Iako su predfinansijska sredstva iz Plana rasta za Crnu Goru isplaćena u maju 2025. godine, njihova implementacija zvanično je počela u januaru 2026. godine. Suprotno tvrdnjama Srđana Amidžića, Crna Gora je već počela da koristi sredstva, uključujući projekte izgradnje četiri vrtića i dvije škole u toj zemlji.
Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić komentarisao je uslove koji su potrebni da država dobije sredstva iz Plana rasta koja su predviđena ispunjavanjem uslova iz Reformske agende. Naglasio je da je taj proces spor i za to uzeo primjer susjedne Crne Gore.
Vi imate sad primjer, recimo, Crne Gore, koja je povukla sredstva od predfinansiranja, prvo polugodište, drugo polugodište iz Plana rasta, ali jednostavno ih ne koristi zato što postoji veliki broj nepoznanica od toga kolika je i kakva kamatna stopa, kakav je tretman tih troškova naknade itd.
Srđan Amidžić, 5.3.2026.
Crna Gora je usvojila Reformsku agendu u septembru 2024. godine. Planom rasta predviđeno je da zemlja na polugodišnjem nivou dobija sredstva na osnovu izvještaja o provedenim refromama. Uslov za dobijanje sredstava ogleda se u sporovođenju refromi koje su utvrđene u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. Za Crnu Goru je predviđeno 383,5 miliona eura u okviru Plana rasta.
Crna Gora je u maju 2025. godine dobila 26,8 miliona eura predfinansijskih sredstava. Dio tih sredstava predviđen je za projekte iz sektora energetike, a dio kao budžetska povećanja za ispunjavanja refromi iz agende.
Prva tranša iz Plana rasta odobrena je u augustu 2025. godine u iznosu 10,2 miliona eura. Od toga je 4,7 miliona eura izdvojeno kao budžetska podrška putem povoljnog kredita. Preostalih 5,5 miliona eura namenjeno je za finansiranje infrastrukturnih projekata. Druga tranša usvojena je dva mjeseca kasnije. Vrijednost ove tranše je 8,1 milion eura, od kojih je 3,8 miliona eura alocirano za državni budžet, a preostala sredstva opredijeljena su za infrastrukturne projekte.
Važno je spomenuti da Crna Gora nije “povukla” sva zatražena sredstva, upravo zbog neispunjavanja određenih reformskih zahtjeva. Odobrenje sredstava iz prve tranše uskraćeno je za skoro osam miliona eura, jer Crna Gora nije ispunila u potpunosti polovinu reformskih koraka.
Međutim, od onih sredstava koja su stajala na raspologanju Crnoj Gori u januaru 2026. godine, odobren je projekat vrijedan 13,07 miliona eura. Crna Gora započela je korištenje sredstava iz Plana rasta, koja će biti utrošena za izgradnju četiri vrtića i dvije škole. Početkom februara 2026. godine iz resornog ministarstva saopšteno je da je većina projekata u poodmakloj fazi i to je, kako navode, bio uslov za dobijanje granta. Određeni objekti koji su predviđeni Reformskom agendom nalaze se u različitim fazama izgradnje, kao npr. postojanje tendera za izgradnju škole u Podgorici ili idejnog rješenja za vrtić u glavnom gradu.
Sredstva iz Plana rasta podijeljena su na ona koja su nepovartna i ona koja su uslovljena kreditiranjem. Na stranicama koje izvještavaju o evropskim institucijama i integracijama naznačeno je da ovi krediti povoljni i razlikuju se od tržišnih, s dugim rokovima otplate i grejs periodom.
Proces odobravanja sredstava iz redovnih tranši zavisi od sporovođenja mjera iz Reformske agende te se na osnovu ocjene Evropske komisije o opsegu ispunjavanja refromi sredstva odobravaju.
Podsjećamo da je Bosna i Hercegovina u septembru 2025. godine usvojila Reformsku agendu za period 2023–2027. Evropska komisija je 4. decembra 2025. godine zvanično odobrila usaglašeni tekst agende za BiH i time je ostvaren ključni korak za aktivaciju sredstava iz Plana rasta u iznosu 976,6 miliona eura.
Iako je proces povlačenja sredstava uslovljen sprovođenjem reformi i traje sporije, a detalji o kamatnim stopama i naknadama za kredite iz Plana rasta nisu precizno poznati, Crna Gora je u januaru 2026. godine započela korištenje sredstava. Zbog svega navedenog, Istinomjer tvrdnju Srđana Amidžića da to nije slučaj ocjenjuje neutemljenom.
(Istinomjer.ba)