Narodna skupština Republike Srpske je na petoj redovnoj sjednici usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, nakon čega slijedi javna rasprava od 30 dana. Vlasti u Republici Srpskoj najavile su usvajanje ovog zakona ranije ove godine, ali dio javnosti, neprofitne organizacije i međunarodni akteri u više su navrata iznosili stavove da se radi o diskriminatornom zakonu, predloženom s ciljem ograničavanja slobode govora nevladinog sektora.
Donošenje ovog zakona najavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik još u martu ove godine.
Podsjećamo, tada je Dodik ustvrdio da će spomenuti zakon biti “doslovno prepisan zakon Sjedinjenih Američkih Država” i da je “zakonom u SAD-u propisano da se strane nevladine organizacije nazivaju stranim agentima”. Istinomjer je tada ovu Dodikovu tvrdnju ocijenio neistinitom.
Nedugo nakon najava iz Republike Srpske o usvajanju zakona o “stranim agentima”, reakcija je stigla i iz Ambasade SAD-a u BiH. U kontekstu najave usvajanja zakona kojim bi se kriminalizovala kleveta te tzv. zakona o “stranim agentima”, iz Ambasade SAD-a saopćeno je da je riječ o dva “represivna, nedemokratska zakona koji bi, ako se provedu, drastično narušili prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj”. Iz Ambasade su reagovali i na Dodikove tvrdnje da se radi o zakonu koji je prepisan iz američkog zakonodavstva:
Ovaj smo film već gledali i znamo kako završava. Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima 2020. godine i ona je tvrdila da samo kopira američki model. Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli. Ruske vlasti upotrijebile su svoje represivne zakone za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija. Subjekt ili pojedinac koje je ruska vlada označila kao “strane agente” podliježu zahtjevnim pravilima izvještavanja i obilježavanja, proizvoljnim policijskim racijama i inspekcijama, te pretjeranim novčanim kaznama zbog odbijanja da dokažu svoj identitet. Pojedini novinari čak se suočavaju sa zatvorskom kaznom zbog kršenja ruskih zakona o “stranim agentima”.
Saopćenje Ambasade SAD-a, 10.3.2023.
Zastupnik SNSD-a u NSRS Igor Žunić, tokom gostovanja na BHRT-u 25.9.2023, iznio je stav da nevladin sektor treba da bude potpuno transparentan, naročito onaj koji ima “strano finansiranje u većinskom dijelu”.
Kada govorimo o pitanjima koja se tiču ljudskih prava, pitanjima prava na udruživanje, na djelovanje, to je uvijek tanka linija, i zato je tanka linija i kada neko hoće da iskoristi nevladin sektor za djelovanje protiv Republike Srpske. Mi ne treba da se zanosimo da ne postoje oblici, da kažem, pod navodne znake, ratovanja, koje se sada vodi na potpuno drugi način. To je opšte poznata stvar. Jasno je da je u prošlih pet godina u BiH, otprilike, ono što je javno rečeno, samo iz američke administracije ušlo oko 80 miliona dolara kroz različite nevladine organizacije, a tiče se samo pitanja, da kažem, poništavanja negativnog, pod navodnicima, ruskog uticaja.
Igor Žunić, 25.9.2023.
Kako se navodi u Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, njime se, između ostalog, osniva poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS, a koje finansiraju strani subjekti kao “agente stranog uticaja”.
Članom 2. Nacrta zakona podrobnije je definisano šta obuhvata pojam “nevladine organizacije”:
(1) Pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju se udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 52/01 i 42/05), koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
(2) Pod stranim subjektom podrazumijeva se vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo Bosne i Hercegovine i prebivalište u Bosni i Hercegovini ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana po propisima druge države ili koja ima sjedište u drugoj državi.
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija
Prema Nacrtu zakona, redovan nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ jednom godišnje, dok se vanredni inspekcijski nadzor vrši na osnovu prijava građana, pravnih lica, javno dostupnih informacija, organa RS ili na zahtjev nadležnog odbora NSRS.
Pored toga, prema članu 15. Nacrta zakona, Ministarstvo pravde RS prati aktivnosti neprofitnih organizacija kako na teritoriji RS, tako i na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Članom 16. definisane su sankcije za nevladine organizacije koje na neki način prekrše ovaj zakon:
U slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva ili ukoliko Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo pokreće postupak kod nadležnog suda za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 64/17, 104/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 15/21 i 89/21).
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija
Kako je na petoj redovnoj sjednici NSRS ustvrdio ministar pravde RS Miloš Bukejlović, jedno od pitanja kojim se ovaj zakon bavi jeste političko djelovanje neprofitnih organizacija:
Pod političkim djelovanjem neprofitnih organizacija, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se, prije svega, učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata i političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnijenja, odnosno radi postizanja određenih političkih ciljeva. Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske, odnosno u smislu formulisanja usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike Srpske, ili u smislu političkog ili javnog interesa.
Miloš Bukejlović, 27.9.2023.
Prije održavanja pete redovne sjednice, šef misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler uputio je otvoreno pismo narodnim poslanicima NSRS, u kojem izražava duboku zabrinutost zbog Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Uvriježeno, iako pogrešno, nazvan „Zakonom o stranim agentima“, ovaj zakon bi ozbiljno narušio pravo na slobodu udruživanja tako što bi u značajnoj mjeri smanjio već ionako nedovoljan i sve manji prostor za funkcionisanje organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava u RS-u. Ovaj zakon bi, pored toga, spriječio saradnju sa međunarodnim partnerima i organizacijama, uključujući i one čija je BiH i sama članica. Iako su vlasti RS-a pokušale da prikažu ovaj zakon kao zakon koji promoviše transparentnost, on bi lako mogao da se iskoristi kao sredstvo stigmatizacije i ograničavanja gore pomenutih domaćih aktera, a svi oni već djeluju pod teškim i ograničavajućim uslovima u RS-u.
Brian Aggeler, 22.9.2023.
Pored toga, OSCE je zatražio zvaničnu ocjenu Nacrta zakona od Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prva (ODIHR), koja je objavila zajedničko Mišljenje s Venecijanskom komisijom Vijeća Evrope, u kome su pobrojani “ozbiljni nedostaci Nacrta zakona i apelovano na Vladu RS da ponovo u cijelosti razmotri njegovo usvajanje”.
U zajedničkom mišljenju izražena je zabrinutost zbog, između ostalog, dodatne obaveze izvještavanja i povećanog inspekcijskog nadzora i zbog ograničavanja nevladinih organizacija u učešću u političkim aktivnostima ili djelovanju. Pored toga, u zajedničkom mišljenju ukazano je i na problem upisivanja u poseban registar i označavanja organizacija na određeni način, s obzirom na to da bi to vjerovatno vodilo ka stigmatizaciji i zanemarivanju tih organizacija. Zakon bi također omogućio zabranu djelovanja organizacija civilnog društva bez postojanja objektivnih i neophodnih kriterija.
Na osnovu objektivnog čitanja, ovaj Nacrt zakona je pretjerano neodređen i dvosmislen, čime postaje teško predvidjeti potencijalnu zloupotrebu i kršenja odredaba, te se time podriva princip pravne sigurnosti. Pored toga, ovaj zakon čini veoma teškom, ako ne i nemogućom, saradnju organizacija civilnog društva sa međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS, kao i rad na bilo kom pitanju zaštite ljudskih prava. (…) Imajući u vidu druge regresivne korake kojima se ograničava ostvarivanje osnovnih sloboda u RS-u, uključujući nedavnu ponovnu kriminalizaciju klevete putem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a, Misija smatra ovaj takozvani „Zakon o stranim agentima“ još jednim ozbiljnim korakom unazad u odnosu prema potpunom ostvarivanju i očuvanju ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Brian Aggeler, 22.9.2023.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala BiH, smatra da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje malog broja udruženja koja nadziru rad institucija i ukazuju na korupciju i nepravilnosti. Dodaje da se zaboravlja da se i udruženja koja ne spadaju u ovu kategoriju također finansiraju iz inostranstva, kao i institucije Republike Srpske, koje se u još većoj mjeri finansiraju iz istih izvora.
To više ide u smjeru onoga što je uvedeno u Rusiji, što je bilo uvedeno u Mađarskoj, dakle u totalitarnim režimima gdje je praktično djelovanje civilnog društva potpuno ograničeno. Zakon u Americi podrazumijeva da se ekspoziture direktno stranih država moraju registrovati. Ovdje se radi o lokalnim udruženjima koja se samo finansiraju donacijama iz inostranih izvora. Dakle, potpuno su druge stvari. I dosta ovoga što vlasti u RS-u ističu kao argumente zapravo nije uopće tretirano ovim zakonom u Americi, već Zakonom o lobiranju, koji se odnosi na lobističke firme i kompanije koje moraju prijavljivati svoje interese i za koga, na kraju krajeva, rade i lobiraju.
Ivana Korajlić, 25.9.2023.
Transparency International BiH uputio je svim narodnim poslanicima u NSRS 19.9.2023. komentare na Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Kako se navodi u saopćenju TI-a BIH, ovaj zakon, osim što je diskriminatoran, nije u skladu s Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, Ustavom RS i Ustavom BiH.
Zabrane pojedinih aktivnosti, kao što su zagovaranje za unapređenje zakona i javnih politika, uvođenje dodatne obaveze označavanja materijala koje su rezultat rada ovih organizacija, te posebnih registara, uz korišćenje sintagmi kao što su „agenti stranog uticaja“, osim što su u svojoj prirodi nedemokratska su pravno diskutabilna, a suštinski nedovoljno jasna i neprecizno definisana, čime se stvara mogućnost stigmatizacije i zloupotrebe prilikom primjene. Takva rješenja imaju potencijal da stvore dodatni pritisak na slobodu govora, te služe kao uvod u otvorenu cenzuru i povod za zabranu rada nezavisnih organizacija, ali i slobodnih medija.
Transparency International BiH, 19.9.2023.
Pored toga, iz TI-a BiH navode da se zakonom predviđaju postupci i mehanizmi koji su već definisani postojećim zakonima, s obzirom na to da su registri već uspostavljeni, a finansijski izvještaji se podnose APIF-u jednom godišnje i javno su dostupni.
U tom kontekstu i obrazloženje svrhe donošenja ovog zakona nema nikakvo utemeljenje i navodi na zaključak da je cilj i svrha ovog zakona dodatno opterećenje rada udruženja, smanjenje prostora za rad, slobode govora, okupljanja i udruživanja, te sužavanje prostora za kritiku rada javne vlasti.
Transparency International BiH, 19.9.2023.
Dodaju da Nacrt zakona ne sadrži odredbe o djelotvornim pravnim lijekovima, već se u slučaju kršenja odredbi propisuje da se odmah zahtijeva zabrana rada, što nije predviđeno za druge pravne subjekte, kao što su organizacije koje dobijaju sredstva iz budžeta Vlade RS i jedinica lokalne samouprave, a koje su “nerijetko usko povezene sa političkim strankama i njihovim funkcionerima, koji na taj način izvlače novac iz budžeta”.
Ta činjenica, kao i nedorečenosti i mnoge manjkavosti ovog zakona nedvosmisleno ukazuju na diskriminatorsku prirodu ovog Nacrta i stvarnu namjeru ovog zakona: poslati jasnu poruku građanima da su udruženja građana neprijatelji i konačno rješenje višegodišnjih težnji vlasti u Republici Srpskoj da se kritika na sve načine uguši, pa čak i metodama svojstvenim totalitarnim režimima.
Transparency International BiH, 19.9.2023.
U kolumni objavljenoj na portalu Buka, profesor s Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Aleksandar Savanović osvrnuo se, između ostalog, na najavu usvajanja zakona kojim bi nevladine organizacije bile proglašene “stranim agentima”:
Odnedavno se na spisku „izdajnika“ visoko kotiraju i nevladine organizacije. Premda bi čovjek očekivao da ti ljudi ne rade po diktatu vlade – kao što im uostalom i samo ime kaže, već po agendi koju sami odaberu i hoće, ti slobodni strijelci su postali tako ugrožavajući faktor da će biti predmet posebnog zakona. (…) Ove targetirane grupacije: od opozicije, preko sindikata pa do NGO i LGBT obuhvataju desetine, možda i stotine hiljada ljudi – što direktno u formi članstva, što indirektno kao simpatizera. Te se hiljade ljudi optužuju za izdaju? Vlast koja upadne u takvu vrstu paranoje da vidi „izdaju“ na svakom koraku: u političkim protivnicima (opozicija), anti-režim medijima, organizacijama koje nisu pod kontrolom vlade, pa sve do pojedinaca koji drugačije misle ili imaju drugačiji stil života/afinitete, očito negdje debelo griješi. Kada dođete u fazu „ili si sa nama ili si neprijatelj“ negdje si definitivno promašio.
Aleksandar Savanović, 15.9.2023.
Još 2015. godine vlasti u RS pokušale su donijeti sličan zakon, koji je tada izazvao burne reakcije javnosti, nevladinog sektora i opozicionih stranaka u ovom entitetu. Istinomjer se tada kroz dvije analize (1, 2) osvrnuo na tadašnji pokušaj usvajanja zakona.
Pored toga, podsjećamo da je Vlada RS još 2009. godine objavila dokument “Lažno prikazivanje društvenih i ekonomskih prilika u RS – OHR-ovo kreiranje i održavanje nestabilnosti u BiH kroz djelovanje Rafija Gregorijana i drugih protiv RS”, u kome je, kao poseban “neprijatelj Republike Srpske”, izdvojena organizacija Transparency International BiH, koja je prethodno objavila analizu u vezi sa spornom privatizacijom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.
Podsjećamo i da je osudu javnosti izazvalo i izdavanje knjige “Rušenje Republike Srpske: Teorija i tehnologija prevrata” (2014), u kojoj je objavljena crna lista medija, osoba i organizacija, koji su u knjizi optuženi za djelovanje protiv Republike Srpske po nalogu “inostranih naredbodavaca”. Transparency International BiH, Buka, Helsinški parlament građana, Svetlana Cenić i Tanja Topić, koji su se našli na ovoj listi, podnijeli su zbog toga tužbu za klevetu protiv Stefana Karganovića, Nenada Novakovića i izdavačke kuće “Besjeda”.
Iako vlasti u Republici Srpskoj ističu kako je cilj zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija povećanje transparentnosti rada i finansiranja nevladinog sektora, međunarodni akteri i nevladine organizacije ističu kako se radi o diskriminatornom zakonu. Cilj je nevladinog sektora korektiv vlasti i praćenje (ne)rada predstavnika vlasti te, s tim u vezi, postoji bojazan da je cilj upućenog nacrta zakona, na osnovu samog nacrta, ali i komentara relevantnih aktera, gušenje slobode govora i zagovaranja javnih politika.
(Istinomjer.ba)