U posljednjih nekoliko dana medije je preplavila vijest o čestitci koju je ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Samer Rešidat, uputio Fudbalskom klubu “Olimpic”, povodom osvajanja Kupa Bosne i Hercegovine. U tekstu čestitke, koja je službeno poslata ispred Ministarstva kulture i sporta KS, nalazio se veliki broj gramatičkih i pravopisnih grešaka, te je pokazan nezavidan nivo nepismenosti.
Sam ministar pokušao je ublažiti situaciju, pravdajući je neiskustvom i preopterećenošću tima koji ga okružuje i sa kojim blisko sarađuje:
“Radni tim Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo čine profesionalci, ali i mladi ljudi koji pod pritiskom svakodnevnih obaveza ne stižu završiti sve svoje zadatke. Zbog toga se dešavaju propusti zbog kojih smo proceduralnom greškom našeg tima izložili Ministarstvo negativnom publicitetu javnosti“, svjestan je ministar.
Ministar se, dakle, pokušao opravdati za ovako veliki propust navodeći da se nalazi na samom početku mandata, te da pored redovnih radnih aktivnosti nije imao mogućnost pregledati tekst čestitke koju je uputio radni tim kojim rukovodi. “Naravno, ne opravdavam propust tima i pokušat ću učiniti sve da se slična greška ne ponovi, te da se oni koji čine takve greške adekvatno sankcioniraju, jer ‘ko radi taj i griješi’” dodao je Rešidat.
No, jasno je da ni početak mandata, ni zauzetost, a naročito godine uposlenih, ne opravdavaju činjenicu da u Ministarstvu kulture i sporta rade nepismeni kadrovi. Biti na čelu tima koji svojom nepismenošću narušava ugled institucije, naročito institucije čiji je primarni zadatak briga za kulturu i sport, znači samo jedno – nestručnost njenih kadrova za pozicije koje obavljaju.
Ovo nije prvi put da se ministar Rešidat nalazi u fokusu javnosti zbog upitne stručnosti i nedostaka kompetentnosti za poziciju koju obavlja. Na samom početku mandata, Rešidat je bio suočen sa protestom likovnih umjetnika, koji su poručili kako ne žele da im ministar bude neko ko je “potpuno nestručan i nepodoban za takvu funkciju”.
Ministar je tada kazao da je ministarsko mjesto politička i menadžerska pozicija, te da niko ne može dati ocjenu njegove kompetentnosti prije nego što nešto uradi. U razgovoru za portal Klix.ba, Rešidat je također naveo kako je nova funkcija ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo velika čast i obaveza, budući da je ispred njega jedan veoma težak zadatak koji će, iskreno se nada, “obaviti sa zapaženim pozitivnim rezultatima”.
Međutim, desilo se upravo suprotno, budući da je pažnju javnosti na samom početku privukao skandaloznim dopisom koji je izišao iz njegovog ministarstva, što svakako potvrđuje negativne ocjene njegove kompetentnosti, pa bismo rekli da ministar još uvijek nije počeo ispunjavati svoja obećanja.
U svom dosadašnjem radu, ministar je zabilježio još jedan sukob sa udruženjima iz oblasti kulture, povodom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o samostalnim istaknutim umjetnicima Kantona Sarajevo. Dok je ministar, sa jedne strane, pohvalio izmjene zakona koje je iniciralo njegovo ministarstvo, a mediji prenijeli da je zakon dobio podršku “brojnih kulturnih udruženja (kao što su) Asocijacija kompozitora muzičkih stvaralaca, Udruženje reditelja i rediteljica BiH i brojnih slobodnih umjetnika u Kantonu Sarajevo“, ispostavilo se da ova udruženja zapravo nisu ni imala uvid u tekst prijedloga zakonskih izmjena. Demantujući navode o podršci Udruženje rediteljica i reditelja u BIH, predsjednica ovog udruženja, rediteljka Jasmila Žbanić, napisala je:
“Ne samo da nismo podržali zakon koji nije bio dostupan ni umjetnicima, ni javnosti, nego smo jasno rekli da ne odboravamo donošenje ovog zakona po hitnom postupku bez učešća struke.”
U odgovoru na ovaj demant, koji je rediteljica objavila na svom Facebook profilu, oglasilo se i Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, potvrdivši da ni oni nisu konsultovani prilikom izrade prijedloga zakonskih amandmana.
Tvrdnju da je zakon usvojen bez javne rasprave i bez konsultacije sa strukovnim udruženjima potvrđuje i izjava samog ministra, koju je dao uoči usvajanja zakona, kada je rekao kako je siguran “da su negativne reakcije plod trenutne neinformisanosti o ovome što dopune Zakona donose. Umjetnici su emotivni ljudi i od njih su reakcije i prijedlozi uvijek dobrodošli“. Time je čudnija reakcija ministra na kritiku iznesenu u demantiju Jasmile Žbanić, u kojoj je istakao kako do sada “nije dobio nijedan prijedlog” od njenog udruženja.
Situacija s kantonalnim ministrom kulture i sporta baca sumnju i na stavove partije iz koje ministar Rešidat dolazi. Predsjednik Demokratske fronte, Željko Komšić, još u decembru 2014. godine govorio je o ministarskim pozicijama i stručnim kadrovima:
“Bit će izrađeni i kriteriji kada je riječ o daljim imenovanjima, prije svega, na ministarske pozicije i cijele rukovodeće pozicije. Ključna je stvar da se stane s imenovanjima, da se radi po zakonu i da se na mjesta gdje su istekli mandati imenuju ljudi koji će privremeno obavljati tu dužnost, a da nakon što vlade budu formirane svaka napravi procjenu, prije svega stručnog kadra koji joj treba. Ne bi bilo dobro da smo zaustavili neke procese zbog toga što nema stručnih kadrova“, rekao je tada Komšić. Šta se desilo sa “kriterijumima za daljnja imenovanja” stručnih kadrova ne znamo, jer DF-ov izbor ministra i kadrova oko njega daleko su od stručnog.
Za kraj, htjeli bismo reći da je rečenica ministra Rešidata da “ko radi, taj i griješi” tačna, ali se osnovna pravila pismenosti ipak stječu u osnovnoj školi i ovakve se greške teško mogu objasniti “proceduralnim propustima”.