Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica gostovao je u programu BHRT-a 6.2.2023. godine. Tom prilikom osvrnuo se i na pristup Bosne i Hercegovine NATO savezu, pri čemu je iznio neistinitu tvrdnju.
Mazalica je ustvrdio da “nigdje ne piše” treba li BiH pristupiti NATO savezu.
A ne da sad izmišljamo neke stvari, kao što je to prije pet godina bilo pristupanje NATO-u. To jeste za BiH važno, ali nigdje ne piše da BiH treba ili ne treba da ide u NATO. To je jednostavno politička odluka, to može biti rezultat dogovora.
Srđan Mazalica, 6.2.2023.
Članom 84. Zakona o odbrani BiH, koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH 2005. godine, definisano je da će nadležna tijela provoditi aktivnost za prijem BiH u NATO:
Član 84.
(Aktivnosti za prijem u NATO)
Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.
U junu 2009. godine Predsjedništvo BiH usvojilo je zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Kako je tada navedeno u saopštenju nakon održane sjednice, “usvojen je tekst pisma koje će predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uputiti generalnom sekretaru NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu”.
Nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 2009. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u Briselu je zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu.
U aprilu 2010. godine, na samitu NATO-a u Talinu, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni su uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo. Uslovi su se odnosili na knjiženje perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu.
Iako spomenuti uslovi nisu u potpunosti bili ispunjeni, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg 5. decembra 2018. godine obavijestio je javnost da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO.
Ubrzo nakon toga na zvaničnoj stranici NATO-a našla se obavijest da je, pored Sjeverne Makedonije, i Bosna i Hercegovina učesnica MAP-a.
Na stranici Alijanse se u dijelu koji govori o trenutnim odnosima Bosne i Hercegovine i NATO saveza (od 12.7.2022. godine) na samom početku također naglašava da “Bosna i Hercegovina teži ulasku u NATO te da su podrška demokratskim, institucionalnim, reformama sektora sigurnosti i odbrane ključni fokus saradnje”.
U okviru Akcionog plana za članstvo, saradnja zemlje sa NATO-om strukturirana je kroz Program reformi Bosne i Hercegovine. Ovaj reformski program ističe reforme koje vlada namjerava da preduzme i olakšava pružanje podrške NATO-a tim naporima.
NATO, 12.7.2022.
BiH je ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO-u dobila nakon što su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a krajem 2018. godine odobrili slanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP).
Krajem 2019. godine Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Program reformi BiH i donijelo odluku da će, kao obavezu preuzetu u okviru MAP-a, u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument “Program reformi Bosne i Hercegovine” u roku jednog dana nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH. Nakon što je Predsjedništvo BiH imenovalo Zorana Tegeltiju za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, njegov izbor potvrdio je i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega je uslijedilo slanje Programa reformi u sjedište NATO-a.
Vijeće ministara je na sjednici održanoj krajem februara 2021. godine usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019–2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ga proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.
Na 57. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 9.11.2022. godine, ovo je tijelo na prijedlog Povjerenstva za saradnju s NATO-om usvojilo programe reformi Bosne i Hercegovine za 2022. i 2021. godinu, što je tokom posjete Bosni i Hercegovini pozdravio i zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina.
S obzirom na to da je Zakonom o odbrani definisana opredijeljenost BiH ka NATO savezu, Istinomjer tvrdnju Srđana Mazalice da “nigdje ne piše treba li ili ne treba da ide BiH u NATO” ocjenjuje neistinitom.
Podsjećamo, Istinomjer je nedavno poluistinitom ocijenio tvrdnju lidera SDP-a BiH da su DF i SDA potpisali sporazum u kojem su “odustali od onoga što stoji u Zakonu o odbrani”.
(Istinomjer.ba)