Nakon tragične saobraćajne nesreće koja se desila krajem maja ove godine u Sarajevu, zvaničnici iz Kantona Sarajevo obećali su poduzeti odlučne korake u cilju povećanja sigurnosti na putevima. Nažalost, ove vrste nesreća, u kojima stradaju pješaci/kinje, dešavale su se često i u proteklim godinama, a nadležni su i tada obećavali provođenje mjera u cilju povećanja sigurnosti, posebno u saobraćaju unutar naseljenih mjesta. Ipak, mnogo toga nije unaprijeđeno, pa je tako u Bosni i Hercegovini broj stradalih putnika/ca na milion stanovnika daleko iznad evropskog prosjeka.
Prema podacima Evropske komisije za 2021. godinu, na cestama država Evropske unije smrtno su stradale 44 osobe na milion stanovnika. U Bosni i Hercegovini iste je godine stradalo 255 osoba, odnosno 72 osobe na milion stanovnika. Situacija se nešto popravila u 2022. godini te je broj smrtno stradalih učesnika/ca u saobraćaju iznosio 222, odnosno 63 osobe na milion stanovnika.
U Federaciji BiH u 2022. godini smrtno je stradalo 116 učesnika/ca u saobraćaju, od čega su 20% pješaci/kinje, što je jednako prosjeku smrtnosti pješaka/inja u Evropskoj uniji u 2019. godini.
Podsjećamo, u noćnim satima u petak 26. maja na području općine Centar Sarajevo dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je smrtno stradala Azra Spahić, dok su teške tjelesne povrede opasne po život tom prilikom zadobile još dvije djevojke. Vozilom je, bez vozačke dozvole i pod dejstvom alkohola, upravljao Armin Berberović iz Sarajeva, koji je nakon nesreće lišen slobode, a Kantonalni sud u Sarajevu odredio mu je mjeru jednomjesečnog pritvora.
Neprilagođena brzina najčešći je uzrok nesreća sa smrtnim ishodom na cestama u FBiH u posljednje dvije godine.
Prema podacima objavljenim u godišnjim izvještajima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (MUP FBiH), od 2018. do 2022. godine u prosjeku je godišnje obavljeno 1,14 miliona kontrola vozača/ica. U prosjeku, policija je svaki dan otkrivala 20 osoba koje upravljaju vozilom bez položenog vozačkog ispita te 42 osobe koje su vozile pod dejstvom alkohola.
U Kantonu Sarajevo u posljednjih pet godina broj poginulih u saobraćajnim nerećama fluktuira, dok se broj poginulih pješaka/inja iz godine u godinu smanjivao.
Iako su ove statistike u poređenju s evropskim prosjekom značajno veće u Bosni i Hercegovini, u protekloj deceniji nije se sistemski pristupilo problemu rješavanja sigurnosti na cestama. O njima se uglavnom govori nakon saobraćajnih nesreća s fatalnim ishodima te se do sada posezalo za ad hoc rješenjima. Najveći broj saobraćajnih nesreća dešava se u naseljenim mjestima, dok je u glavnom gradu BiH zabilježeno nekoliko nesreća u kojima su zbog opasne i nesavjesne vožnje smrtno stradavali/e pješaci/kinje. Tim povodom osvrnuli smo se na mjere koje su ranije najavljivali kantonalni zvaničnici i provjerili koje su od tih mjera provedene.
Obijesna vožnja nije definisana Krivičnim zakonom FBiH
Nakon što je 2014. godine pješakinju Havu Šljivić-Dovadžija, vozeći brzinom od 103 km/h na dijelu puta gdje je brzina ograničena na 60 km/h, usmrtio Semir Rastoder, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac rekao je da je policija učinila “sve i po svim standardima”.
Podsjetio je i kako je 2013. godine pokrenuo inicijativu za dopunu Krivičnog zakona Federacije BiH u smislu dodavanja novog člana koji se odnosi na obijesnu vožnju, kojim bi se počinitelji/ce kažnjavali/e kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Obijesna vožnja predstavljala je u ovom slučaju situacije kršenja saobraćajnih propisa gdje se, upravljajući motornim vozilom, dovodi u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovina većeg opsega.
Spomenutim članom zakona bile su tačno definisane radnje koje bi predstavljale obijesnu vožnju, a radilo se o upravljanju motornim vozilom u stanju nesposobnosti za sigurnu vožnju izazvanom djelovanjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 2 g/kg alkohola u krvi ili omamljujućih sredstava; upravljanju motornog vozila u zabranjenom smjeru na autoputu ili preticanju na nepreglednom mjestu kolone vozila; prolasku kroz svjetlosni saobraćajni znak kada mu je tim znakom zabranjen prolaz ili upravljanju brzinom koja prelazi 60 km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s označenim ograničenjem brzine.
Inicijativa Nermina Pećanca za dopunu Krivičnog zakona FBiH nikada nije realizovana.
Nakon još jedne saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom tokom 2014. godine, u kojoj je od zadobijenih povreda preminula Josipa Knežević, ministar Pećanac rekao je da “ono što MUP KS može uraditi da se poboljša sigurnost saobraćaja jeste postavljanje videonadzora na glavne raskrsnice” iako to, prema njegovom mišljenju, nije bilo rješenje za problem saobraćajnih nesreća.
S druge strane, tadašnji ministar saobraćaja KS Jusuf Bubica izjavio je da “Ministarstvo za saobraćaj KS nema direktan utjecaj na saobraćajne nesreće koje se dešavaju u glavnom gradu BiH” i da “nijedna nesreća nije uzrokovana nedostatkom saobraćajne signalizacije ili loše saobraćajnice, već greškom vozača”.
Radari za “potpunu” kontrolu saobraćaja i zatvorena tramvajska stajališta
Saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodima nastavile su se dešavati u glavnom gradu BiH i tokom 2015. godine. U junu te godine smrtno je stradala Jelena Opričić, nakon što je vozač Kerim Mudželet skrenuo u desnu stranu van kolovoza na trotoar i površinu tramvajskog stajališta te potom udario u pješake/inje koji/e su sjedili/e na tramvajskom stajalištu.
Nekoliko mjeseci nakon nesreće, Predrag Kurteš, koji je 2015. godine obnašao funkciju ministra unutrašnjih poslova KS, potvrdio je da će “najkasnije za šest mjeseci sve glavne raskrsnice u našem gradu biti pokrivene radarskim i videonadzorom”.
I tadašnji zamjenik komandira Jedinice za saobraćaj MUP-a KS Elvedin Muratspahić iznio je optimistično gledište za sigurnost učesnika/ca u saobraćaju povodom najavljenog postavljanja novih radara na još 17 lokacija u KS.
Očekujemo stopostotnu promjenu u sigurnosti saobraćaja. Vozači će sigurno smanjiti brzinu, gledat će kako voze i umnogome će popraviti ovu crnu statistiku koja se odnosi na broj saobraćajnih nesreća i ostalih prekršaja koje prave vozači.
Elvedin Muratspahić, 1.9.2015.
Nabavka radara u KS vršila se ad hoc, pa su tako od oktobra 2016. godine do novembra 2017. nabavljena tri nova stacionarna radara koja su postavljena u postojeća kućišta na području KS. U tom trenutku, MUP KS raspolagao je sa osam stacionarnih radara s devet kućišta te četiri mobilna radara.
Početkom 2017. godine tadašnji ministar saobraćaja KS Mujo Fišo potvrdio je da će Ministarstvo saobraćaja i Vlada KS izdvojiti skoro 500.000 KM za unapređenje semaforizacije te najavio “potpunu kontrolu nad saobraćajem u KS”.
Također, na svim raskrsnicama namjeravamo postaviti i kamere koje će pratiti protok vozila i putnika. Imat ćemo potpunu kontrolu nad saobraćajem u Kantonu. (…) Dok god se ne pooštre mjere, nikad nećemo riješiti problem sigurnosti saobraćaja.
Mujo Fišo, 3.1.2017.
Krajem augusta 2018. godine MUP KS obavijestio je građanke i građane da je postavljanje novih 13 stacionarnih radara na području Kantona Sarajevo u završnoj fazi.
O tome da su se radari u Sarajevu postavljali kao i ad hoc rješenja nakon što se na pojedinim lokacijama ponove nesreće u kojima nastradaju pješaci/kinje, svjedoči i činjenica da je u naselju Drvenija postavljen novi radar nakon dvije nesreće koje su se dogodile u februaru i maju 2022. godine u kojima su povrijeđeni pješaci.
Zbog ugroženosti pješaka/inja na stajalištima, 2015. godine postavljene su betonske ograde na tramvajskim stanicama u Nedžarićima iz smjera grada prema Ilidži te na Dolac-Malti iz smjera Ilidže prema gradu.
Dvije godine kasnije Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo pokrenulo je izradu glavnog projekta za izgradnju zatvorenih tramvajskih stajališta. Ipak, do danas je vrlo malo urađeno na realizaciji ovog projekta.
Krajem februara 2020. godine u naselju Otoka započela je izgradnja zatvorenog stajališta, a rekonstruisana tramvajska stanica u funkciji je od jula 2021. godine. U funkciji je samo još jedno zatvoreno stajalište, i to ono u Nedžarićima, u pravcu grada.
Kako i koliko su se provodile mjere za oduzimanje vozila?
I dok se najavljivala stopostotna promjena u sigurnosti i potpuna kontrola nad saobraćajem u Kantonu Sarajevo, krajem 2016. godine Sanjin Sefić je, vozeći brzinom od 105 km/h, prošao kroz crveno svjetlo i ubio Selmu Agić i Editu Malkoč, nakon čega je pobjegao s mjesta nesreće. Za njihovo ubistvo osuđen je na 16 i pol godina zatvora.
Ova nesreća bila je povod da MUP KS krajem oktobra 2016. godine počne s mjerom privremenog oduzimanja vozila, jer se, prema riječima MUP-a KS, do tada “izrečenim sankcijama nije postigla svrha kažnjavanja”.
Takva mjera regulisana je članom 22. Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo, a prema njoj, vozilo je moguće oduzeti ukoliko je ugrožena javna sigurnost. Ista mjera definisana je i Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo (član 12) i Zakonom o prekršajima FBiH (član 31).
U zvaničnom policijskom izvještaju od 27.10.2016. godine navedeno je da je u periodu 25.10 i 26.10.2016. godine privremeno oduzeto šest motornih vozila. Do 1.11.2016. godine broj oduzetih vozila u Kantonu Sarajevo iznosio je oko 20.
Govoreći o sintagmi “privremeno oduzeto vozilo”, možemo reći da MUP Kantona Sarajevo, u saradnji sa Prekršajnim odjeljenjem Općinskog suda u Sarajevu, za osobe koje su višestruki povratnici u činjenju prekršaja u saobraćaju, a radi se o prekršajima za koje je pored novčane kazne predviđeno i izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, kojih mora biti najmanje 10, privremeno oduzima motorno vozilo, dok se proces protiv takve osobe ne završi na sudu.
MUP KS, 6.11.2016.
U izvještajima o radu Uprave policije MUP-a KS koji se objavljuju na godišnjem nivou, a u kojima stoji koliko je motornih vozila oduzeto u toku godine, navodi se samo broj koji je isključen iz saobraćaja “zbog tehničke neispravnosti”. Broj privremeno oduzetih vozila zbog ugrožavanja javne sigurnosti nije naveden u ovim godišnjim izvještajima.
Ipak, provođenje ove mjere u KS naišlo je na prepreku. Iako je Prekršajno odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu još od 2017. godine, postupajući po zahtjevima MUP-a KS, donosilo naredbe o privremenom oduzimanju vozila, drugostepeni sud ukinuo je sedam odluka u kojima je bila izdata naredba za privremeno oduzimanje predmeta. U obrazloženju je navedeno da se privremena mjera ne može tražiti zahtjevom ovlaštenog organa prema sudu jer sudija u prekršajnom postupku nije ovlašten za izdavanje takve naredbe, već da samo MUP može sprovesti mjeru privremenog oduzimanja vozila.
Međutim, ova se mjera, kako je nedavno pisao Klix, neometano provodi u ZDK u kojem je, prema podacima MUP-a ovog kantona, tokom proteklih nekoliko godina oduzeto 200 automobila.
Kako je pojasnio glasnogovornik MUP-a ZDK Elvedin Fišek, vozilo koje je korišteno u saobraćaju nije samo vozilo, već opasno sredstvo kojim se ugrožava javna sigurnost, a to proizlazi iz Zakona o prekršajima FBiH, koji omogućava sudovima da takve predmete i automobile trajno oduzima. Nakon toga se određuje da li će vozilo biti uništeno ili prodano, nakon čega sredstva idu u budžet.
Nakon posljednje nesreće u kojoj je smrtno stradala Azra Spahić, iz Vlade KS najavljena je, između ostalog, i mjera trajnog oduzimanja vozila kršiteljima pravila u saobraćaju.
Odlučni smo u namjeri i insistirat ćemo da se otklone prepreke koje su prisutne, a to je da trajno oduzmemo vozilo kršiocima pravila u saobraćaju, što je posebno važno. Konstatovali i detektovali smo gdje su prepreke u sistemu, dali smo i dat ćemo kratke rokove da to što prije završimo, da oni koji koriste automobil kao sredstvo izvršenja kaznenog djela nemaju više nikad mogućnost da imaju vozilo na raspolaganju.
Emir Dedović, 28.5.2023.
Ministar unutrašnjih poslova KS Admir Katica, osvrćući se na probleme u praksi oduzimanja vozila, naglasio je da problem nije u MUP-u KS, već u Prekršajnom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu.
Još se čeka na adaptivno upravljanje saobraćajem
Još jedna mjera koja bi trebalo da doprinese poboljšanju i boljem nadzoru saobraćaja u KS jeste formiranje centra za (adaptivno) upravljanje saobraćajem. Početkom 2017. godine tadašnji ministar saobraćaja KS Mujo Fišo istakao je da Ministarstvo planira formirati centar za upravljanje saobraćajem, koji bi imao potpunu kontrolu nad svim semaforima.
Projekt adaptivnog upravljanja saobraćajem, kako je navedeno iz Vlade KS, podrazumijeva prelazak na pametne i inteligentne sisteme koji su bazirani na najmodernijoj senzorskoj opremi, kao što su radarski detektori, koji bi u realnom vremenu snimali potpunu saobraćajnu sliku grada te omogućili detaljne informacije bitne za dalje planiranje saobraćajne infrastrukture.
Iako je krajem oktobra 2019. godine iz Ministarstva saobraćaja KS rečeno da se s implementacijom projekta adaptivnog upravljanja saobraćaja kreće naredne godine, tek je tokom 2021. godine Vlada KS na prijedlog Ministarstva saobraćaja donijela Odluku o usvajanju kapitalnog projekta “Adaptivno upravljanje saobraćajem” vrijednog 16 miliona KM.
Ovaj projekt uvršten je u Program javnih investicija Kantona Sarajevo za period 2021–2023. godina. Predstavnici Vlade Kantona Sarajevo i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su tokom 2022. godine ugovor o grantu za izradu glavnog projekta adaptivnog upravljanja saobraćajem, a početkom maja 2023. godine projektne ugovore za važne saobraćajne projekte za Kanton Sarajevo. Ranije je navedeno da bi kompletan centar trebao biti uspostavljen do 2024. godine, dok je u februaru 2023. godine ovaj rok pomjeren za 2025. godinu.
Da postoje nedostaci u zakonskoj regulativi koju treba mijenjati i pooštriti, jasno je i u 2023. godini, u kojoj svjedočimo novim saobraćajnim nesrećama s fatalnim ishodom. U prethodnim godinama nije dolazilo do izuzetno brzih i efikasnih mjera koje bi poboljšale sigurnost u saobraćaju i smanjile broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, a rješenja su se nalazila često i ad hoc nakon nesreća u kojima su pješaci/kinje bili/e teško ozlijeđeni/e ili su smrtno stradali/e. Vlast u KS je nakon smrti Azre Spahić krajem maja ove godine najavila nove, strožije i rigoroznije mjere, kao i kazne za nesavjesne vozače/ice, o čemu je istinomjer već pisao.
(Istinomjer.ba)