Posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH na njenom evropskom putu, očekivano, predmet je reakcija ključnih političkih subjekata u BiH. I pored toga što je po pitanju uslova za eventualni početak pregovora BiH s EU Evropska komisija uvijek bila jasna, reakcije su različite i kreću se od neispunjenih očekivanja o “bezuslovnom početku pregovora” do očekivanja da bi se to moglo desiti narednog mjeseca ili, pak, u martu 2024. godine.
Evropska komisija (EK) usvojila je 8.11.2023. godine Paket proširenja za 2023. godinu. U Paketu je ocjena stanja i napretka koji su ostvarile Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.
Komisija je preporučila da se s Ukrajinom i Moldavijom otvore pregovori o pristupanju, dok, s druge strane, preporučuje da se Gruziji dodijeli status zemlje kandidata.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Komisija je preporučila otvaranje pregovora o pristupanju, “ali kada se postigne neophodni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo”, pri čemu će Komisija Evropskom vijeću podnijeti izvještaj o napretku najkasnije u martu 2024. godine.
Reakcije na Izvještaj EK, iznevjerena očekivanja i (ne)ispunjena obećanja
U svojoj reakciji na Izvještaj, predsjednik Republike Srpske (RS) i lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je očekivao bezuslovnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo da se krene “s pravim poslom organizovanja i vođenja pregovora” te dodao da su on i RS spremni i voljni da do toga dođe.
Izvještaj Evropske komisije komentarisao je i ministar vanjskih poslova BiH i prvi čovjek NiP-a Elmedin Konaković, koji je izjavio da ne postoji nijedna zemlja u regionu koja je od dobijanja kandidatskog statusa do dobijanja uslovnog zelenog svjetla za otvaranje pregovora prošla period od deset mjeseci.Rekavši da je EK ovim poručila da su BiH vrata EU širom otvorena, Konaković je i ustvrdio da je ovo preporuka EK te da će konačnu odluku donijeti Evropsko vijeće u decembru.
Predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić rekao je da je posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH “najbolji do sada” te da se radi o “odličnom osnovu za pozitivnu odluku o otvaranju pregovora u decembru”.
Povodom objavljivanja Izvještaja Evropske komisije, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da zahvaljuje EU partnerima koji su pružili podršku BiH te da će relevantni predstavnici nastaviti raditi s ciljem integracija BiH u EU.
Još jedan koalicioni partner u okviru državne vlasti, Naša stranka, u saopćenju od 8.11.2023. godine navodi da je poruka Brisela kroz izvještaj nedvosmislena, da je EU prepoznala napredak koji je ostvaren tokom ovog mandata, ali i da je ukazala na antiustavno djelovanje RS kao ključnu preporuku BiH na putu ka EU.
Na kraju saopćenja naglašava se da će Naša stranka uložiti napore za usvajanje ključnih zakona iz 14 prioriteta kako bi BiH “u martu napravila historijski korak ka EU”.
U kontekstu posljednjeg Izvještaja Evropske komisije oglasio se i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, koji je rekao da je dobra vijest da se BiH kreće naprijed što se tiče procesa pridruživanja. I Sattler je dodao da postoji mogućnost da zemlje članice i prije marta 2024. donesu odluku o otvaranju pregovora.
Pored navedenog, Delegacija EU u BiH objavila je 9.11.2023. saopćenje u kojem se navodi ispravka koja se odnosi na Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH na putu ka EU. Kako navode u saopćenju, žele naglasiti da Evropska komisija “preporučuje” otvaranje pristupnih pregovora s BiH kada se postigne neophodan nivo usklađenosti te da se ranija formulacija, u kojoj se navodi “preporučit će”, briše i da je bila pogrešna.
Pored ovih reakcija, javnost je i uoči samog objavljivanja Izvještaja imala priliku svjedočiti i očekivanjima i pozivima najviših državnih funkcionera u BiH da EK donese odluku o početku pristupnih pregovora s našom zemljom. To je posebno bilo izraženo tokom posljednje posjete predsjednice EK Ursule von der Leyen BiH 1.11.2023. godine, pri čemu su članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Denis Bećirović konstatovali da je “Predsjedništvo BiH, kao i druge institucije na svim nivoima vlasti, napravilo važne iskorake na ispunjenju 14 uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije”, uz očekivanje da će Evropska unija donijeti odluku o početku pristupnih pregovora o punopravnom članstvu s BiH.
I predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je na konferenciji za medije nakon susreta s predsjednicom EK izrazila uvjerenje da će Ursula von der Leyen učiniti sve da se BiH otvori pregovarački proces s EU.
Uz navedeno, u periodu koji je prethodio nije manjkalo ni obećanja i tvrdnji, poput onih Borjane Krišto, Dragana Čovića i predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića da će BiH do kraja ove godine dobiti zeleno svjetlo za otpočinjanje pristupnih pregovora, odnosno da će svih 14 prioriteta iz Mišljenja EK do kraja 2023. biti ispunjeno.
Više je obećanja nego ispunjenih prioriteta
Međutim, ako na trenutak ostavimo po strani očekivanja i obećanja nadležnih u BiH, iz posljednjeg Izvještaja EK jasno je da ono što je do sada urađeno nije bilo dovoljno za EK da preporuči početak pregovora s BIH.
Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH na njenom evropskom putu objavljen je 8.11.2023. godine i odnosni se na period od juna 2022. godine do juna 2023. godine, ali su u njemu navedene i aktivnosti koje su nadležne institucije u BiH poduzimale i u julu, augustu, septembru i oktobru ove godine.
U uvodu izvještaja predstavljen je kratki pregled implementacije 14 ključnih prioriteta koje je EU iznijela pred vlasti BiH, a koje je nužno realizovati kako bi naša zemlja započela pregovore o pristupanju. Istinomjer se u više navrata od tada bavio time šta je ispunjeno od 14 prioriteta, a iz Evropske komisije u posljednjem izvještaju ocijenili su da je BiH do sada u potpunosti ispunila samo dva.
Radi se o prioritetu pod rednim brojem 3 – osiguravanje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je ispunjen ranije, te o prioritetu broj 10 – osiguravanje prava na život i zabranu torture, posebno (a) ukidanjem pozivanja na smrtnu kaznu u Ustavu entiteta Republika Srpska i (b) uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja. Kako su naveli iz Evropske komisije, u oktobru 2019. godine Ustavni sud ukinuo je spominjanje smrtne kazne u Ustavu entiteta Republika Srpska, dok je u augustu 2023. godine Parlamentarna skupština BiH izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kojim je ova institucija određena kao preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja, čime je ovaj ključni prioritet ispunjen.
Iako je, prema procjeni Evropske komisije, od marta 2023. godine do objavljivanja posljednjeg izvještaja u okviru navedenih prioriteta ostvaren određeni napredak, u potpunosti nije ispunjen nijedan novi prioritet iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine.
Put do početka pregovora: Postići potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo
U posljednjem objavljenom Izvještaju o napretku BiH u evropskim integracijama Evropska komisija preporučila je otvaranje pregovora o pristupanju, ali kada se postigne neophodni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Istu formulaciju Evropske komisije javnost u BiH imala je priliku vidjeti i prije više od četiri godine u okviru Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
I tada, kao i sada, Evropska komisija poručila je našoj zemlji da, kada se radi o uslovima za početak pristupnih pregovora s EU, BiH prethodno treba da ispuni 14 prioriteta navedenih u tom dokumentu.
Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava. Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta.
Mišljenje EK, 29.5.2023.
Od tog momenta do danas, što je vidljivo iz posljednjeg osvrta EK o napretku BiH, jasno je da ti uslovi u najvećoj mjeri nisu ispunjeni.
Kao što smo imali priliku čuti, iako potvrđuje mogućnost da EU i prije marta 2024. donese odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ni šef Delegacije EU u BiH ne dovodi u pitanje uslove koje je potrebno ispuniti da bi se to desilo.
Stoga, ono što nije jasno jeste na osnovu čega, u trenutku i pod okolnostima kakve jesu po tom pitanju, neki od ključnih političkih aktera u BiH, posebno onih koji čine vladajuću većinu na državnom nivou, očekuju i/ili pozivaju institucije EU da BiH daju “zeleno svjetlo” za početak pristupnih pregovora.
Da je utemeljenost tih i takvih poziva i očekivanja upitna, Istinomjer je pisao samo nekoliko dana pred objavljivanje posljednjeg Izvještaja EK o BiH.
Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, provođenje izbora u skladu s evropskim standardima, usvajanju nacionalnog programa za usvajanje acquisa, unapređenje institucionalnog ustavnog nivoa, bolje funkcionisanje pravosuđa, jačanje zaštite prava svih građana, kao i poduzimanje neophodnih koraka u reformi javne uprave, samo su neki od 14 prioriteta koji čekaju na ispunjavanje.
Uzevši u obzir relevantne dokumente EK, samo intenziviranje, ubrzavanje i privođenje kraju procesa ispunjavanja svih ključnih prioriteta značilo bi i približavanje trenutku kada bi nadležne institucije EU mogle razmatrati donošenje odluke o početku pristupnih pregovora s našom zemljom.
Sve do tada, utemeljenost poziva i očekivanja da zvanični Brisel iz bilo kojeg drugog razloga odobri pregovore našoj zemlji ne samo da će teško naći utemeljenje već će i s pravom biti shvaćeno kao prebacivanje krivice na EU, čemu smo već imali priliku svjedočiti u reakcijama pojedinih političkih aktera u BiH.
(Istinomjer.ba)