Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović komentarisao je prilikom gostovanja na Dnevniku TV USK 23. augusta 2025. godine izborne rezultate njegove stranke u prethodnim izbornim ciklusima, “cyber” napade tokom izbora u Evropi i Americi, a govorio je i o padu zaposlenih u oblasti trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Izborni rezultati
Govoreći o prošlim općim izborima, Izetbegović je izjavio da je SDA “najveća i najjača stranka u državi” iako nije na vlasti.
Pa, alternativa je izbacila SDA, najjaču, najveću stranku. Nije ona samo najveća opoziciona, ona je najveća i najjača stranka u cijeloj BiH, ona nije na vlasti.
Bakir Izetbegović, 23.8.2025.
Na Općim izborima održanim 2022. godine za Parlamentarnu skupštinu BiH s područja Federacije BiH je 2.109.344 birača/ice ostvarilo pravo glasa. SDA je osvojila 243.415 glasova, što predstavlja 25,17% biračkog tijela. S područja Republike Srpske (RS) biračko pravo ostvarila su 1.259.322 građana/ke. SNSD je osvojio 255.515 glasova, što je 41,15% od ukupnog broja glasova. Kada se zbroji ukupan broj glasova s teritorije oba entiteta, SDA je imala 273.547 glasova, dok je SNSD imao 259.521 glas.
SNSD je osvojio više od 40% glasova biračkog tijela u entitetu u kojem i vrši vlast iako u ukupnom zbiru glasova nije imao više glasova od SDA. Tvrdnja da je SDA “najveća i najjača stranka u cijeloj BiH“ stoji u pogledu broja glasova, ali vrijedi spomenuti da SNSD ima ubjedljivu podršku u entitetu u kojem čini vlast. Budući da je razlika u glasovima između ovih dviju stranaka 14.026 u korist SDA, a s obzirom na različitu veličinu biračkog tijela koje dolazi iz dva entiteta, SDA se može smatrati strankom s najvećim brojem glasača/ica, što ne odražava njenu snagu u kontekstu vršenja vlasti.
Izetbegović je tokom gostovanja nastavio porediti rezultate izbora, osvrćući se na uspjeh njegove stranke na federalnom nivou.
To je stranka, ako biste nas predstavili stubićima nekim, koja izgleda kao odrasli čovjek naspram djece. Sljedeća stranka u Federaciji je duplo slabija od SDA.
Bakir Izetbegović, 23.8.2025.
Budući da je Izetbegović rekao da je SDA “trasirala put” na prethodnim izborima, vjerovatno je mislio na posljednje izbore koji su se održali u BiH, a to su bili Lokalni izbori 2024. godine. Međutim, on je spomenuo podatke koji se odnose na nivo FBiH, te je stoga nemoguće upoređivati podatke lokalnih izbora s podacima koji se odnose na opće izbore.
SDA je na izborima 2022. godine za Parlament Federacije BiH osvojila najveći broj glasova – 238.116 (24,40%) – dok je druga po redu stranka, Socijaldemokratska partija BiH (SDP), osvojila 131.328, odnosno 13,46%. Stranke iz koalicije “Trojka” osvojile su na ovim izborima ukupno 249.339 glasova.
Rezultati pokazuju da je SDA osvojila 106.788 glasova više od SDP-a, što ne predstavlja duplo veći broj glasova.
Neutemeljene tvrdnje o cyber napadima
Izetbegović je komentarisao i novi način glasanja na izborima koji se odnosi na elektronsko glasanje. Govorio je o cyber napadima koji su se desili u nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Australiju, Makedoniju, Nizozemsku i Estoniju, a koji su utjecali na izborne rezultate.
Da nam se neće desiti ono što se desilo u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Makedoniji, Nizozemskoj, Estoniji… A to jedno perfidno i vrlo teško uhvatljivo, dakle, cyber miješanje, cyber udar na rezultate. Dakle, uložite stotine miliona, ogroman napor, glasači izađu, a onda neko tamo štima rezultat, da ga skoro ne možete da uhvatite. Par procenata, samo koliko je potrebno. Dakle, moramo uraditi to tako da nas ponovo ne pokradu neki hakeri. Jer 41 put, kad su pitanju izbori i referendumi, u Evropi i u Americi morali su biti vraćeni na početak, jer se desila ova stvar.
Bakir Izetbegović, 23.8.2025.
Istraživanjem nismo pronašli da su izbori ili referendumi u Evropi ili Americi ponovljeni zbog izbornih nepravilnosti koje se tiču elektronskog glasanja. Istina je da su se cyber napadi desili u državama koje je spomenuo Izetbegović u prethodnim izbornim ciklusima, ali oni nisu utjecali na izborne rezultate, već su bili usmjereni na krađu ličnih podataka.
U predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine desili su se cyber napadi na Demokratski komitet za kongresnu kampanju, Demokratski nacionalni komitet i predsjedničku kampanju kandidatkinje Hillary Clinton. Velika porota (Grand jury) u SAD-u optužila je 12 ruskih vojnih obavještajaca za hakovanje ciljeva Demokratske partije i objavljivanje ukradenog materijala. Imena hakera bila su poznata i nalazila su se na web stranici Federalnog biroa za istrage (FBI). Nije bilo dokaza da je broj glasova promijenjen.
U Australiji se 2019. godine, neposredno prije izbora, desio veliki cyber napad na tri najveće stranke i parlament ove države. Kako je Reuterus prenio, australijske obavještajne službe potvrdile su da iza napada stoji Kina te da nije bilo direktnog utjecaja na izborni rezultat.
Na izborima u julu 2020. godine u Sjevernoj Makedoniji došlo je do niza cyber napada, te se nije moglo pristupiti web stranici Državne izborne komisije (DIK) na kojoj su se građani/ke informisali/e o izbornim rezultatima. Međutim, potvrđeno je da nije bila moguća manipulacija izbornim rezultatima, zato što oni idu preko unutrašnje mreže, od općinskih izbornih komisija ka DIK-u.
Na izborima za Evropski parlament u junu 2024. godine desilo se nekoliko cyber napada na web stranice tri stranke u Nizozemskoj. Desili su se i privremeni prekidi dostupnosti stranicama, ali rezultati glasanja nisu promijenjeni.
U Estoniji se 2023. godine desio pokušaj cyber napada tokom parlamentarnih izbora. Nacionalni centar za cyber sigurnost izvijestio je o pokušajima upada u izborne sisteme tokom kampanje. Napadi su bili neuspješni i internetsko glasanje je nastavljeno.
Neistina o smanjenju broja zaposlenih u FBiH
Kao što je Istinomjer već pisao, Izetbegović je iznio neistinitu tvrdnju kada je u pitanju smanjenje broja zaposlenih radnika/ca u oblasti trgovine u FBiH usljed neradne nedjelje. Podaci Federalnog zavoda za statistiku govore da je od novembra 2024. godine do posljednjih podataka iz juna 2025. godine broj radnika/ca u oblasti trgovine na veliko i malo smanjen za 1.488, a ne za 6.600, kako je Izetbegović izjavio.
Vlast kao odraz “muškosti”
Odgovarajući na pitanje novinarke o evropskom putu BiH i korištenju novca iz evropskih fondova za Zapadni Balkan, Izetbegović je preduzimanje važnih odluka u ovom kontekstu uporedio s odrazima muškosti.
Pa, budi vlast, budi muško, što (se) kaže. Presjeci nešto, dobij te pare (…). Dakle, nemaju snage, nemaju muškosti, nemaju odlučnosti da budu vlast koja povlači i rizične poteze i da onda to opravdaju narodu.
Bakir Izetbegović, 23.8.2025.
Izetbegović je u svom odgovoru važnost donošenja ključnih odluka opisao kroz stereotipnu metaforu “muškosti”, svodeći odlučnost i političku odgovornost na rodni kliše.
Izetbegović je u gostovanju na TV USK otvorio niz tema koje se tiču pozicije SDA na političkoj sceni, izmjena u izbornom procesu u pogledu elektronskog glasanja, ali i teme zaposlenosti u FBiH. Njegove tvrdnje o snazi SDA, cyber napadima i padu zaposlenosti u oblasti trgovine u FBiH ispostavile su se dijelom neutemeljene ili neistinite.
(Istinomjer.ba)