Povezivanje obrazovanja i privrede: Budućnost ili prazna obećanja?
Povezivanje obrazovanja s tržištem rada, stručna praksa i mobilnost mladih neke su od mjera koje se ponavljaju u predizbornim programima političkih stranaka u BiH. Osim sličnih mjera, programi za izbore 2026. godine ponovo najavljuju slične mjere, uz nove prijedloge za stipendiranje i unapređenje studentskog standarda.
Prema UNICEF-ovom istraživanju Glasovi mladih 2024, 69% mladih smatra da formalnom obrazovanju nedostaje praktičnog učenja, dok 48,3% ukazuje na neusklađenost nastavnih planova i programa s potrebama tržišta rada.
Upravo povezivanje obrazovanja s tržištem rada, praktična nastava i stručno osposobljavanje teme su koje se u predizbornim programima političkih stranaka pojavljuju duže od decenije. Iako je zabilježeno realizovanih mjera, rezultati Istinomjerovog monitoringa pokazuju da su brojna obećanja ostvarena samo djelimično ili su ostala neispunjena.
Među obećanjima koja je Istinomjer pratio od 2010. godine, veći interes za ovu oblast pojavljuje se tokom mandata 2014–2018, kada su zabilježene mjere o saradnji obrazovnih ustanova i privrede i profesionalnoj orijentaciji, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji. U mandatu 2018–2022 obećanje o usklađivanju obrazovanja i tržišta rada ocijenjeno je djelimično ispunjeni.. Slični rezultati zabilježeni su i tokom mandata 2022–2026, kada su praćene mjere o prekvalifikaciji i dokvalifikaciji mladih, ali i obećanja o fondu za mobilnost i pristupu savremenim tehnološkim pomagalima.
Slična obećanja bila su prisutna i tokom mandata 2022–2026. godine. Tako je obećanje o razvijanju modela dualnog obrazovanja u Federaciji BiH djelimično je ispunjeno. Iako su provođene su aktivnosti povezivanja obrazovnih ustanova s privredom, uključujući finansiranje naučnoistraživačkih projekata s primjenom u privredi i uspostavljanje saradnje s poslodavcima radi organizovanja studentske prakse, izostala su sistemska rješenja kojima bi se uspostavio i dugoročno razvijao model dualnog obrazovanja.
Obećanja za budućnost
Povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada ponovo je zastupljeno u analiziranim programima za Opće izbore 2026. godine.
Za potrebe ove analize posmatrana su mjere iz javno dostupnih predizbornih programa onih stranaka koje su osvojile više od deset mandata na proteklim izborima, računajući zbirno mandate na različitim nivoima vlasti. Važno je napomenuti da dio stranaka iz te kategorije nije imao javno dostupan predizborni program, niti su odgovorili na upit koji im je poslan.
Među najavljenim mjerama nalaze se modernizacija nastavnih planova, digitalne učionice i jačanje praktične nastave, kao i povećanje broja stručnih praksi koje mladima omogućavaju osposobljavanje za konkretne poslove.
U dijelovima programa koji se odnose na pojedine kantone najavljuje se snažnije povezivanje škola s privredom, prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta rada i povećanje mogućnosti za sticanje praktičnih znanja.
Predviđena je i stručna praksa mladih kod poslodavaca tokom školovanja, što je mjera slična onima koje su bile predmet Istinomjerovog monitoringa tokom prethodnih mandata.
Pojedini programi povezivanje obrazovanja i privrede posmatraju i kroz razvoj poduzetničkih vještina. Tako se najavljuju edukativni programi za učenike završnih razreda srednjih škola i studente o mogućnostima pokretanja vlastitog preduzeća ili obrta.
Iako pojedini programi donose razrađenije prijedloge, najveći dio izdvojenih mjera odnosi se na probleme koji su prepoznati i u ranijim izbornim ciklusima, poput u programima stipendiranja dificitarnih zanimanja zanimanja, posebno u oblastima zdravstva, energetike, digitalnih vještina i zanata.
Nedostatak praktičnog učenja i neusklađenost obrazovanja s tržištem rada
Da povezivanje obrazovanja i privrede ostaje izazov, pokazuju i nalazi međunarodnih istraživanja.
Prema istraživanju Evropske fondacije za obuku iz 2024. godine, praktična nastava u srednjem stručnom obrazovanju nije dovoljno razvijena. U izvještaju se navodi da samo dvije petine srednjih stručnih škola pružaju neki oblik praktične nastave, dok postojeći programi nisu dovoljno kvalitetni da osiguraju odgovarajuće ishode učenja. Istovremeno, poslodavci su ukazivali na nedostatak odgovarajućih vještina među radnom snagom, a postojeći modeli dualnog obrazovanja ne osiguravaju dovoljno razvijenu saradnju obrazovnih institucija i privrede.
Na problem nedovoljne usklađenosti obrazovanja s tržištem ukazano je u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2025. godinu, prema kojem nisu provedene sistemske mjere kao odgovor na rezultate međunarodnih istraživanja kvaliteta obrazovanja.
Dodatni izazov predstavlja fragmentiranost obrazovnog sistema. Iako su pojedini kantoni započeli reforme nastavnih planova i programa, njihovo provođenje nije dovoljno usklađeno na nivou BiH. Zbog podijeljenih nadležnosti, povezivanje obrazovanja i privrede zahtijeva saradnju obrazovnih institucija, poslodavaca i nadležnih organa različitih nivoa vlasti.
Dosadašnja iskustva pokazuju da realizacija pojedinačnih programa praktične nastave i stručnog osposobljavanja ne znači nužno i šire usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada. Za procjenu učinka takvih mjera važno je pratiti broj učenika i studenata koji učestvuju u praktičnoj nastavi, uključenost poslodavaca te mogućnosti zapošljavanja nakon završetka obrazovanja.
Povezivanje obrazovanja s tržištem rada i stručno osposobljavanje mladih ponavljaju se u predizbornim programima kroz više izbornih ciklusa. Rezultati Istinomjerovog monitoringa pokazuju da su pojedini programi realizovani, dok su druga obećanja ostala neispunjena ili djelimično ostvarena. Slične mjere ponovo se najavljuju i za mandat nakon izbora 2026. godine. Ipak, nedovoljna zastupljenost praktične nastave te neusklađenost obrazovnih programa s potrebama privrede ostaju izazovi za njihovu realizaciju.
Dosadašnji rezultati ukazuju na to da se pojedinačni programi podrške u oblasti obrazovanja lakše provode od širih institucionalnih promjena. Istovremeno, nova obećanja uglavnom odgovaraju na pojedinačne potrebe mladih, dok pitanja kvaliteta obrazovanja ili njegove usklađenosti s tržištem rada ostaju otvorena.
Dok stranke najavljuju nove stipendije, fondove i programe praktične nastave, ključna pitanja kvaliteta obrazovanja, koordinacije nadležnih institucija i stvarnog usklađivanja nastavnih programa s potrebama društva i tržišta rada ostaju otvorena.
(Istinomjer.ba)
Ovaj sadržaj nastao je u okviru projekta „Smislimo, kreirajmo i usvojimo politike prema mladima“, koji finansira Evropska unija, a provodi Institut za razvoj mladih KULT u partnerstvu s Vijećem mladih Federacije Bosne i Hercegovine, Mrežom omladinskih centara za animiranje, razvoj i trening Republike Srpske (M.O.C.A.R.T.) i Asocijacijom srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH). Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije, Instituta za razvoj mladih KULT ili partnerskih organizacija.