Govoreći o terorističkom napadu koji se nedavno desio u Beču, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Dragan Lukač istakao je kako je Bosni i Hercegovini “potrebna saradnja sa EUROPOL-om”, a koju “godinama ne mogu da ostvare zbog određenih opstrukcija Federacije BiH”.
Lukač je govoreći o neophodnosti saradnje BiH sa EUROPOL-om zatražio i da se “potpisani sporazum sa EUROPOL-om, koji je ratifikovan, u potpunosti primijeni” te da “razmijenimo naše oficire za vezu i počnemo da sarađujemo”.
Upravo ovakve situacije nam govore da je neophodna dobra saradnja sa EUROPOL-om u realnom vremenu, da možemo da ramijenimo informacije. (…) Sve navedeno govori u prilog činjenici da se sa EUROPOL-om mora uspostaviti potpuna saradnja, jer je BiH još uvijek jedina zemlja u Europi koja nema saradnju sa EUROPOL-om. (…) Mi tražimo da se potpisani sporazum sa Evropolom, koji je ratifikovan, u potpunosti primijeni, da razmijenimo naše oficire za vezu i počnemo da sarađujemo.
Dragan Lukač, 4. novembar 2020.
Podsjećamo, još 2018. godine bila je aktuelna tema imenovanja bh. oficira za vezu sa EUROPOL-om, što je jedna od najvažnijih tačaka po pitanju sigurnosti u procesu europskih integracija, te ujedno i obaveza koja proizilazi iz Sporazuma o saradnji kojeg je BiH potpisala sam Europskom policijom, a što je zbog problema “prenosa nadležnosti” dugo vremena bilo blokirano.
Nakon niza pokušaj kao i ultimatuma EUROPOL-a kojim je je april 2018. godine bio posljednji rok za postizanje dogovora, 11. aprila 2018. godine potvrđeno je da je “dogovorena uspostava kontakt tačke za saradnju sa evropskom policijom”, i da će ista biti u Ministarstvu sigurnosti BiH umjesto u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH. U skladu sa Sporazumom, sljedeća obaveza BiH nakon uspostavljanja “kontakt tačke” trebala je biti imenovanje oficira za vezu sa EUROPOL-om, a procedura imenovanja oficira za vezu podrazumjevala je i dobijanje saglasnosti svih ministarstava unutrašnjih poslova u oba entiteta.
Ipak, do kraja 2018. godine nije imenovan oficir za vezu pri EUROPOL-u, kako je bilo najavljeno i o čemu je Istinomjer pisao, a javnosti ni danas nije poznato da li je postignut konačan dogovor i kada će biti imenovan oficir za vezu niti je formirana kontakt tačku preko koje će EUROPOL kontaktirati sa BiH.
Problem je što još uvijek postoji neslaganje kada je u pitanju odluka da li kontakt tačka treba biti u Ministarstvu sigurnosti BiH ili u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKTP BiH)
Sa jedne strane vlada mišljenje da to treba biti DKPT BiH, jer se u njenom okviru nalazi Sektor za međunarodnu operativnu policijsku saradnju koji “predstavlja jedinstvenu tačku za razmjenu informacija na strateškom i operativnom nivou u sklopu provođenja međunarodnih istraga”, a sa druge strane vlada mišljenje da kontakt tačka treba biti Ministarstvo sigurnosti BiH s obzirom na činjenicu da je u Operativnom sporazumu iz 2016. godine kao kontakt tačka navedena adresa Trg Bosne i Hercegovine 1. Strana koja insistira da kontakt tačka ne bude DKTP BiH, već Ministarstvo sigurnosti BiH je entitet Republika Srpska iz kojeg su u više navrata isticali svoj stav, kao npr. u septembru 2020. godine kada je ministar Lukač u pismu upućenom šefu Delegacije Evropske unije Johanu Setleru istakao kako “u Direkciji za koordinaciju polcijskih tijela BiH ne može biti smještena Zajednička kontakt tačka za saradnju sa EUROPOL-om”.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske neće prihvatiti nove aranžmane za formiranje Zajedničke kontakt tačke za saradnju sa Europolom.
Dragan Lukač, 4. septembar 2020.
U međuvremenu se na dnevnom redu sjednica Vijeća ministara BiH našao i Prijedlog odluke o dodjeli prostora Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine u svrhu uspostave zajedničke kontakt tačke za saradnju s EUROPOL-om u prizemlju Zgrade prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine, a “isti nije sukladno članku 18. st. (2) Zakona o Vijeću ministara BiH dobio potrebnu većinu u prvom krugu glasovanja”.
Nakon niza pokušaja da se uspostavni kontaktna tačka kao i imenuje oficir za vezu između BiH i EUROPOL-a, evidentno je da očigledna politizacija pitanja saradnje sa EUROPOL-om negativno utiče na funkcionisanje BiH u okviru međunarodne sigurnosne mreže, te predstavlja još jednu u niza prepreka kada se radi o ispunjavanju prioriteta iz MIšljenja Europske komisije, kao i drugih preuzetih međunarodnih obaveza. I dok se sa jedne strane poziva na hitno uspostavljanje saradnje BiH i EUROPOL-a, a sa druge strane odgovornost prebacuje sa jednih na druge uz optužbe da se vrši opstrukcija ove saradnje, postavljaja se pitanje da li je to zaista bitnije od unapređenja sistema sigurnosti svih građana BiH.
(Istinomjer.ba)