Nakon što je Bošnjačka stranka 25. 12. 2020. godine Skupštini Crne Gore podnijela Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, šest mjeseci kasnije, najveći zakonodavni organ te zemlje, uz podršku 55 svojih poslanika, 17. 6. 2021. godine usvojio je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Tom prilikom, iz Bošnjačke stranke, pored ostalog, poručili su:
Podrška dvije trećine poslanika u Skupštini Crne Gore, jasan je pokazatelj da većinska Crna Gora želi da nastavi koračati evropskim putem. Crnoj Gori kao građanskoj državi, multivjerskoj i multinacionalnoj, koja baštini evropske vrijednosti, vrijednosti zaštite ljudskih i manjinskih prava, demokratije, antifašizma i čojstva je bila potrebna Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Zadovoljni smo što je naš prijedlog naišao na širok krug podrške, kako među partijama opozicije, tako i unutar vladajuće strukture.
Bošnjačka stranka, 17. 6. 2021.
U Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, između ostalog, podsjeća se da se na tom području tokom rata u Bosni i Hercegovini dogodio genocid u kojem je na tlu Evrope, poslije Drugog svjetskog rata, ubijeno više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti.
Rezolucijom se zabranjuje i javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici te je 11. juli proglašen Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
Nadležne se institucije u dokumentu pozivaju na sprovođenje istraga i procesuiranja optuženih za genocid u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uz izražavanje saosjećanja za sve žrtve u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, kao i za njihove porodice, te se sve susjedne države pozivaju da nastave obezbjeđivati pravdu i dugoročnu podršku preživjelima.
Razlozi za donošenje ove rezolucije, kako je istaknuto u dokumentu, pored ostalog, jesu i pravosnažne presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, kojima je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine izvršen genocid sa više od 8.000 ubijenih bošnjačkih civila, ali i usvojene rezolucije u Evropskom parlamentu i Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, kojima se osuđuje genocid počinjen u Srebrenici.
Na kraju, u obrazloženju se ističe da usvajanjem ove rezolucije Crna Gora, kao punopravna članica NATO-a, pokazuje posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima, čime jasno potvrđuje da je lider u regionu na planu promovisanja demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda i suživota, kao najvećih vrijednosti društva.
Nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o genocidu u Srebrenici, uslijedile su reakcije najvećih političkih dužnosnika u Bosni i Hercegovini, između ostalih, i članova Predsjedništva BiH.
Tako je za aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika “neshvatljivo da crnogorski Parlament izglasa rezoluciju o Srebrenici, a da to nije još uvijek prošlo u BiH”.
Ako Parlamentarna skupština BiH nije donijela sličan dokument, onda se postavlja pitanje zašto je to uradila Crna Gora, i postavlja se pitanje da li je to akt miješanja u unutrašnje stvari. Ako politika BiH nije mogla da dođe do konsenzusa o tom pitanju, kako je moguće da oni imaju pravo o tome da pričaju. Da li je to pranje njihove savjesti.
Milorad Dodik, 18. 6. 2021.
Dodajući da je to, kako je rekao, “bila nepotrebna priča”, i pored postojanja pravosnažnih presuda Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, Dodik je ustvrdio da “Skupština Crne Gore ništa nije dokazala oko Srebrenice, ali je dokazala da je u kontinuitetu protiv Srba i antisrpska”, te Deklaraciju doživljava kao “neprijateljski čin”:
Skupština Crne Gore ništa nije dokazala oko Srebrenice, ali je dokazala da je u kontinitetu protiv Srba i antisrpska. Doživljavam to apsolutno kao neprijateljski čin i ja ću znati da se odnosim prema njima i prema njihovom stavu o tome, kao i prema toj Crnoj Gori koju ta većina čini.
Milorad Dodik, 18. 6. 2021.
S druge strane, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je odluku Skupštine Crne Gore da usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, smatrajući to civilizacijskim činom, posebno zbog činjenice da se time zabranjuje negiranje genocida, te pozvao BiH i Srbiju da učine isto.
Za trećeg člana najvećeg organa izvršne vlasti u našoj zemlji Šefika Džaferovića usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore predstavlja civilizacijski iskorak i neizmjeran doprinos obnovi povjerenja te jačanju mira i stabilnosti u regionu.
Zato pozdravljam ovu odluku Skupštine Crne Gore i doživljavam je kao iskren i prijateljski čin.
Šefik Džaferović, 17. 6. 2021.
Naglašavajući da je Rezolucija Skupštine Crne Gore “veliki iskorak demokratije u Crnoj Gori”, Udruženje “Majke enklava Srebrenica i Žepa” u svojoj reakciji postavilo je pitanje “imaju li zastupnici u BiH i Srbiji spremnosti da učine isto, ne radi nas, niti radi njih, već radi budućnosti, budućih generacija”, pozivajući zastupnike u Parlamentu BiH i zastupnike u Skupštini Srbije da slijede primjer kolega iz Crne Gore i da “na istini i pravdi zajedno grade put prema miru i stabilnosti u regionu”.
I predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović pozdravio je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici te i sam pozvao nadležne institucije u BiH da učine isto:
Zahvalni smo svim zastupnicima u Parlamentu Crne Gore koji su podržali usvajanje Rezolucije, kao i smjenu ministra koji je javno negirao genocid. Ovo je veliki iskorak crnogorske demokracije. Čekamo da i Parlament Bosne i Hercegovine uradi isto.
Murat Tahirović, 18. 6. 2021.
Međutim, a uzimajući u obzir dobro poznate stavove zastupnika koji dolaze mahom iz Republike Srpske, jasno je da u ovom momentu, kao ni proteklih godina, u Parlamentarnoj skupštini BiH ne postoji kvalifikovana većina koja bi usvojila dokument sličan onom koji je usvojila Skupština Crne Gore. O genezi neuspjelih pokušaja da se i u Bosni i Hercegovini donese zakon o zabrani negiranja genocida, krajem februara ove godine detaljno je u svojoj analizi “Zašto BiH još uvijek nema zakon o zabrani negiranja genocida i kako bi taj zakon trebao izgledati?” pisao portal Javnarasprava.ba
S obzirom na situaciju po ovom pitanju, podsjećamo na niz obećanja koje je dao još uvijek aktuelni visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Jedno od takvih bilo je ono dato krajem novembra prošle godine, kojom prilikom je Inzko još jednom potvrdio da je spreman nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini.
“Sve evropske zemlje imaju Zakon o zabrani negiranja holokausta, u mojoj zemlji je jedan engleski istoričar dobio tri godine zatvora, jer je rekao da holokaust ne postoji“, izjavio je tada Inzko. Na pitanje zašto do sada nije nametnuo taj zakon, podsjetio je “da godišnjica traje godinu i da to treba riješiti”, dodajući da ga je, ukoliko taj zakon ne bude usvojen do 11. 7. 2021. godine, on spreman nametnuti.
Da budemo potpuno jasni, ja sam spreman.
Valentin Inzko, 22. 11. 2020.
I dok se još jedna, 26. po redu, godišnjica genocida u Srebrenici bliži, apeli javnosti i međunarodne zajednice da BiH konačno usvoji zakon o zabrani negiranja genocida i dalje se odbijaju od zidove Parlamentarne skupštine BiH, a visoki predstavnici kako odlazeći, tako i novoizabrani, ne oglašavaju se…
(Istinomjer.ba)