Nakon sastanka sa generalnim direktorom Direktorata za susjedstvo i proširenje Evropske unije Maciejem Popowskim, održanog 11. 3. 2021. godine, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković na svom Twitter profilu objavila je kada će putem COVAX programa vakcine protiv COVID-19 stići u našu zemlju.
Foto: UNICEF BiH
U skladu sa najavom ministrice Turković, prvih 24.300 doza vakcine Pfizer bilo je planirano da stigne u Bosnu i Hercegovinu 23. 3. 2021. godine, a zatim 29. 3. te 22. 4. još po 36.000, odnosno 76.000 doza vakcina AstraZeneca.
Izvor: Bisera Turković, Twitter, 11. 3. 2021.
Prvi dio najavljene isporuke, uz dan zakašnjenja, obavljen je u jutarnjim satima 25. 3. 2021. godine, a tom prilikom je na Međunarodni aerodrom Sarajevo, u sklopu COVAX programa, dopremljeno 24.300 doza vakcina Pfizer/BioNTech.
Istoga dana, u večernjim satima, na sarajevski aerodrom stiglo je 26.400 doza AstraZenecinih vakcina koje je naša zemlja naručila također putem COVAX mehanizma.
Nakon ove isporuke, činilo se da će COVAX mehanizam konačno funkcionisati onako kako je predviđeno kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. Međutim, u saopštenju Ministarstva civilnih poslova, objavljenom 16. 4. 2021. godine, javnost u Bosni i Hercegovini obaviještena je da će isporuka preostalih 81.600 doza AstraZenecinih vakcina ipak kasniti.
Naime, tog dana, resornom ministarstvu je iz Ureda UNICEF-a u BiH stigla potvrda da 81.600 doza vakcina treba biti isporučeno kroz dvije isporuke te da se prva isporuka “očekuje u posljednjoj sedmici aprila ili početkom maja, dok je druga isporuka predviđena unutar pet sedmica nakon navedene isporuke”, a da će o broju doza po isporukama Ministarstvo biti naknadno informisano.
Činjenica je da su, kada je masovna vakcinacija protiv COVID-19 u pitanju, vlasti u Bosni i Hercegovini u potpunosti zakazale te je, prema do tada dostupnim informacijama, zaključno sa 21. 4. 2021. godine, u BiH stiglo tek 151.800 doza vakcina protiv COVID-19.
S tim u vezi, nakon izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da je Bosni i Hercegovini “ovih dana Malezija, na telefonski poziv gospodina Džaferovića, poslala 50.000 vakcina” te da je u propratnom pismu navedeno da je ta zemlja vakcinisala samo 0,4% svojih građana, a da se u “BiH se vakcinisalo 1 ili 2 %”, Istinomjer je u analizi “Koliko vakciniše BiH, a koliko Malezija” podsjetio na dosadašnji tok pristizanja vakcina protiv COVID-a 19.
U tom kontekstu, pored ostalog, ukazali smo i na problem nepostojanja centralizovane baze podataka vakcinisanih osoba u cijeloj BiH, što otvara prostor za brojne špekulacije u tom pogledu te da je jedino sigurno to da je BiH na začelju liste po broju vakcinisanih u Evropi.
Tako je vakcinacija zdravstvenih radnika započela prvo u RS-u, 12. februara ove godine, dok je taj proces u FBiH počeo gotovo mjesec kasnije, 10. marta, i to vakcinama koje je donirala Srbija.
U međuvremenu, a prema podacima Ministarstva civilnih poslova, u BiH je stiglo 151.800 doza vakcine, što je dovoljno za oko 4% stanovnika.
Kada su problemi sa vakcinacijom u Bosni i Hercegovini u pitanju, svakako treba spomenuti i nesvakidašnji slučaj iz Prijedora, gdje je zbog prekida “hladnog lanca” u Domu zdravlja u ovom gradu uništeno 1.300 doza vakcina.
Navedeno saopštenje o odgodi isporuke 81.600 doza AstraZenecinih vakcina putem COVAX mehanizma u svakom slučaju će produžiti agoniju građana Bosne i Hercegovine kada se radi o njihovom pravu na zaštitu od pandemije, protiv koje se bore već duže od godinu.
Najavama novih kontingenata javnost svjedoči gotovo svakodnevno, ali se taj proces ne dešava dovoljno brzo te je teško očekivati da će se Bosna i Hercegovina u skorije vrijeme pomjeriti sa začelja liste zemalja po broju vakcinisanih osoba, kao i približiti procentu od 60% vakcinisanih građana, za koji se smatra da je potreban za uspješan izlazak iz pandemije COVID-19.
(Istinomjer.ba)