Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, govorio je u programu TVSA o netransparentnosti donacija za područja pogođena poplavama, o obrazovnom sistemu, problemima povratnika/ca i iseljavanju stanovništva.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić gostovao je 11. novembra 2024. godine u programu TVSA, u emisiji “Intervju”, gdje je govorio o mnogim problemima u Bosni i Hercegovini.
Pomoć za područja pogođena poplavama
Hurtić je na početku intervjua pričao o nedavnim poplavama u Bosni i Hercegovini, a kao poseban problem istakao je nepostojanje jedinstvenog računa na koji bi se mogla uplatiti sredstva.
Kad se desila ta nesreća, ja sam razgovarao sa gradonačelnikom Grada Doboja, gospodinom Jerinićem, i zamolio sam ga da Grad Doboj obezbijedi sredstva za ljude koji su nastradali. Obezbijeđeno je 100.000 maraka, ali onda je on meni jedno stvarno (!) pitanje koje nikad nisam o tome razmišljao: gdje da uplati? (…) Ali mi nemamo jedinstven račun na koji možemo uplatiti (…) Mislim da moramo imati u dogledno vrijeme jedan račun (…) da uplaćujemo sredstva na jedan račun i da se na osnovu prioriteta ta sredstva dijele.
Sevlid Hurtić, 11.11.2024.
Bosna i Hercegovina se prije deset godina suočila s razornim poplavama u mnogim općinama. Nakon ove nesreće, u FBiH je donesen Zakon o osnivanju Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće. Donošenje Zakona i osnivanje Fonda trajalo je oko šest mjeseci, a nakon ovog perioda, odobren je prijenos svih sredstava za otklanjanje posljedica prirodne nepogode na račun Federalnoga fonda. Nakon što su isplaćena prikupljena sredstva, 2018. godine donesen je Zakon o prestanku važenja Zakona o osnivanju Federalnog fonda. Dakle, danas se FBiH nalazi u istoj poziciji kao i 2014. godine – bez jedinstvenog računa i posebnog tijela koje će skupljati i isplaćivati novac kojim će se sanirati šteta.
O ovom je problemu prije mjesec govorio premijer FBiH Nermin Nikšić, koji je građanima/kama poručio da mogu uplaćivati novčana sredstva na račune općina koje su pretrpjele štete.
Ministar Hurtić govorio je i o aplikaciji koju BiH treba poslati kako bi pristupila Fondu solidarnosti EU te o finansijskim sredstvima koje EU može odobriti.
I oni ne mogu koristiti ta sredstva za privatne obnove kuća, već za javnu infrastrukturu, za mostove, za puteve, za željeznicu.
Sevlid Hurtić, 11.11.2024.
Prema podacima sa zvanične stranice Evropske komisije, Fond solidarnosti Evropske unije mogu koristiti države članice EU i zemlje kandidatkinje isključivo za saniranje javne infrastrukture nakon teških prirodnih katastrofa i teških zdravstvenih situacija. Dakle, kao što je Hurtić naveo, ova se sredstva ne mogu koristi u privatne svrhe.
Obrazovni program i broj osnovnih škola u Federaciji BIH
Hurtić je u nastavku gostovanja pričao o obrazovanju i posjetama učenika/ca osnovnih škola Memorijalnom centru Srebrenica.
Dobra je stvar što u gro kantona djeca u devetom razredu idu u Srebrenicu, ali to je malo. Mi imamo, recimo, u Federaciji, po mojoj procjeni, sad negdje 300 škola osnovnih. Samo da ide jedan dan u godini čitava škola u Srebrenici, to vam je svaki dan najmanje od 200 do 1.000 učenika, od pet do 20 autobusa u Srebrenici.
Sevlid Hurtić, 11.11.2024.
Pitanje plana i programa u osnovnim školama riješeno je na nivou kantona u FBiH, a prema pisanju Preporoda, tematika genocida u Srebrenici izučava se u pet kantona (Zeničko-dobojski, Posavski, Unsko-sanski, Tuzlanski i Kanton Sarajevo). Ova se tematika još uvijek ne izučava u svim kantonima niti u Republici Srpskoj.
Prema izvještaju Federalnog zavoda za statistiku, u školskoj 2022/2023. godini u Federaciji BiH radilo je 1.036 škola. Tuzlanski kanton ima preko 200 osnovnih škola, a na drugom mjestu je Zeničko-dobojski sa 188 škola.
Zanimljivo je da je u 1.036 škola Federacije BiH bilo upisano samo 169.786 učenika/ca. To znači da, u prosjeku, svaka škola ima 164 učenika/ce, što je znatno ispod Hurtićeve procjene da u osnovne škole ide između 200 i 1.000 učenika/ca. Također, procjene Federalnog fonda za statistiku pokazuju da je došlo do smanjenja broja škola i učenika/ca u periodu od 2018. do 2023. godine.
Broj Hrvata u Žepču
Jedna o tema bila je i iseljavanje stanovništva i mali broj povratnika/ca.
Ne želim da Bosanski Petrovac, Grahovo, Drvar, da isto budu prazni, da bude Vareš prazan od Hrvata. Žepče je sad ovdje najbolji primjer. Koliko ima Hrvata u Žepču? Šest, sedam hiljada punoljetnih osoba. To se vidi na osnovu izbora, na osnovu glasova. Koliko ima? To je malo za jedno Žepče.
Sevlid Hurtić, 11.11.2024.
S obzirom na to da je Sevlid Hurtić svoje procjene povezao s izborima, analizirali smo izborni rezultat u Žepču.
Prema izvještaju Centralne izborne komisije BiH, na Lokalnim izborima 2024. godine pravo glasa u ovoj lokalnoj zajednici imale su 25.823 osobe. Na izbore je izašlo 13.310 osoba. Kandidat HDZ-a BiH za načelničko mjesto dobio je ukupno 4.946 glasova, kandidat Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) dobio je 2.758 glasova, a kandidat SDA dobio je 4.926 glasova. Ukupan broj glasova koje su dobile stranke s hrvatskim predznakom iznosi oko 7.700, ali sam broj glasova ne može predstavljati nacionalnu i etničku strukturu stanovništva. Relevantne podatke o nacionalnoj i etničkoj strukturi stanovništa, te o stvarnom broju stanovnika/ca u mjestima o kojim Hurtić govori, možemo dobiti samo putem novog popisa stanovništva.
Ministar Hurtić je tokom gostovanja iznosio istine, neistine te neutemeljene informacije. Njegove tvrdnje o problemu uplate donacija za područja pogođena poplavama te namjeni sredstava Fonda Evropske unije bile su istinite. Ipak, Hurtić je u nastavku iznio netačne informacije o broju škola i učenika/ca u Federaciji BiH te je kroz prizmu izbornih rezultata iznio neutemeljenu procjenu broja Hrvata u Žepču.
(Istinomjer.ba)