Neistina

Petković neistinito o Pravilima Ustavnog suda BiH

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković gostovao je u programu RTRS-a. Tom je prilikom, između ostalog, govorio o radu Ustavnog suda BiH, pri čemu je iznio neistinitu tvrdnju.

Screenshot:RTRS

Petković je komentarisao rad Ustavnog suda BiH te je tom prilikom ustvrdio da su “sprske sudije napustile Ustavni sud BiH” te da su “ostale sudije izmijenile pravila kako bi mogli sami odlučivati i imati prostu većinu od pet sudija”:

Ustavni sud radi po pravilima koja sami donose. Sudije sjednu i donesu neka svoja pravila i oni po njima sude. Ta pravila su već dugo godina bila na neki način jasna. Posljednjim izmjenama, kada su otišle srpske sudije i napustile Ustavni sud BiH, preostale sudije su izmijenile pravila i donijele mogućnost da sami odlučuju, i bez srpskih sudija i bez drugih sudija, da imaju prostu većinu od pet sudija. Oni su dozvolili sebi da održavaju online sjednice i da ne dolaze. Šta nam to poručuje?

Milan Petković, 23.1.2024.

Prvi dio Petkovićeve tvrdnje da su “srpske sudije napustile Ustavni sud BiH” netačan je iz dva razloga. Prvi je taj što Ustav Bosne i Hercegovine ne poznaje etnički princip prilikom izbora sudija u Ustavni sud BiH. Ustavom BiH jedino je propisano da četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva člana Narodna skupština RS, dok tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Istinomjer je i ranije ocjenjivao tvrdnje političkih aktera/ki u kojima su govorili/e, ili sugerisali/e, da se sudije Ustavnog suda BiH biraju na osnovu etničke pripadnosti (1, 2).

Pored toga, neutemeljena je konstatacija da su sudije iz Republike Srpske “napustile” Ustavni sud BiH. Sudiji Miodragu Simoviću mandat je prestao u novembru 2022. godine, nakon što je stekao uslove za penzionisanje. Mandat sudiji Zlatku Kneževiću prestao je u januaru 2024. godine. Knežević je otišao u prijevremenu penziju. Ranije je pojasnio da je NSRS svojim zaključkom tražio od njega da napusti Ustavni sud BiH, da je poslušao taj dio, ali formalno nije morao, i da ga NSRS nije mogao razriješiti. Dodao je da vlasti iz RS tom prilikom na njega nisu vršile pritisak.

Petkovićevu tvrdnju da su “sudije Ustavnog suda izmijenile pravila i donijele mogućnost da sami odlučuju bez srpskih sudija i da imaju prostu većinu od pet sudija” demantuju Ustav Bosne i Hercegovine i Pravila Ustavnog suda BiH. Stavom (2) člana VI Ustava BiH propisano je da većina svih članova Ustavnog suda BiH sačinjava kvorum.

Pravilima Ustavnog suda BiH propisano je da plenarnu sjednicu čine sve sudije Ustavnog suda te da se u plenarnoj sjednici odlučuje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda. Veliko vijeće Ustavnog suda, kojeg čine sudije koje su izabrali zakonodavni organi entiteta, odlučuje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda koje podrazumijeva najmanje pet sudija. Članom 11. Pravila Ustavnog suda definisano je da većina svih sudija, što podrazumijeva najmanje pet sudija, čini kvorum za održavanje plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća, dok kvorum Malog vijeća čine svi njegovi članovi. Međutim, spomenuta pravila definisana su prije posljednjih izmjena Pravila Ustavnog suda BiH.

Podsjećamo, na vanrednoj sjednici održanoj 19. juna 2023. Ustavni sud razmotrio je vanredne okolnosti u kojima se ova institucija našla zbog, kako se navodi u njihovom saopćenju, “političkih pritisaka na potpredsjednika Zlatka M. Kneževića”.

Tom prilikom Ustavni sud donio je Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH kojom je obrisan član 39. Pravila. Spomenutim članom bilo je definsano da se odgađa sjednica Ustavnog suda BiH u plenarnom sazivu ako njoj ne prisustvuju najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom PFBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština RS. Ovim članom bilo je predviđeno da se sjednica odgađa, s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati.

U saopćenju nakon održane sjednice, Ustavni sud iskazao je podršku tadašnjem potpredsjedniku Kneževiću te su podsjetili da nijedan izvršni ili zakonodavni organ nema ustavnu nadležnost da “povuče” sudiju koji je izabran u Ustavni sud BiH.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dakle pet sudija bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralo, a i odluke se donose većinom glasova svih članova Suda (pet sudija). Odredbe Ustava Bosne i Hercegovine ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Takva mogućnost se ne može propisati ni bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući to u vidu, Ustavni sud je na današnjoj vanrednoj sjednici donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i brisao odredbu člana 39. tih pravila.

Saopćenje Ustavnog suda BiH, 19.6.2023.

Posljednjim izmjenama Pravila Ustavnog suda BiH nije definisana prosta većina od pet sudija, kako je naveo Petković, već je to pravilo definisano Ustavom BiH, kako je saopćeno ranije iz Ustavnog suda BiH, i prethodno definisanim pravilima. Pored toga, Ustavni sud podsjetio je da je Ustavom definisano da kvorum podrazumijeva pet sudija, bez obzira na to koje ih je nadležno zakonodavno tijelo izabralo S tim u vezi Istinomjer tvrdnju Milana Petkovića da su “sudije Ustavnog suda BiH izmijenile pravila i donijele mogućnost da odlučuju bez srpskih sudija i da imaju prostu većinu od pet sudija” ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!