša kao da imamo standard Švajcarske i da nam ne treba ”Mali Šengen”. BiH postaje geto iz kojeg se izvozi samo radna snaga. S jedne strane ne možemo parirati i biti konkurentni tržištu EU, a s druge strane potpuno ćemo izgubiti i tržište zemalja koje su pristupile ‘Malom Šengenu’”.
Nenad Nešić, 20.7.2021.
Iako je BiH daleko od najrazvijenijih, ona se ne nalazi na dnu evropskih zemalja kada je u pitanju siromaštvo. Istinomjer je već analizirao ovu tvrdnju ranije ove godine, kada je Fahrudin Radončić također ustvrdio da je BiH “prva u Evropi po siromaštvu”.
Kao jedan od najvjerodostojnijih pokazatelja razvoja jedne države koristi se bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika (gross domestic product – GDP per capita). BDP jedne zemlje izračunava tako što se uzima u obzir novčana vrijednost roba i usluga države nakon određenog perioda, obično nakon godinu, te se zatim ova količina bogatstva dijeli između stanovništva date zemlje.
Podaci sa stranice Trading Economics govore da se, prema ovom parametru, iza BiH, čiji je BDP po glavi stanovnika u decembru 2020. godine iznosio 6.077 američkih dolara, nalaze Sjeverna Makedonija sa 5.371, Albanija sa 5.064, Kosovo sa 4.230, Moldavija sa 3.514 i Ukrajina sa 3.116 američkih dolara.
BDP po glavi stanovnika BiH u američkim dolarima (Izvor: tradingeconomics.com)
Iste zemlje nalaze se iza Bosne i Hercegovine prema GDP-u po glavi stanovnika i prema statistici Svjetske banke, što govori da su tri zemlje zapadnog Balkana (Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo) siromašnije od BiH.
Podsjećamo, u oktobru 2019. godine, predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “malog Schengena” između ove tri zemlje. Tom prilikom je rečeno da bi ova deklaracija trebalo da pomogne da čitav region zapadnog Balkana počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi. Do danas, nadležne institucije Bosne i Hercegovine nisu donijele bilo kakvu zvaničnu odluku da je BiH saglasna s procesom “mini Schengena”.
S obzirom na to da je pet evropskih zemalja, a tri sa zapadnog Balkana, prema BDP-u po glavi stanovnika siromašnije od BiH, Istinomjer tvrdnju Nenada Nešića, da je BiH “daleko najsiromašnija u Evropi i na zapadnom Balkanu”, ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)