Suštinski dio Programa integrisanja u EU, kojeg BiH i dalje nema, predstavlja plan usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU, provedba zakonodavnih i ekonomskih reformi, te niz drugih aktivnosti koje bh. zvaničnici iz godine u godinu ne ispunjavaju. Posljednjih godina konstantno slušamo kako europski put BiH nema alternativu, a predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, iz godine u godinu obećava kandidatski status. Do sada su istekli mnogi rokovi za ispunjavanje takvih obećanja.
Mandat Vijeća ministara BiH polako se bliži kraju, a odgovori na upitnik su tek nedavno dostavljeni kolegiju za euroatlanske integracije unutar mehanizma koordinacije. Očekuje se da će konačno biti dostavljeni u Brisel do kraja januara. Iz godine u godinu, Zvizdić je obećavao i izradu Programa integrisanja u EU, osnovnog dokumenta države na njenom putu ka EU, koji je u nekim zemljama regije izrađen prije odgovora na upitnik Evropske komisije. Do danas, BiH nije dobila takav program.
Sredinom 2015. godine, Zvizdić je rad i saradnju unutar Vijeća ministara BiH, “zasnovanu na međusobnom razumjevanju i uvažavanju”, ocijenio “izuzetno dobrom” i najavio da će BiH brzo dobiti Program integrisanja u EU.
(…). Naš rad zasnovan je na Ustavu, zakonima i pravilima struke. Zadovoljan sam dinamikom realizacije programa rada kojeg smo usvojili u rekordnom vremenu. Ovo je i najbrže usvojen budžet institucija države. Za 15-ak dana ćemo usvojiti i dokument okvirnog budžata. Usvajamo politike i strategije koje nam omogućavaju pristup IPA 2 fondovima. Počinjemo realizirati SSP. Brzo ćemo napraviti program integrisanja u EU. Već postoji nekoliko strategija koje govore o vladavini prava. Borba protiv korupcije, za mjesec dana ide strategija borbe protiv kriminala i pravosudnom sektoru. Dakle, zadovoljan sam i dinamikom rada i kvalitetnim odnosom ministara i političkih stranaka koje čine Vijeće ministara.
(Denis Zvizdić, 12.06.2015.)
Iako se u javnosti stiče dojam da BiH ostvaruje napredak na putu ka EU, uvidom u zadane, a neispunjene obaveze od strane BiH, jasno je da oko brojnih pitanja ne postoji politička saglasnost i da su mnogi zadaci ostali neispunjeni. Isto obećanje dala je i njegova stranka, SDA, prije izbora 2014. godine, kada je u svom izbornom programu najavila da će izraditi Nacionalni program integrisanja BiH u EU.
Sasvim sam siguran da ćemo do kraja mandata ove vlasti dobiti kandidatski status. Ne postoji ni jedan razlog zašto to ne bi bilo tako kada je EU u pitanju. Važan uvjet za to je da održimo ovaj nivo političke volje koji imamo i da i dalje budemo svi opredjeljeni za EU integracije. Bilo kakvo ometanje tog puta, zbunjivanjem građana i najavama novih referenduma, te pričama o nepostojećim preuzimanjima nadležnosti, stvaranje iracionalnih strahova od drugog i drugačijeg, može usporiti taj put. Siguran sam da ćemo dobiti upitnik i odgovoriti na njega, iako je to jedan ogroman i zahtjevan posao. Poslije toga ide program integriranja i mislim da ćemo imati kandidatski status i sustići dinamiku regiona do kraja mandata.
(Denis Zvizdić, 10.02.2016.)
U skoro tri godine rada Vijeća ministara BiH i Zvizdićevog predsjedavanja istim, nisu zabilježene aktivnosti na izradi ovog programa. Susjednoj Hrvatskoj trebalo je godinu dana za izradu ovog dokumenta. Direkcija za evropske integracije BiH, pak, navodi da su do sada obavljene samo logističke i stručne pripreme za njegovu izradu, tako da je teško očekivati da će program uskoro ugledati svjetlo dana.
Program integrisanja ne može izraditi nijedna institucija sama, jer bi ovakav planski dokument trebalo da prihvate sve institucije uključene u proces kao svoj dokument i rade na njegovoj primjeni. Suštinski, ali ne i jedini dio ovog dokumenta odnosi se na plan usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU
(Direkcija za evropske integracije BiH, 25.01.2018.)
Na primjeru susjedne Hrvatske, koja je uspješno završila EU put, mogli smo vidjeti da je nakon izrade Programa preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije trebalo još oko godinu dana kako bi se do kraja uskladilo domaće zakonodavstvo sa EU. U Hrvatskoj je to podrazumijevalo donošenje ili izmjenu 38 zakona, 163 podzakonska akta i 37 provedbenih mjera. Obzirom na državno uređenje BiH, broj zakona koji bi se morali mijenjati i donositi u BiH daleko je veći.
Malo je vjerovatno da će ovaj saziv Vijeća ministara stići da izradi i realizuje Program integrisanja u EU. Suštinski dio ovog Programa, koji je ujedno i najvažniji dokument na putu ka EU, odnosi se na donošenje plana usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i određivanju prioriteta u provedbi zakonodavnih i ekonomskih reformi. Bosna i Hercegovina, uprkos obećanjima koja se ponavljaju iz godine u godinu, još uvijek nema ni ovaj dokument, nakon kojeg će se morati još mnogo raditi na usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU.
Moj optimizam temeljim na par nekih činjenica, a prva je da su sve institucije u BiH odgovorile na pitanja iz Upitnika iz EK koja su u spektru njihovih nadležnosti. Sve te institucije, dakle, kantonalni, federalni i državni nivo su dostavili te svoje doprinose u Upitniku kako ih mi interno nazivamo u Jedinstevni informacioni sistem.
(Denis Zvizdić, 04.03.2017.)
Podsjećamo, ovako je predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić govorio u martu prošle godine, najavljujući da će BiH do kraja 2017. ili početkom 2018. godine dobiti kandidatski status za EU.
Već sada je jasno da Vijeće ministara BiH, na čelu sa predsjedavajućim Zvizdićem neće sustići i ispuniti samozadane rokove, te za nedonošenje Programa integrisanja u EU dobija ocjenu neispunjeno.
(Istinomjer.ba)