Neutemeljena je tvrdnja da hrvatski narod desetljećima nema predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer su na tu funkciju birani i funkcioneri HDZ-a BiH, među ostalim i aktuelni predsjednik ove stranke Dragan Čović.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić (HDZ BiH) se na konstataciju voditeljice dijaloške emisije “Plenum” na Federalnoj televiziji da u Vijeću ministara BiH već više od pola godine nedostaje ministar sigurnosti koji bi trebao biti iz reda srpskog naroda osvrnuo na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH te ustvrdio da hrvatski narod u BiH desetljećima nema svog predstavnika u ovoj instituciji.
Ja bih mogao reći ono što više pogađa mene i što me, naravno, ovom se ne radujem. Mislim da to nije u redu, ali, recimo, hrvatski konstitutivni narod desetljećima nema svog predstavnika u Predsjedništvu države.
Zdenko Ćosić, 1.10.2025.
Ustav BiH propisao je način biranja tri člana Predsjedništva BiH, od kojih svaki dolazi iz jednog od tri konstitutivna naroda. Iz reda srpskog naroda neposredno se bira kandidat s teritorije Republike Srpske, dok se iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda kandidati biraju s teritorije Federacije BiH.
U Izbornom zakonu BiH jasnije je pojašnjen proces biranja za članove Predsjedništva BiH iz FBiH. Predviđeno je da birači/ce biraju jednog Bošnjaka i jednog Hrvata te da jedan birač može da glasa ili za Bošnjaka ili za Hrvata.
Iz Ustava BiH jasno je kako članovi Predsjedništva BiH predstavljaju sve narode i građane/ke, a ne samo jedan narod. Ustavni sud BiH je, razmatrajući apelaciju Alije Izetbegovića, potvrdio da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu predstavnici konstitutivnih naroda, već građana/ki. U odluci br. U5/98 iz 2000. godine navedeno je da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.
U periodu nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma HDZ BiH je u više navrata imao svoje kadrove na toj poziciji. Tako su iz HDZ-a na ovu funkciju birani Krešimir Zubak (1996–1998), Ante Jelavić (1998–2001) i Dragan Čović (2002–2005. i 2014–2018). Uz to, bitno je naglasiti da je visoki predstavnik 2001. godine smijenio Antu Jelavića, a poziciju je preuzeo SDP-ov Jozo Križanović. Također, 2005. godine visoki predstavnik smijenio je i Dragana Čovića, ali je do kraja tog mandata na poziciji bio Ivo Miro Jović iz HDZ-a.
Željko Komšić, koji se izjašnjava kao Hrvat, ostvarivao je pobjedu za ovu poziciju četiri puta kao član Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte. HDZ BiH tvrdi da je Komšić izabran bošnjačkim glasovima, te da je zbog toga on nelegitiman predstavnik hrvatskog naroda u BiH.
Uz to podsjećamo i na činjenicu da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži termin “predstavnici naroda”, već isključivo “iz reda naroda”.
Stoga tvrdnju Zdenka Ćosića da hrvatski narod decenijama nema svog predstavnika u Predsjedništvu BiH Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom, jer je HDZ BiH u više navrata imao svoje kandidate na toj funkciji.
(Istinomjer.ba)