Izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH, koje su trebale biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 4. februara, povučene su nakon pritiska medijske zajednice, nevladinog sektora te opozicionih zastupnica i zastupnika. U kritikama spram predloženih izmjena navedeno je da je sporni član Zakona represivniji od odredbe koja se nalazi u kontroverznim izmjenama Krivičnog zakonika u Republici Srpskoj, kojima je 2023. godine kriminalizovana kleveta.
Na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, Vlada Federacije BiH je sredinom decembra 2024. godine utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako je naglašeno na internet-stranici federalne vlade, ovim se zakonom u zakonodavstvu Federacije BiH djelimično preuzima Direktiva Evropskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici, a kao glavni cilj izmjena navedena je implementacija Istanbulske i Lanzarote konvencije.
Između ostalog, tekstom Zakona predloženo je pooštravanje kazni, naročito za krivična djela koja se tiču zaštite djece i porodice, te uvođenje niza drugih krivičnih djela, kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje, odnosno i druga djela koja se mogu zloupotrijebiti protiv djece.
Izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH trebale su biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma federalnog parlamenta, no sjednica, prvobitno zakazana za 28. januar 2025. godine, prolongirana je za 4. februar.
Na dan održavanja sjednice, Vlada FBiH povukla je izmjene Krivičnog zakona iz parlamentarne procedure pa se navedeni zakon nije našao na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma.
Kako je izjavio zastupnik Dennis Gratz, federalna vlada je svoju odluku obrazložila time da je to urađeno zbog velike količine amandmana te da zakon ide na dalju doradu.
Reakcije opozicije i predlagača izmjena
Predložene izmjene i dopune Krivičnog zakona izazvale su mnoštvo reakcija prije održavanja same sjednice i prije njihovog povlačenja.
Naime, u predloženim izmjenama i dopunama sporan je član 193a, koji definiše neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka.
Kako se navodi u članu, “svako ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija ,objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram, ili drugi sadržaj osobnog karaktera, bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu, ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine”.
Elma Datzer, istraživačica platforme Javna rasprava, ističe da iz navedenog prijedloga zakona nije sasvim jasno da li se radi o materijalima osobnog karaktera ili ne. Kako navodi, u obrazloženju prijedloga zakona ne navodi se previše informacija šta bi ove odredbe trebale konkretno da znače, osim da se namjerava zaštititi “privatnost spisa, portreta i snimka osobnog karaktera”.
Iz potonjega se čini da je naglasak na spisima, fotografijama i drugim sadržajima osobnog karaktera, odnosno privatnog života osobe na koju se odnose spis i drugi sadržaji, a ne na one koje su nastale tokom obavljanja javnih funkcija ili su dijelom aktivnosti u javnom prostoru. U prilog ovom rezonu ide i činjenica da se radi o dopunama čl. 193. KZFBiH, koji se bavi zaštitom osobnih podataka.
Elma Datzer, 6.2.2025.
Datzer dodaje da je u duhu načela nullum crimen sine lege stricta (zahtjev za određenošću zakonskih opisa krivičnih djela) prijedlog izmjena i zakona trebalo definisati jasnije, određenije i razumljivije. Na platformi Javna rasprava možete pročitati detaljniju analizu ovog zakona.
Na predložene izmjene reagovali/e su zastupnici/e opozicionih stranaka iz Federacije BiH.
Zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu federalnog parlamenta Jasmina Biščević-Tokić upozorila je na navedeni član Krivičnog zakona, rekavši da se njime krši pravo na slobodu govora, a da se medijima oduzima alat kojim rade.
Ako ovo ostane, mi imamo definitivno ugroženu slobodu medija, odnosno nema više slobode. Vi kao novinari ste spriječeni da objavite neke informacije koje su od javnog interesa.
Jasmina Biščević–Tokić, 28.1.2025.
Sličnog je mišljenja i zastupnik Haris Šabanović, također iz SDA. Smatra da ovakav zakon “uvodi verbalni delikt, kaže novinarima da će biti zatvarani ako budu novinari”.
Nakon pritiska medijske zajednice i političara/ki iz opozicionih stranaka, reagovala je i zastupnica SDP-a BiH u federalnom parlamentu Lana Prlić, koja je predložene izmjene i dopune uputila Ministarstvu.
Uz izvinjenje zbog, kako je rekla, “u najmanju ruku nesporazuma”, Prlić je navela da se sporni član ne odnosi na medije i dodala da mu je namjera zaštita žena od osvetničke pornografije.
Ovaj dio, koji je, nažalost, sad problematičan, on se najviše odnosio na zabranu snimanja u smislu zaštite žena od takozvane osvetničke pornografije. U razgovoru i s vašim kolegama, i s kolegama koji sjede sa mnom u ovoj sali, i Vladom Federacije, shvatili smo da je došlo do nesporazuma i nezgrapnog možda načina kako se to ugradilo u Krivični zakon (…). Prva ja, a ni UN-ova agencija, a vjerujem ni mnogi zastupnici, kao ni Vlada Federacije, apsolutno nema intenciju bilo kakve cenzure u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Lana Prlić, 29.1.2025.
Pored toga što smatra da su ovako formulisane izmjene, zbog nedovoljne određenosti, opasne “za slobode općenito”, advokat Milenko Krčum osvrnuo se i na komentar Lane Prlić.
Koliko sam razumio izjave Lane Prlić, njena namjera je bila uvesti kažnjivost “osvetničke pornografije”. Ako je tako, onda je možda zaštićena dobro intimnost, a ne privatnost. U širem smislu, možda se štite dostojanstvo i ugled.
Milenko Krčum, 3.2.2025.
Krčum je komentarisao i amandman koji je predložio federalni zastupnik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž, rekavši da taj amandman “ne može popraviti ovu odredbu”.
“Ova odredba je tako loše i opasno formulisana da to nije moguće popraviti dodavanjem novih stavaka, koji propisuju izuzetke”, istaknuo je Krčum.
Iako je glasan kritičar predloženih izmjena i dopuna Zakona, koje je okarakterisao kao “problematičan pokušaj uvođenja cenzure”, i federalni zastupnik Demokratske fronte (DF) Dennis Gratz u septembru 2023. godine predložio je identične izmjene Krivičnog zakona FBiH.
U Prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH koje je uputio Gratz, član 183a kaže:
Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, odnosno, bez pristanka osobe koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 183. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
Reakcije civilnog društva i medijske zajednice
Pored zastupnica i zastupnika iz redova opozicionih političkih stranaka, svoj glas protiv izmjena podigli su medijska zajednica i nevladin sektor.
Među prvima je reagovao Upravni odbor Udruženja BH novinari koji je zahtijevao povlačenje navedenog zakona iz parlamentarne procedure budući da, kako su naveli “sadrži odredbe čije bi usvajanje i primjena mogli ograničiti pravo na slobodu izražavanja, te onemogućiti svakodnevni rad novinara i medija u interesu javnosti”.
Iz UO Udruženja BH novinari još su dodali da smatraju kako bi uvođenje krivičnih sankcija i zatvorskih kazni moglo ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija te legalizovati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i javne ličnosti.
Na konferenciji “Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i evropski standardi”, održanoj 28. januara 2025. godine, izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović upozorila je na izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH.
Kako je navela, prijedlozi za kriminalizaciju neovlaštenog objavljivanja spisa i dokumenata praktično znače da nijedan novinar, nijedna redakcija, bez prethodne saglasnosti ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti. Dodala je da ovakva predložena rješenja dosta podsjećaju na rješenja izmjena Krivičnog zakonika u RS.
Krajem jula 2023. godine NSRS je usvojio izmjene entitetskog Krivičnog zakonika kojim je kleveta u RS od augusta iste godine postala krivično djelo, dok je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija usvojen u septembru, o čemu je Istinomjer tada detaljno pisao. O uvođenju klevete u Krivični zakonik RS također smo pisali u više tekstova (1, 2, 3). U kontekstu projekcije filma “Pride”, koja je i organizovana u znak podrške novinarima/kama i aktivistima/kinjama koji/e su se usprotivili/e ponovnom uvođenju klevete u Krivični zakonik RS, u analizi “Ni u četiri zida: Zašto je problem projekcija filma ‘Pride’ u Banjaluci?” ukazali smo na nedostatak slobode govora i okupljanja u RS.
Transparency International BiH (TIBiH) upozorio je na to da predloženim izmjenama nisu jasno predviđeni izuzeci kada se radi o javnom interesu, odnosno objavljivanju sadržaja kojima se dokumentuje kršenje zakona, nanošenje štete drugim licima i sl. Dodaju da je sporno “što je ovo krivično djelo koncipirano da praktično može biti kažnjivo objavljivanje bilo kakvog sadržaja ‘ličnog karaktera’ bez pristanka treće osobe, a nije definisano šta se tačno podrazumijeva pod sadržajem ličnog karaktera, što ostavlja prostor za proizvoljno tumačenje, a samim tim i kažnjavanje”.
Iz TIBiH su podsjetili da je predlagač zakona, s obzirom na to da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine još 2022. godine prihvatio Nacrt, bio zadužen da obavi javnu raspravu i uzme u obzir sve prijedloge, primjedbe i sugestije. No, kako navode, “javnost je ostala uskraćena za mogućnost ostavljanja komentara, prijedloga i sugestija”, s obzirom na to da se navedeni sporni član zakona našao u Prijedlogu zakona.
Stanje slobode medija u Bosni i Hercegovini
Prema svjetskom Indeksu slobode medija (Freedom press index), koji poredi nivo slobode novinara/ki i medija u 180 zemalja i teritorija, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini zauzela 81. mjesto. Godinu ranije, 2023. godine, BiH je zauzela 64. mjesto, a u poređenju s 2021. i 2020. godinom, došlo je do pada, s obzirom na to da je te dvije godine BiH zauzimala 58. mjesto.
Indeks nevladine organizacije “Freedom House”, kojim se mjere politička prava i građanske slobode, BiH ocjenjuje s 51 od 100 poena i smješta je među djelimično slobodne zemlje. U poređenju s 2023. godinom, BiH je napredovala samo za jedan poen prema ovom indeksu.
Nevladina organizacija “Reporteri bez granica”, koja zagovara slobodu medija, navodi da je “rad medija u boljem stanju u glavnom gradu Sarajevu nego u entitetu Republika Srpska”. Da su ograničenja slobode medija “češća u administrativnom entitetu Republika Srpska”, naglašeno je i u izvještaju Fondacije “Konrad Adenauer”.
Nakon pritiska javnosti, Vlada FBiH povukla je s dnevnog reda izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH na dan održavanja sjednice, 4. februara, kada su trebale biti razmatrane.
Iako su izmjene i dopune Krivičnog zakona povučene, to nipošto ne znači da sporna zakonska rješenja neće u skorijoj budućnosti opet doći u parlamentarnu proceduru. Istinomjer će, stoga, i dalje pratiti rad Parlamenta i Vlade FBiH.
(Istinomjer.ba)