Odbijanje Prijedloga zakona o gradu Kiseljak u Domu naroda Parlamenta FBiH ukazalo je na potencijalnu neusklađenost s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine svih ranijih odluka o proglašenju gradova u FBiH, ali i na mogućnost da Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH nije usklađen s entitetskim ustavom.
Prijedlog zakona o gradu Kiseljak dobio je podršku na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (FBiH) održanoj 28. maja 2025. godine, ali nije potvrđen u Domu naroda ovog parlamenta na sjednici održanoj 16. juna 2025.godine. U toku rasprave na sjednici Predstavničkog doma, zastupnik Naše stranke Mirsad Čamdžić rekao je da neće podržati Prijedlog zakona o gradu Kiseljak jer on nije usklađen s Ustavom FBiH.
Ovaj zakon, on nije usklađen s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ne treba tu posebno neko tumačenje. Pazite sada jedan paradoks: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kaže da se gradonačelnici, to piše u Ustavu, biraju iz gradskih vijeća, općinskih vijeća, dakle, gradonačelnici se biraju iz vijeća, a ne neposrednim izborima kako se biraju gradonačelnici u novoproglašenim gradovima.
Mirsad Čamdžić, 28.5.2025.
U obrazloženju ustavnog temelja Prijedloga zakona o gradu Kiseljak navedeno je da se on predlaže na temelju Ustava FBiH, gdje je propisano da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donosi zakone o obavljanju dužnosti u federalnoj vlasti i na temelju Zakona o načelima lokalne samouprave u FBiH. Na više od šest stranica teksta Prijedloga zakona detaljno je obrazložen kulturno-historijski značaj područja na kojem se nalazi Općina Kiseljak, što je bio najbitniji dio u općim razlozima za donošenje ovog prijedloga.
Ustavom FBiH propisano je da se grad formira kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu s federalnim zakonom, i to na području dviju ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana/ki. Također, propisano je da gradsko vijeće usvaja statut grada, bira gradonačelnika, donosi budžet grada i propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja te vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom. Dalje, u Ustavu Federacije BiH navedena su samo dva grada, i to Mostar i Sarajevo.
Prema Zakonu o principu lokalne samouprave u FBiH, grad se, osim Ustavom, uspostavlja federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina ili odluke općinskog vijeća općine, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika/ca, u čijem gradskom središtu, kao zaokruženom urbanom području, živi najmanje 10.000 stanovnika/ca. Također, gradom se može proglasiti i općina od posebnog historijskog i kulturnog značaja. Posljednja spomenuta odredba ovog zakona može se protumačiti kao nešto što stoji u suprotnosti s Ustavom jer, prema njemu, grad predstavljaju dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana/ki, bez spomena pojedinačne općine kao nositelja prava na dobijanje statusa grada.
Na stranici Saveza općina i gradova FBiH navedena je lista svih jedinica lokalne samouprave u Federaciji, od kojih 23 imaju status grada. Osim Mostara i Sarajeva, u svim ostalim federalnim općinama načelnik se bira posrednim putem, glasovima građana/ki, a ne iz gradskog vijeća, kako je propisano Ustavom FBiH. Posljednja u nizu općina koje su dobile status grada jeste Novi Travnik, koji je postao grad u junu 2024. godine. Prije toga, u februaru 2022. godine, općine Konjic, Stolac, Zavidovići, Orašje, Bosanska Krupa i Lukavac dobile su status grada.
U obrazloženju prijedloga kojim se Novi Travnik proglašava gradom zaključeno je da Ustav propisuje imperativnu normu za formiranje grada u određenim situacijama, ali ne zabranjuje formiranje grada u bilo kojoj situaciji, nego je to ostavljeno zakonodavcu da uredi federalnim zakonom. Dalje je naglašeno da je Zakonom o principima lokalne samouprave predviđena mogućnost formiranja grada i na području jedne općine, na osnovu odluke općinskog vijeća, uz ispunjavanje uvjeta. Istinomjer je izdvojio sve prijedloge kojim se općinama dodjeljivao status grada, te je iz njih jasno da su ustavni i opći razlozi za donošenje takvih prijedloga najvećim dijelom bili isti (1, 2, 3 ,4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20).
Razlog za neglasanje o Prijedlogu zakona o gradu Kiseljak za Našu stranku, kao što je Čamdžić pojasnio, bila je neusaglašenost ovog zakona s Ustavom FBiH, a o istoj temi govorio je i SDP-ov zastupnik u istom domu Damir Mašić. SDP je u konačnici podržao ovaj prijedlog, a razlog je nedostatak mišljenja Ustavnog suda o ovoj temi u svakom prethodnom slučaju dodjele statusa grada općinama.
Uvijek smo govorili: ne mislimo da je ovo idealno rješenje, nismo eksperti niko od nas ovdje za Ustav, pa da kaže je li nešto ustavno ili nije. Do sada se niko usudio nije i pokrenuo apelaciju. Evo, ja ohrabrujem sve, ukoliko bilo ko smatra da nešto nije ustavno, neka pokrene apelaciju, Ustavni sud obori i onda ćemo znati na čemu smo. Ovo sad, je l’ ustavno, nije ustavno, o tome bismo mogli pričati, ali to je sve nagađanje dok se ne donese validna odluka od strane Ustavnog suda.
Damir Mašić, 28.5.2025.
Ustav FBiH propisuje da Ustavni sud, na zahtjev jasno definisanog kruga ljudi, poput članova/ica rukovodstva Federacije BiH, premijera, zamjenika premijera ili na zahtjev jedne trećine članova/ica bilo kog doma Parlamenta FBiH, utvrđuje da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, usklađen s Ustavom.
Zakoni kojim se općine proglašavaju gradovima su na snazi, a o njihovoj ustavnosti, do eventualne finalne odluke Ustavnog suda, javnost i političari mogu samo špekulisati.
(Istinomjer.ba)