Ko s kim hoće, a ko s kim neće u vlast

Predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini već godinama, naročito prije i poslije izbora, daju izjave o mogućim postizbornim koalicijama, kao i obećanja o tome s kim neće koalirati. Slično se ponovilo i u predizbornoj kampanji za posljednje održane Opšte izbore, no drugačije poruke, one u pravcu mogućeg koaliranja, poslane su nakon održanih izbora i objavljenih rezultata. Istinomjer u ovom tekstu donosi pregled izjava stranačkih lidera na tu temu, zabilježenih prije i poslije održanih izbora.

Vijeće ministara BiH

Za ovaj nivo vlasti, prema izbornim rezultatima i osvojenim mandatima, postoji nekoliko opcija za formiranje vladajuće koalicije, odnosno parlamentarne većine.

Prva je opcija nastavak vladavine koalicije SDA-HDZ-SNSD sa svojim partnerima. Stranci SDA se u prethodnom mandatu iz Federacije BiH pridružio DF, a sa SNSD-om su u koaliciji iz entiteta Republika Srpska Demokratski savez – DEMOS i Ujedinjena Srpska.

Druga je opcija koalicija stranaka koje čine parlamentarnu većinu u KS, stranaka Trojke (SDP, NS, NiP) i njihovih partnera koji su podržali Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH, s HDZ-om BiH i SNSD-om. Ovom koalicijom, Trojka-HDZ BiH-SNSD, izbacila bi se SDA, dok bi u vlasti i dalje ostali HDZ BiH i SNSD.

Treća opcija jeste formiranje koalicije između stranaka Trojke i njihovih partnera iz Federacije BiH koji su podržali Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH te opozicije iz entiteta Republika Srpska (SDS, PDP, Za pravdu i red). Ovom koalicijom, Trojka-HDZ BiH-opozicija iz RS, iz vlasti bi se izbacili SDA i SNSD, dok je HDZ BiH neizbježan u formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Prema ustavnim i zakonskim nadležnostima Predsjedništva BiH, ovo tijelo imenovat će predsjedavajućeg Vijeća ministara (VMBiH) koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH). Treba istaći da Vijeće ministara BiH, kao jedan od organa izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, ne biraju građani/ke, odnosno birači/ce direktno na Opštim izborima.

Mandatar za novi saziv i sastav Vijeća ministara BiH nakon Opštih izbora imenuje se u skladu s procedurama proizašlim iz Ustava BiH, a koje su jasno određene Zakonom o Vijeću ministara BiH, Poslovnikom o radu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH.

Kako su prethodna dva mandata funkciju mandatara, odnosno predsjednika Vijeća ministara BiH, obavljali Denis Zvizdić (2014 – 2018) i Zoran Tegeltija (2018 – 2022), ovaj put bi kao mandatar, “prema nepisanom pravilu”, sistemom rotacije na toj funkciji trebao biti predstavnik/predstavnica hrvatskog naroda, najvjerovatnije iz HDZ-a BiH. Ovo je potvrdio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik koji je izjavio da “mjesto predsjedavajućeg pripada Hrvatima i o tome postoji načelni dogovor s Draganom Čovićem, liderom HDZ-a”.

Čović je čak izjavio da će na čelo Vijeća ministara BiH i Federacije BiH biti imenovane žene: kandidatkinja HDZ-a BiH za predsjednicu Federacije BiH mogla bi biti Lidija Bradara, a za predsjedavajuću Vijeća ministara Borjana Krišto.

Nedugo nakon održanih izbora i prvih preliminarnih rezultata, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da ne vjeruje da će prihvatiti da je mandatar VMBiH neko iz HDZ-a BiH:

Izbor mandatara za predsjedajućeg Vijeća ministara je stvar koja će doći poslije službene inauguracije novog saziva Predsjedništva BiH. Postoji neko nepisano rotacijsko pravilo da taj mandat pripada osobi iz reda hrvatskog naroda. Sada ćemo vidjeti kako će to proći i ne znam tko će biti u igri, tko će se kandidirati. Vjerojatno će HDZ biti taj koji će inzistirati na tome (…) Ne vjerujem da sam spreman prihvatiti to u ovom trenutku.

Željko Komšić, 5.10.2022.

I nakon Opštih izbora 2014. godine predsjednik DF-a Željko Komšić izjavio je da neće ulaziti u vlast po svaku cijenu te da ovoj stranci “vlast sama po sebi nije cilj”. To je ponovljeno i nakon održanih Opštih izbora 2018. godine, u februaru 2019. godine, kada je tadašnji Bh. blok, koji su sačinjavali SDP BiH, Naša stranka i DF, donio odluku da ove stranke neće ići u formiranje vlasti s nacionalnim strankama – ni na nivou BiH, ni nivou Federacije BiH.

Mjesec nakon što je Bh. blok izgovorio “istorijsko ne” nacionalnim strankama, DF je u martu 2019. godine ušao u pregovore oko formiranja vlasti na državnom nivou sa SDA, SNSD-om i HDZ-om. Sporazum između DF-a i SDA potpisan je početkom aprila 2019. godine, dok su SDP i NS odbili ponudu SDA i Bakira Izetbegovića za ulazak u koaliciju. Ovim potezom DF-a Bh. blok je prestao postojati. Predsjednik DF-a tada je izjavio:

SDP je meni zamjerio 2012. godine, mrze me. Ne znam, da ih pitate koga više mrze, mene ili Izetbegovića, teško da bi odgovorili. Nas interesuje – jer smo u prilici da nešto učinimo da zaustavimo izmjene Izbornog zakona i Ustava. Hoćemo li uspjeti – nevažno.

Željko Komšić, 16.5.2019.

Što se, pak, tiče Dragana Čovića, on je izjavio da će HDZ BiH “tražiti partnere koji su legitimni predstavnici druga dva naroda”:

I ono što je najvažnije, HDZ BiH zajedno sa partnerima će tražiti partnere koji jesu legitimni predstavnici druga dva naroda, da pokušamo napraviti žurno vlast na svim razinama kako bi se uhvatili reformskih aktivnosti, jer kaskamo posljednje dvije, a možda i četiri godine proteklog mandata.

Dragan Čović, 9.10.2022.

No, Predsjedništvo HNS-a BiH, čiji je HDZ BiH član, donijelo je zaključak da se Željko Komšić “proglasi nepoželjnom osobom u svim područjima gdje institucije HNS-a imaju utjecaj i institucije koje su osnovane u ime hrvatskog naroda”.

S obzirom da ta osoba, ne samo tijekom kampanje, nego i evo nakon završetka izbornog procesa i dalje grubo krši Ustav BiH iznošenjem raznih pogleda, ideja, mišljenja samo da treba osporiti i legalnost i legitimitet, upražnjavanjem mogućnosti institucije hrvatskog člana Predsjedništva BiH od te osobe.

Dragan Čović, 14.10.2022.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH, tokom predizborne kampanje pred Opšte izbore 2022. godine na predizbornom skupu u Vogošći izjavio je da SDP neće koalirati sa SDA.

U ovoj sali sjede ljudi koji znaju kakve smo ponude imali od SDA, pa smo ih odbili. Šta su nam sve nudili i kakav pritisak su na nas radili. Ljudi moji, kad nismo tada pristali, kad smo bili ranjivi, kad su nas neki naši ljudi prodavali, ne pada mi na pamet da bacamo pojas za spašavanje SDA i HDZ-a. Neće biti spašavanja SDA i vojnika Bakira. Glasno i jasno poručujem: Nema te ponude da se SDP proda. SDP nije na prodaju.

Nermin Nikšić, 15.9.2022.

Dvije sedmice poslije, pred sami kraj predizborne kampanje i nekoliko dana pred održavanje Opštih izbora, Nikšić je u intervjuu za Anadoliju opet komentarisao rad vladajućih struktura te mogući ulazak SDP-a u vlast, rekavši da aktuelna vlast SDA-HDZ-SNSD najviše ugrožava i BiH i građane u BiH.

Nikšićeva izjava da neće koalirati sa SDA podudara se s izjavom iz 2017. godine, kada je, rekavši da je bila greška to što je SDP BiH 2011. godine koalirao sa SDA, izjavio da ova stranka više nikad neće ulaziti u koaliciju i formiranje vlasti sa SDA:

Priznali smo i priznajemo da je najveća greška Socijaldemokratske partije BiH bila što je 2011. godine pravila vlast sa SDA, očekujući da možemo s njima zajedno praviti državu po mjeri svih građana BiH. Njih to ne interesuje, očito je da njih interesuje samo da prave mini fildžan državu od Bosne i Hercegovine. SDP će se svim sredstvima suprotstaviti tome. (…) Mi svoju grešku nećemo ponoviti, i što se nas tiče, sa SDA ne želimo više nikad praviti zajedničku koaliciju i graditi vlast.

Nermin Nikšić, 28.3.2017.

Na početku predizborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine, sa skupa u Živinicama, predsjednik SDA Bakir Izetbegović poručio je s kim bi se moglo ići u formiranje vlasti nakon izbora:

Nakon izbora ćemo pozvati sve koji tvrde da vole ovu zemlju da stanu sa nama u jedinstven probosanski front koji će odrediti sve strateške interese, stavove i crvene linije kada je u pitanju budućnost BiH. Ali prije toga ćemo ih pobijediti. Jer mora se definisati jasno liderstvo.

Bakir Izetbegović, 2.9.2022.

Poslije održanih Opštih izbora, Izetbegović je izjavio nešto slično kao i u predizbornoj kampanji, ne navodeći precizno s kim bi SDA ulazila u koaliciju, a s kim ne:

Pregovori tek treba da krenu, još uvijek nemamo finalne rezultate. Mi smo otvoreni za sve. Treba napraviti stabilne vlade sa jakom podrškom u parlamentima. Ja još nisam dobio poziv od Čovića i još uvijek su to kontakti na nivou sekretara stranaka. Vrlo rado ću se sastati s njim.

Bakir Izetbegović, 9.10.2022.

Što se tiče Milorada Dodika i SNSD-a, nekoliko mjeseci nakon održanih Opštih izbora 2018. godine član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da SNSD neće ići u koaliciju sa SDA na nivou BiH niti će odstupiti od rezolucije Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o vojnoj neutralnosti zbog formiranja Vijeća ministara BiH.

Govoreći o odnosima između vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, Dodik je u maju 2022. godine izjavio da “SNSD nema ništa sa SDA, ali da s HDZ-om BiH ima partnerske odnose” te da “SNSD nije nikakvu predizbornu i postizbornu koaliciju pravio sa SDA i HDZ”.

Mi smo kao pobjednici u RS uzeli ono što nam pripada u pogledu predstavljanja RS i nikada nismo imali istinsku želju, ni namjeru da to radimo sa SDA. Oni su naprosto tamo u FBiH pobjednici. Mi nismo ti koji će birati između toga tko je tamo bolji ili lošiji. Onaj koga tamo izabere narod bit će u strukturama vlasti i to bi trebalo biti normalno. Prošli mandat to nije bilo, pa smo vidjeli zastoj.

Milorad Dodik, 3.5.2022.

Nekoliko dana nakon održanih Opštih izbora Dodik je komentarisao formiranje Vijeća ministara BiH, rekavši da mjesto predsjedavajućeg pripada Hrvatima te da o tome postoji načelni dogovor s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem:

Mi ne želimo ništa na štetu Bošnjaka, ali ako oni žele da sa nama dogovore šta je BiH i ko je spreman da se dogovara, a ne da širi idealizam, onda ćemo ići prema tome. Ako ne, ostaće struktura koja je propala, pa ćemo vidjeti dokle će to trajati.

Milorad Dodik, 4.10.2022.

Predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković izjavio je da će u formiranje vlasti ići s partnerskim strankama koje su podržale Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH te je komentarisao rezultate i moguće formiranje vlasti i koalicije:

Nikad nisam rekao da bih najradije bez DF-a, ja sam samo politički realista. Ne vjerujem da će se DF odvojiti od SDA. Isto tako, ne vjerujem ni da bi HDZ-u smetala DF. Podžić je sada ministar jer je zato glasao i HDZ. (…) Nismo mi ujedinjeni protiv SDA, uvijek bih prije pristao i na korumpiranu SDA nego na secestioničke faktore. Ovakva SDA je naštetila državi, isporučili su po četiri izaslanika u Domu naroda zbog KCUS-a i OSA-e. Uvjetovat ćemo druge stranke dokumentom koji će morati potpisati da se ne bi desilo da nemamo nijedne mjere u vrijeme ovakve krize. Oko nekih ekonomskih mjera se slažemo sa HDZ-om.

Elmedin Konaković, 11.10.2022.

Nakon Konakovića, o mogućem formiranju vlasti na nivou BiH oglasio se i predsjednik Naše stranke Edin Forto:

Nema dileme da bismo kao partnere za državnu vlast voljeli vidjeti stranke iz opozicije u RS-u. Bitno je imati partnere koji će ići bez kalkulacije da građanima bar u jednom mandatu isporučimo neku promjenu. Moramo dokazati da smo spremni za promjenu, koliko god to koštalo. (…) Konkretno mislim na HDZ BiH, koji su konzervativni centar, ali su proeuropski, te će morati odlučiti ići u promjene. Mi nećemo biti prepreka da se stvori vladu koja treba biti funkcionalna te je moguće raditi zajedno uz program koji usuglasimo.

Edin Forto, 18.10.2022.

Forto je već na početku predizborne kampanje, putem objavljenog videoklipa na svom Twitter profilu, poručio da Naša stranka neće koalirati sa SDA – po cijenu neulaska u vlast – a isto je ponovio i nakon izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića s predizbornog skupa u Mostaru, u kojoj je prozvao Našu stranku kao krivca što SDA nije dobila gradonačelnika u Mostaru:

Nikad vas ni u kakvoj raspodjeli vlasti nećemo podržati, ni u Mostaru ni bilo gdje drugo. Kad dijelite vlast, vi ustvari dijelite Bosnu i Hercegovinu.

Edin Forto, 27.9.2022.

Federacija BiH

Za ovaj nivo vlasti, prema izbornim rezultatima, najviše mandata osvojili su SDA, HDZ BiH, SDP BiH i DF.

Prva opcija za parlamentarnu većinu na nivou Federacije BiH jeste nastavak vladavine SDA i HDZ-a BiH. Ove dvije političke stranke skupa imaju 41 mandat, a za većinu u Federaciji BiH potrebno je 50 mandata, što znači da im je potrebno još najmanje devet mandata za formiranje većine. Potencijalni partner mogao bi biti DF, koji ima osvojenih 12 mandata, ili SDP BiH, koji ima 15 mandata.

Druga je opcija formiranje većine koju bi činile stranke Trojke i partnerske stranke koje su podržale Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH. Ove stranke skupa imaju više od 30 mandata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH te bi uz HDZ BiH mogle formirati većinu u Federaciji BiH, čime bi SDA bila izbačena iz vlasti.

Dragan Čović je za ovaj nivo eksplicitno istaknuo kako je za HNS BiH neprihvatljivo partnerstvo s DF-om:

DF ne može biti partner HNS-u. To je zaključak. Ko će imati većinu u Domu naroda to će se brzo kazati. Ima uvjerenja i s jedne i druge opcije. Vidjet ćemo, to su matematike.

Dragan Čović, 21.10.2022.

Upitan da li će ići u koaliciju sa SDA, Nermin Nikšić je izjavio da je to teško moguće, ali je ipak ostavio ovu mogućnost otvorenom, rekavši da “nikad ne treba reći nikad”, no dodao je da bi ulazak u koaliciju sa SDA na nivou Bosne i Hercegovine bila prevelika avantura te da bi to uvelo Federaciju BiH u krizu.

Ni jednog trenutka ne pokušavamo izjednačiti ove političke partije, nemaju identičan odnos prema državi i njenim institucijama, da izbjegnem zamku da nam smeta SDA, a ne smeta HDZ ili SNSD. Ali kada govorim o korupciji, kriminalu i aferama onda tu nema baš prevelike razlike. Vrlo je važno isključiti barem jedne, dvoje ili sve troje. Sad je pitanje za šta ćemo se opredijeliti. Spremni smo preuzeti svoj dio odgovornosti. Najradije ne bih ni sa jednima. Činjenica je da ako isključimo HDZ stvorili bi ogromne probleme u Federaciji. Slično bi moglo biti i sa SDA.

Nermin Nikšić, 18.10.2022.

Nešto slično izjavio je i Bakir Izetbegović govoreći o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou:

Ide se ka tome da HDZ ipak ostane u koaliciji sa SDA. Pretpostavljam da će se teško odlučiti da naprave presedan, da prave vlast bez jedne velike nacionalne stranke. (…) Nisam uvjeren da će uspjeti i ako probaju, vidjet ćemo kako će ko stajati u Domu naroda FBiH. Bolje im se držati sa stalnim partnerom.

Bakir Izetbegović, 13.10.2022.

Tokom gostovanja u emisiji “BHT1 Uživo” 26.10.2022. godine Nikšić je priznao da je razgovarao i s Bakirom Izetbegovićem, Željkom Komšićem, Semirom Efendićem, Draganom Čovićem te da je Izetbegović iskazao spremnost da SDA sa SDP-om pravi koaliciju, ali da SDP BiH trenutno program radi sa svojim partnerima koji su podržali Denisa Bećirovića.

Prije svega, da bi bilo koaliranja, treba da se donese odluka na organima stranke, ali to uopšte nije opcija. Ja jesam izvijestio Predsjedništvo o tome, ali to nije opcija, dakle opcija je, dakle, priča i mi sa svojim partnerima radimo na tome da osiguramo većinu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda federalnog Parlamenta, smatramo da ćemo imati većinu u Klubu Srba federalnog Parlamenta, u Klubu delegata iz reda hrvatskog naroda većinu će imati HDZ i zbog toga se stalno kaže kako je HDZ jedini nezaobilazan faktor u konstituisanju vlasti.

Nermin Nikšić, 26.10.2022.

Nakon komentara predsjednika SDP-a BiH, moguće koaliranje sa SDA za Oslobođenje je komentarisao i zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Čengić:

Na prošlim izborima 2018. godine sam u kampanji javno govorio da nećemo u koaliciju sa SDA jer je to bio stav organa. Nakon izbora sam se zajedno sa kolegama, kojima je Izetbegović dao naziv “mladi lavovi”, borio protiv te koalicije jer smo tako obećali ljudima. Nije bilo lako na zadnjem glasanju od imenom i prezimenom prozvanih 146 članova Glavnog odbora, “za opoziciju” je glasalo 61, a “za pregovore sa SDA” 31, dok 54 nisu glasala. (…) Moja želja je da koalicija okupljena oko Denisa Bećirovića ostane na okupu i da budemo dio vlasti na svim nivoima. Ali to je samo moja želja ne učestvujem u tom procesu.

Irfan Čengić, 27.10.2022.

Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, izjavio je da ovoj stranci, na osnovu rezultata, nisu potrebni ni SDA ni DF za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH i državnom nivou:

Bez SDA i DF-a možemo lagano praviti Federalnu vladu. (…) Ne vidim DF u toj priči zato što se oni očito ne žele uopće odvojiti od SDA. Čekat će do posljednje sekunde da ih SDA uvede u vlast, samo što se to neće desiti. Ali ne bismo imali ništa protiv toga da se i oni pridruže ovoj zdravoj priči kao alternativi SDA.

Elmedin Konaković, 8.10.2022.

Republika Srpska

U entitetu Republika Srpska, i nakon održanih izbora, koalicija okupljena oko SNSD-a i Milorada Dodika ima apsolutnu većinu u NSRS. SNSD ima 29 mandata, Socijalistička partija Petar Đokić pet, Demokratski savez-Demos također pet, Ujedinjena Srpska četiri, kao i Demokratski narodni savez – četiri.

Kako smo već pisali, stranke koje su u proteklom sazivu NSRS činile opoziciju (SDS, PDP), uz pokret Za pravdu i red, na ovim izborima nemaju matematičku većinu za formiranje vlasti, budući da su zajedno osvojile 25 mandata, naspram 29 SNSD-ovih. Uz ostale stranke koje su činile vladajuću koaliciju u prošlom sazivu NSRS (Ujedinjena srpska, Socijalistička partija, DEMOS, NDP), SNSD i partneri će i ove godine imati više od 42 mandata, koliko je potrebno za natpolovičnu većinu.

Na koncu predizborne kampanje pred održavanje Opštih izbora 2022. godine Dodik je komentarisao postizborne razgovore i moguće koalicije za nivo RS:

Znate da sam ja i ranije i predlagao neke oblike koncentrisane vlade u koju bi ušli svi predstavnici političkog života. Mislim da bi ovaj put to mogli sa promijenjenim rukovodstvom SDS, koje će se desiti odmah nakon izbora, jer će Mirko Šarović očigledno izgubiti. Oni koji dolaze, ili čekaju da budu na njegovom mjestu, već se najavljuju kao partneri za dogovor o nekom mogućem zajedničkom djelovanju.

Milorad Dodik, 30.9.2022.

Kanton Sarajevo

Vladajuća koalicija u Kantonu Sarajevo (KS), poznata kao Trojka, koju sačinjavaju SDP BiH, Naša stranka i NiP, i poslije izbora ima većinu. Ukupno ove tri stranke imaju 18 mandata, od čega NiP sedam, SDP BiH šest i Naša stranka pet.

Ovoj koaliciji pridružit će se i stranka Damira Marjanovića, Za nove generacije, koja je na izborima osvojila jedan mandat, s kojim će većina u KS ukupno iznositi 19 mandata.

Od stranaka opozicije u Kantonu Sarajevo najviše mandata osvojila je SDA, sedam mandata, Stranka za BiH pet mandata i DF četiri mandata.

Samo dan nakon održanih Opštih izbora 2022. godine, prilikom gostovanja na N1, Komšić je izjavio da, što se tiče Kantona Sarajevo, neće ulaziti u koaliciju sa SDA:

Što se tiče Sarajeva, ja ću da poslušam ono što mi ljudi kažu, ne sa SDA u Sarajevu.

Željko Komšić, 3.10.2022.

Nekoliko dana kasnije ovo je potvrdio i član DF-a Albin Zuhrić koji je dodao da, osim što neće sa SDA, DF neće u koaliciju ni s NiP-om:

Mi smo već ranije rekli da sa SDA ne želimo praviti vlast u Sarajevu. A sigurno nećemo ni sa NiP-om. Vlast je u Sarajevu moguće vrlo lako napraviti i bez NiP-a i SDA, a zašto neke građanske stranke žele zadržati Konakovića u vlasti po svaku cijenu, morate pitati njih.

Albin Zuhrić, 11.10.2022.

I sam je Komšić ovo potvrdio 27.10.2022. godine prilikom gostovanja na Federalnoj televiziji:

Ljudi mi kažu “nemojte sa SDA”. Ja sam rekao “uredu, to nećemo raditi”. Izlazak iz Šestorke bio je vezan za nešto sasvim drugo i nema veze s trenutnom situacijom. (…) Ne želim lično u koaliciju s NiP-om zato što je to stranka koja je radikalnija od SDA. Ali o tom potom, imat će ljudi priliku da se uvjere u to sve. Nismo jedno za drugo, nikako.

Željko Komšić, 27.10.2022.

Pri tome, Komšić je iznio i podršku Semiru Efendiću, predsjedniku Stranke za BiH (SBiH). Prije izbora Efendić je podržao Komšića u utrci za člana Predsjedništva BiH, a DF i SBiH su također dogovorili postizbornu saradnju:

Efendić ima našu podršku za premijersku poziciju u Kantonu Sarajevo. On to želi i mi ćemo stati iza njega bez obzira bio DF opozicija ili vlast.

Željko Komšić, 27.10.2022.

U ovom gostovanju Komšić je iznio i svoje mišljenje o koaliciji između SDP-a i SDA:

Mislim da Nikšić nikada neće ući u tu varijantu, šta god se pričalo. Koliko ja znam Nikšića, on neće pristati na tu varijantu, već će ići s Trojkom.

Željko Komšić, 27.10.2022.

I Konaković je također potvrdio da neće u koaliciju sa SDA u Kantonu Sarajevo:

Ma naravno da ne idemo, teško je shvatiti mozgove tih ljudi. SDA u Sarajevu je dugoročno gotova, a ne zanimaju nas, također, ni na jednom drugom nivou.

Elmedin Konaković, 8.10.2022.

No, ako je Željko Komšić iznio jasan stav da njegova stranka, DF, neće u koaliciju sa SDA ni s NiP-om, Konaković je 17.10.2022. godine iznio stav da bi DF mogao biti dio koalicije s NiP-om:

SDA ima prevelik utjecaj na DF. Bili su dobrodošao partner. Imaju šansu još neko vrijeme da mene demantuju, volio bi da me demantuju, jer nikada nisam bio protiv ulaska DF u naše koalicije. Tvrdio sam, i večeras tvrdim, da oni ne pokazuju nikakav interes osim sa strankom SDA.

Elmedin Konaković, 17.10.2022.

Sličan stav nekoliko dana poslije iznio je i Nermin Nikšić:

Nismo zatvorili vrata ni za DF, naravno, ako želi. Razgovarao sam sa Željkom Komšićem i ponovo ću. Rekao je da u Sarajevu neće ni sa SDA ni sa NIP-om, ali da će za kantonalne nivoe prepustiti stranačkim organizacijama odluku, a za više nivoe ćemo razgovarati kad budu konačni rezultati.

Nermin Nikšić, 25.10.2022.

Konačni rezultati Opštih izbora još nisu objavljeni, ali su razgovori o koalicijama i formiranju vlasti već (ne)formalno počeli. Izjave date prije izbora, u toku predizborne kampanje, kako možemo vidjeti iz prošlosti, ništa ne moraju značiti poslije izbora, jer je u bosanskohercegovačkom političkom kontekstu sve moguće – tako i koalicije kojima se izričito reklo “ne” prije izbora. Istinomjer će, kao i dosad, pratiti i vrednovati izjave nosilaca javnih funkcija u smislu njihove dosljednosti kada se radi o postizbornim koalicijama i formiranju vlasti.

(Istinomjer.ba)