Neutemeljeno

Radončićeve tvrdnje o pravosuđu, Ustavu i ratnom razaranju

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić gostovao je u programu Euronewsa 18. oktobra 2026. godine, gdje je iznio netačne i neutemeljene tvrdnje o nadležnosti za istragu tragedije u Donjoj Jablanici, ustavnom pravu na rad nedjeljom, broju porušenih džamija tokom rata u BiH te ovlastima za izmjene Ustava Federacije BiH.

Screenshot/Euronews
Screenshot/Euronews

Istraga o Donjoj Jablanici

Komentarišući rad tužilaštava u Bosni i Hercegovini, Radončić je ustvrdio da istraga o tragediji u Donjoj Jablanici nije u nadležnosti Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva FBiH (POSKOK).

Nije sve u nadležnosti POSKOK-a. Ova Jablanica je u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva HNK, i nije problem u tome.

Fahrudin Radončić, 18.10.2026.

U noći s 3. na 4. oktobar 2024. godine, usljed padavina, poplava i klizišta, u Donjoj Jablanici poginulo je 19 osoba nakon što su se velike količine kamenja, zemlje i vode sručile na naselje i zatrpale stambene objekte. Istraga se odnosi na okolnosti ove tragedije, uključujući rad obližnjeg kamenoloma, kao i moguću odgovornost nadležnih inspekcijskih i drugih službi.

Istragu je prvobitno provodilo Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona. Međutim, POSKOK je preuzeo predmet u februaru 2026. godine. Nakon što je Kantonalno tužilaštvo 12. marta stavilo van snage raniju naredbu o provođenju istrage, postupajući federalni tužilac POSKOK-a 18. marta 2026. godine donio je novu naredbu o provođenju istrage. Prema tome, u vrijeme Radončićeve izjave, istragu je vodio POSKOK, a ne Tužilaštvo HNK.

Ustav i rad nedjeljom

Govoreći o zabrani rada nedjeljom u trgovinama u Federaciji BiH, Radončić je ustvrdio da svaki građanin ima ustavno pravo raditi kada želi.

Pa zašto bismo mi ljudima određivali gdje će da idu u nedjelju? Ustavno pravo svakog građanina je da radi kad hoće, pa i nedjelju.

Fahrudin Radončić, 18.10.2026.

Međutim, suprotno Radončićevim tvrdnjama, Ustav BiH i Ustav Federacije BiH ne bave se pitanjem rada nedjeljom. Iako ustavni okvir u BiH štiti pravo na rad i slobodu izbora zanimanja, iz tih prava ne proizlazi neograničeno pravo na rad u bilo kojem terminu. Radno vrijeme i uslovi rada uređuju se zakonima.

Član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH propisuje da su prodajni objekti nedjeljom zatvoreni, uz zakonom utvrđene izuzetke i mogućnost odobravanja dodatnih izuzeća.Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u februaru 2025. godine pojašnjeno je da se zabrana rada nedjeljom odnosi na radno vrijeme određenih trgovačkih objekata, a ne na opću zabranu rada radnicima.

Broj srušenih džamija

Govoreći o Sarajevu tokom opsade, Radončić je ustvrdio da u gradu nije srušena nijedna pravoslavna ili katolička bogomolja, dok je na drugoj strani porušeno više od 2.000 džamija.

U tom Sarajevu koje je bilo opkoljeno, bez vode, plina, nije srušena niti jedna pravoslavna ili katolička bogomolja, a s druge strane je srušeno preko dvije hiljade džamija.

Fahrudin Radončić, 18.10.2026.

Radončić je i u ranijem periodu iznosio brojeve o ratu u BiH koji nisu bili utemeljeni na dostupnim podacima. Tako je Istinomjer više puta kao neutemeljene ocijenio njegove tvrdnje o broju stradalih Bošnjaka (1, 2, 3).

Broj od 2.000 srušenih džamija nije u skladu s dostupnim podacima Islamske zajednice u BiH, koja navodi da je tokom rata od 1992. do 1995. godine porušeno 614 džamija, dok je još 307 oštećeno. Osim toga, broj od 2.000 porušenih džamija prevazilazi ukupan broj džamija koje su postojale u BiH za vrijeme rata.

Islamska zajednica navodi da je u Bosni i Hercegovini 2018. godine, dakle 23 godine nakon rata i nakon izgradnje većeg broja džamija, bilo ukupno 1.912, od kojih je 789 obnovljeno, a 83 do tada nisu bile obnovljene. Prema tome, u BiH nije moglo biti srušeno 2.000 džamija, jer je za vrijeme rata ukupan broj džamija bio manji od toga.

Schmidt i promjene Ustava

Komentarišući intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta tokom formiranja vlasti u Federaciji BiH, Radončić je ustvrdio da je Schmidt promijenio Ustav, iako je za to nadležna isključivo Parlamentarna skupština BiH.

Neko promijeniti Ustav na 24 sata. Ustav. To jedino po zakonu Bosne i Hercegovine može Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. I dođe gospodin Schmidt, kaže: “To danas ne važi”.

Fahrudin Radončić, 18.10.2026.

Schmidt je nakon Općih izbora 2022. godine intervenisao u Ustav Federacije BiH, a ne u Ustav Bosne i Hercegovine. Odlukama od 2. oktobra 2022. i 27. aprila 2023. godine izmijenjen je ustavni okvir za formiranje federalnih institucija. Aprilskom odlukom omogućeno je imenovanje Vlade FBiH bez saglasnosti jednog od potpredsjednika Federacije, a nametnut je i amandman kojim su uređeni budući postupci imenovanja Vlade.

Prema članu X Ustava BiH, izmjene državnog Ustava usvaja Parlamentarna skupština BiH, uključujući dvotrećinsku većinu prisutnih zastupnika koji glasaju u Predstavničkom domu. Međutim, taj se postupak ne odnosi na izmjene entitetskog Ustava. Prethodni visoki predstavnik Christian Schmidt također je pojasnio da mandat visokog predstavnika ne obuhvata mijenjanje Ustava BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao međunarodnog ugovora.

Dakle, suprotno Radončićevim tvrdnjama, istragu o tragediji u Donjoj Jablanici u vrijeme njegove izjave vodio je POSKOK, ustavno pravo na rad ne podrazumijeva pravo na rad u bilo kojem terminu, a tokom rata u BiH srušeno je znatno manje od 2.000 džamija. Također, Radončić je pogrešno predstavio nadležnosti za izmjene Ustava FBiH, poistovjećujući ih s procedurom izmjene državnog Ustava. Zbog svega navedenog, Istinomjer ove četiri tvrdnje Fahrudina Radončića ocjenjuje neutemeljenim.

Pitajte Istinomjer!