Unatoč tvrdnjama Nenada Vukovića, Evropska komisija od Bosne i Hercegovine zatražila je izmjene institucionalnog, ustavnog i dejtonskog uređenja u nekoliko instanci koje su sadržane u Mišljenju o zahtjevu za članstvo iz 2019. godine. Ove izmjene odnose se na biračko pravo i pravo veta, kao i na privremeni prenos nadležnosti.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nenad Vuković gostovao je na Televiziji BN 29. juna 2026. godine, gdje je, između ostalog, govorio o procesu evropskih integracija BiH, ustvrdivši da ulazak BiH u Evropsku uniju ne iziskuje izmjenu dejtonskog uređenja.
U tom dijelu bih rekao jednu tezu koja je vrlo bitna za ljude u Republici Srpskoj, gdje vlast prepada srpski narod da ćemo mi na putu ka Evropskoj uniji izgubiti nadležnosti i da je to navodno dio uslova nekih za naše dalje kretanje prema Evropskoj uniji. Ja bih rekao da je vrlo važno da mi u javnom prostoru kažemo da ne postoji nijedan takav zahtjev. (…) Niko nije rekao da treba mijenjati dejtonsko uređenje da bismo mi bili u Evropskoj uniji.
Nenad Vuković, 29.6.2026.
14 prioriteta
Evropska komisija je u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz 2019. godine definirala 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti kako bi otvorila pregovore s EU.
Oni su definirani kroz četiri kategorije: “Demokratija/Funkcionisanje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”.
Četvrti prioritet, u kategoriji “Demokratija/Funkcionisanje”,, odnosi se na unapređenje institucionalnog okvira, uključujući i ustavni nivo te uključuje sedam aktivnosti. Ove aktivnosti fokusirane su na ojačavanje institucija u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema odlučivanja, ali i usklađivanja ustavnog uređenja BiH s konvencijama i propisima Evropske unije.
Pitanje izmjene dejtonskog uređenja
Ključna aktivnost koja se odnosi na izmjene ustavno-pravnog uređenja BiH odnosi se na biračko pravo i pravo izbora na svim nivoima vlasti u kontekstu utvrđenih diskriminatornih odredbi Ustava BiH i Izbornog zakona BiH.
Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se: 6) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”.
Mišljenje EK-a o zahtjevu BiH za članstvo u EU, 2019.
Evropski sud za ljudska prava utvrdio je u presudi u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” da su ustavne i zakonske odredbe koje osobama koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda onemogućavaju kandidaturu za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH diskriminatorne. Sud je zaključio da takvo isključenje predstavlja povredu Evropske konvencije za ljudska prava, koja se, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, smatra najvišim pravnim aktom. Vijeće Evrope je 2021. godine tako od BiH zatražilo izmjenu Ustava i Izbornog zakona BiH, čime bi ova presuda bila implementirana.
Za potpuno izvršenje presuda Evropskog suda potrebno je izmijeniti Ustav Bosne i Hercegovine, kao i izborno zakonodavstvo.
Vijeće Evrope, Komitet ministara, “Status provedbe”, 9.6.2021.
Prema Mišljenju EK-a, reforma Ustavnog suda BiH još je jedna od ključnih aktivnosti koja bi iziskivala izmjene Ustava.
Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se: 4) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija, i osiguralo provođenje njegovih odluka.
Mišljenje EK-a o zahtjevu BiH za članstvo u EU, 2019.
Ustavni sud i njegov sastav definirani su Ustavom BiH, a sastoji se od devet članova.
Četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva člana Narodna skupština RS, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom. Kako se navodi u Mišljenju EK-a, pitanje “stranih” sudija u BiH mora biti riješeno s ciljem uspostavljanja proaktivne i nezavisne pravosudne institucije, s posebnim fokusom na rješavanje pitanja nadležnosti.
Pitanje nadležnosti
Zbog dejtonskog uređenja i decentralizirane strukture nadležnosti, proces donošenja odluka u BiH često je usporen i pod značajnim utjecajem politizacije. Pitanje raspodjele nadležnosti u fokusu je dvije aktivnosti četvrtog prioriteta, a kako EK navodi, česti sporovi o njihovoj podjeli nadležnosti utječu na efikasnost usklađivanja zakonodavstva sa stečevinom EU. S tim u vezi, EK je definirala aktivnosti koje se fokusiraju na pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti, ali i na stvaranje procedure za sprečavanje i uklanjanje povreda prava EU.
Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou kako bi se:
1) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti;
2) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU.
Mišljenje EK-a o zahtjevu BiH za članstvo u EU, 2019.
Ustav BiH propisao je ukupno deset državnih nadležnosti, koje se odnose na vanjsku politiku i trgovinu, carinsku i monetarnu politiku, međuentitetski transport, komunikacije i vazdušni prostor, migracije i finansiranje državnih institucija. Ustav također propisuje da će država “preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta”, zatim u oblastima arbitraže, ljudskih prava i prava izbjeglica i raseljenih lica te zaštiti nacionalnih spomenika. Također je propisano da se prenos nadležnosti može odviti za oblasti potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta. Tako su kasnije nadležnosti proširene na odbranu i aspekte sigurnosti.
Restrukturiranje državnog ustrojstva u praksi nije uvijek rezultiralo gubitkom nadležnosti. Ministarstvo za evropske integracije BiH bilo je uspostavljeno Zakonom o Vijeću ministara BiH i ministarstvima BiH iz 2000. godine. Ipak, nakon reforme Vijeća ministara BiH koju je inicirao Ured visokog predstavnika, izmjenama ovog zakona uspostavljena je Direkcija za evropske integracije kao stalno tijelo Vijeća ministara BiH 2003. godine. Direkcija je tom prilikom preuzela nadležnosti ovog ministarstva, što znači da nisu ukinuti poslovi evropskih integracija, nego je ukinut ministarski status tog tijela.
Iako je vanjska politika državna nadležnost definirana Ustavom BiH, Vlada Republike Srpske uspostavila je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju ovog entiteta izmjenama Zakona o republičkoj upravi RS 2018. godine. Dakle, uspostava ovog ministarstva nije rezultirala promjenom nadležnosti ni države ni entiteta.
Shodno tome, navedeni podprioriteti koji se odnose na pitanje nadležnosti u svim ostalim oblastima koje mogu biti relevantne za pristupanje EU ne iziskuje nužno gubitak nadležnosti, već uspostavljanje funkcionalnog procesa donošenja odluka.
Ilustrativan primjer je nadležnost u oblasti poljoprivrede, koja je dodijeljena entitetima.
Naime, Bosna i Hercegovina ne može pristupiti značajnim novčanim sredstvima iz EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj dok se na državnom nivou ne formiraju određene institucionalne strukture. Evropska unija tako od BiH zahtijeva, između ostalog, formiranje platne agencije, sistema kontrole ili poljoprivrednih registara. U Izvještaju za 2025. godinu, Evropska komisija je navela da BiH nije napredovala u uspostavi tih struktura i da još treba uspostaviti institucije da bi koristila sredstva IPA fonda za ruralni razvoj.
Pitanje veta
Četvrti prioritet također se referira na pravo veta, koji je etnički definiran.
Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou kako bi se: f) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em.
Mišljenje EK-a o zahtjevu BiH za članstvo u EU, 2019.
Kako se navodi u Mišljenju EK-a, upravna tijela kao što su Konkurencijsko vijeće i Vijeće za državnu pomoć, funkcionišu na osnovu procedura donošenja odluka po etničkom principu, što nije u skladu ni sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju ni s obavezama koje proizlaze iz članstva u EU. U širem kontekstu, slični blokirajući mehanizmi postoje i u drugim državnim tijelima, poput Fiskalnog vijeća BiH, Vijeća ministara BiH i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, gdje se za pojedine odluke traži konsenzus ili posebna etnička većina. Da bi se ispunio ovaj prioritet, bilo bi potrebno izmijeniti zakonske i druge odredbe koje veto definiraju za ove organe uprave.
Fokus u Mišljenju je stavljen i na utjecaj prava etničkog veta na zakonodavne institucije. Mogućnost blokiranja procesa odlučivanja zbog pitanja vitalnog nacionalnog interesa zagarantovana je Ustavom BiH delegatima u državnom Domu naroda. Proces donošenja odluka u ovako definiranom sistemu još uvijek se oslanja na političke intervencije, a državne institucije češće bivaju blokirane zbog pitanja vitalnog nacionalnog interesa.
Dakle, putem 14 prioriteta, Evropska unija definirala je nekoliko ključnih promjena ustavnih i dejtonskih odredbi, uključujući i one vezane za prenos nadležnosti, pravo veta i način izbora najviših izvršnih funkcija. S tim u vezi, tvrdnje Nenada Vukovića da ustavne promjene nisu uslov EU, odnosno da BiH ne treba mijenjati dejtonsko uređenje kako bi joj pristupila, Istinomjer ocjenjuje neutemeljenim.
(Istinomjer.ba)