Delegat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH), Nermin Nikšić u svojstvu predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) komentarisao je između ostalog proceduru izbora rukovodeće strukture pomenute agencije.
Podsjećajući da predsjedavajući Vijeća ministara BiH nije u proceduru za imenovanje poslao prijedlog za imenovanje Glavnog inspektora OSA-e, Nikšić je pored ostalog ustvrdio da po trenutnoj “nacionalnoj raspodjeli to mjesto pripada Hrvatu”.
Mi smo dobili dopis od predsjedavajućeg Vijeća ministara u kojem za direktora predlaže Osmana Mehmedagića, za zamjenika direktora Ristu Zarića, bez prijedloga za glavnog inspektora. U nacionalnoj raspodjeli to mjesto pripada Hrvatu. To je bio dovoljan razlog da naše kolegice i kolege ne učestvuju na sjednici Komisije.
Nermin Nikšić, 16. septembar 2020.
Način izbora Generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i Glavnog inspektora OSA-e određen je Zakonom Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.
Tako se u poglavlju IV – Unutarnje rukovođenje i kontrola, Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora, kaže da Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara, na prijedlog predsjedatelja Vijeća ministara BiH i u konzultacijama s članovima Predsjedništva BiH, Izvršnog odbora i Zajedničkog povjerenstva, dok Glavnog inspektora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara na prijedlog predsjedatelja Vijeća ministara BiH i njegovih zamjenika.
U Opštim odredbama Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine u članku 36. stoji:
Predstavnici jednog od konstitutivnih naroda ili iz reda ostalih mogu biti imenovani samo na jednu od sljedećih dužnosti: generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora.
Zakon o Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine
Podsjećamo, u Preambuli Ustava BiH između ostalog se kaže:
Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.
Ukoliko je Nikšić pod terminom “nacionalna raspodjela” mislio na raspodjelu između tri konstitutivna naroda, obzirom da je iz reda konstitutivnih naroda u ovom momentu na poziciju Generalnog direktora predložen Bošnjak, a na poziciju njegovog zamjenika osoba iz reda Srba, pozicija Glavnog inspektora u tom slučaju bi pripala predstavniku Hrvatskog naroda.
Međutim, za navedene tri pozicije član 36. predviđa i to da se na jednu od njih može imenovati i osoba iz reda “ostalih”, te u tom slučaju, a u skladu sa trenutnim prijedlozima, pozicija Glavnog inspektora ne mora nužno biti rezervisana za predstavnika Hrvatskog naroda, već na nju može biti predložen i neko iz reda “ostalih”.
S obzirom na to da iz izjave Nermina Nikšića nije u potpunosti jasno na šta se odnosio termin “nacionalna raspodjela”, te da Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine za tri ključna mjesta pored konstitutuvnih naroda predviđa i mogućnost kandidovanja “ostalih”, Istinomjer će njegovu tvrdnju ocijeniti kao poluistinitu.
NAPOMENA:
18. septembar 2020. godine: Navedena tvrdnja Nermina Nikšića u prvobitnoj verziji teksta objavljenog 17. septembra 2020. godine ocijenjena je kao istinita. Ipak, s obzirom na neodređenost termina “nacionalna raspodjela” kojeg je Nikšić koristio, ocjena je preinačena u poluistinu, a argumenti su navedeni u tekstu.
(Istinomjer.ba)