Kovačević o izborima i pitanjima Suda BiH
Portparol SNSD-a Radovan Kovačević preuveličao je broj glasova koje je Željka Cvijanović osvojila u odnosu na protukandidate na Općim izborima 2026. godine. Govorio je i o izbornom rezultatu SNSD-a, uvođenju novih izbornih tehnologija, presudi Miloradu Dodiku i načinu izbora stranih sudija Ustavnog suda BiH.
Radovan Kovačević gostovao je 9. novembra 2026. godine u programu Alternativne televizije (ATV), gdje je komentarisao rezultate Općih izbora 2026. godine, uvođenje novih izbornih tehnologija, presudu Miloradu Dodiku i rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Cvijanović i broj glasova
Govoreći o rezultatima Općih izbora, Kovačević je ustvrdio da je kandidatkinja SNSD-a za članicu Predsjedništva BiH Željka Cvijanović osvojila dvostruko više glasova od dvojice opozicionih kandidata zajedno.
Ali da, Željka Cvijanović dobila duplo više nego dva opoziciona kandidata zajedno.
Radovan Kovačević, 9.11.2026.
Prema potvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, Željka Cvijanović je u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH na Općim izborima 2026. godine osvojila je 319.705 glasova, odnosno 55,57%, dok je kandidat SDS-a Marinko Božović osvojio 151.746 glasova (26,38%), a kandidat Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović 103.871 glas (18,05%).
Božović i Vukanović zajedno su osvojili 255.617 glasova. Dakle, Cvijanović je osvojila 64.088 glasova, ili oko 25% glasova više od protukandidata zajedno, a ne duplo više, kako je ustvrdio Kovačević.
Broj glasova SNSD-a
Kovačević je govorio i o rezultatima izbora za Narodnu skupštinu Republike Srpske, navodeći da je SNSD osvojio više od 200.000 glasova i da nijedna druga stranka nije osvojila ni polovinu tog broja. Ustvrdio je i da je SNSD osvojio više glasova od opozicionih stranaka zajedno.
Dakle, mi smo, da bi građani razumjeli, mi smo sami kao stranka SNSD dobili preko 200.000 glasova za Narodnu skupštinu. Ne mogu sad da se sjetim tačno da li 220.000 ili ne znam ni ja. Ne postoji nijedna druga stranka koja je dobila 100.000. Nijedna druga stranka koja je dobila barem pola od onoga što smo mi dobili. Dalje, sve stranke opozicije zajedno, i SDS kao stranka, i PSS kao koalicija, tri-četiri pokreta stranke, ne znam ni ja, i Vukanović kao nekakva lista i koalicija, jer je tu bio i PDP Igora Crnatka, pa čak i Jelena Trivić i njena stranka, kako se već zove, koja je ostala ispod cenzusa. Dakle, svi oni zajedno su dobili manje nego SNSD sam.
Radovan Kovačević, 9.11.2026.
Rezultati Općih izbora 2026. pokazuju da je SNSD za Narodnu skupštinu Republike Srpske osvojio 214.609 glasova (38,88%). Druga po broju glasova bila je lista Pokreta Sigurna Srpska, koja je osvojila 76.311 glasova, dok je SDS – Volja naroda osvojio 66.104 glasa. Lista Za pravdu i red – PDP RS Igor Crnadak osvojila je 24.862 glasa, dok je Narodni front Jelene Trivić osvojio 11.964 glasa.
Četiri opozicione liste koje je Kovačević naveo zajedno su osvojile 179.241 glas, odnosno 35.368 glasova manje od SNSD-a. Također je tačno da nijedna druga pojedinačna lista nije osvojila više od 100.000 glasova, odnosno polovinu broja glasova koje je osvojio SNSD.
SNSD i izborne tehnologije
Komentarišući uvođenje novih izbornih tehnologija na Općim izborima 2026. godine, Kovačević je ustvrdio da se SNSD nikada nije protivio samim tehnologijama, nego njihovom nametanju.
Ne, ovdje se pojavio neki Švabo, nametnuo on i rekao: “Sad ćete ovako”. To je prva stvar koja je bitna. Mi nismo nikada imali ništa protiv novih tehnologija, mi smo imali protiv toga da ih bilo ko nameće.
Radovan Kovačević, 9.11.2026.
Istinomjer je već ocijenio ovu tvrdnju Radovana Kovačevića kao neistinitu. Naime, nove izborne tehnologije nametnuo je svojom odlukom visoki predstavnik Christian Schmidt 26. marta 2024. godine. Ali su i prije toga zastupnici SNSD-a, u decembru 2023. godine, glasali protiv izmjena Izbornog zakona BiH koje su predviđale uvođenje novih tehnologija. Također, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u martu 2026. godine najavio sprečavanje uvođenja novih tehnologija, a kasnije je iznosio i neistinite tvrdnje o tome da su tehnologije koje se uvode u BiH ukinute u Njemačkoj. Nove izborne tehnologije kritikovali su i funkcioneri SNSD-a Nikola Špirić i Sanja Vulić, dovodeći u pitanje njihovu pouzdanost i tvrdeći da mogu utjecati na izborne rezultate.
Presuda Dodiku
Govoreći o presudi Miloradu Dodiku, Kovačević je ustvrdio da je bivši predsjednik Republike Srpske osuđen po zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik zato što je, poštujući Ustav RS, potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
I onda on uzme i nametne zakon. I to kakav zakon? Ne smijemo to da zaboravimo. U kojem kaže da onaj ko poštuje ustav Republike Srpske, a ne poštuje njegove odluke će da ide u zatvor. I onda vi gonite demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske, koji po Ustavu izražava državno jedinstvo Republike Srpske. Zbog čega? Zbog toga što je, poštujući Ustav Republike Srpske, potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
Radovan Kovačević, 9.11.2026.
Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine prvostepeno osudio Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske zbog krivičnog djela neizvršavanja odluka visokog predstavnika iz člana 203.a Krivičnog zakona BiH. Presuda je potvrđena u drugostepenom postupku 2025. godine.
Prema obrazloženju Suda BiH, Dodik je proglašen krivim jer je, uprkos odlukama visokog predstavnika kojima je spriječeno stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, nastavio zakonodavni postupak i potpisao ukaze o njihovom proglašenju.
Međutim, Dodik nije morao potpisati zakon. Član 80. Ustava Republike Srpske propisuje da predsjednik Republike Srpske može vratiti zakon Narodnoj skupštini na ponovno razmatranje. Predsjednik je dužan proglasiti zakon tek nakon što ga Narodna skupština ponovo usvoji. Kako je Detektor prenio u analizi presude, Sud BiH odbacio je tvrdnju odbrane da je Dodik imao ustavnu obavezu odmah potpisati ukaze. Sud je ocijenio da je u konkretnim okolnostima trebao zatražiti ponovno odlučivanje Narodne skupštine o spornim zakonima.
Dakle, Dodik nije osuđen zbog poštovanja Ustava RS, već zbog nekorištenja ustavnih mogućnosti da vrati zakon Narodnoj skupštini.
Zamjena stranih sudija
Kovačević je tokom gostovanja govorio i o sastavu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je Ustavom BiH predviđeno da se pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma strane sudije zamijene domaćim.
Ako uzmete da je Ustav jasno rekao da pet godina poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a tih pet godina je bilo prije 26 godina, da treba da se nađe rješenje kako da se strane sudije zamijene domaćim.
Radovan Kovačević, 9.11.2026.
Prema članu VI Ustava BiH, Ustavni sud BiH sastoji se od devet sudija. Četiri sudije bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH, dvoje Narodna skupština RS, dok preostale tri bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Međutim, Ustav BiH ne predviđa obaveznu zamjenu stranih sudija domaćim sudijama niti propisuje rok do kojeg se takva zamjena mora izvršiti. Umjesto toga, propisano je da Parlamentarna skupština BiH može promijeniti način izbora stranih sudija, ali ne da to mora učiniti niti da mora zamijeniti strane sudije.
Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Osim toga, petogodišnji period ne računa se od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kako tvrdi Kovačević, nego od prvih imenovanja sudija Ustavnog suda BiH.
(Istinomjer.ba)