Podaci CIK-a pokazuju da je na Općim izborima 2022. godine iz Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10 glasalo preko 80.000 ljudi, a ne 50.000, kako je naveo Zukan Helez.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez u gostovanju na BIR TV 7. maja 2025. godine govorio je o prijedlogu izmjena Izbornog zakona Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH).
Jer kad je on predsjednik Predsjedništva, on je predsjednik svih naroda i građana BiH (…).
A birala su ga tri kantona. Biralo ga je, evo tu ja sam analizirao, u ta tri kantona na izbore izađe nekih 50.000 ljudi. Obzirom da se tu dopiše, garantujem da tu nema ni 30.000 ljudi. Bira predsjednika za 3,5 miliona ljudi, koliko je zvanični popis.
Zukan Helez, 7.5.2025.
HDZ BiH više se puta zalagao za izmjene Izbornog zakona BiH, a posljednja inicijativa došla je od delegatkinje u Domu naroda BiH Marine Pendeš.
Prema ovom prijedlogu, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda treba dobiti najviše glasova u Federaciji BiH i pobijediti u najmanje tri od pet ključnih kantona. Ako to ne ispunjava, bira se sljedeći kandidat s liste koji zadovoljava uvjet za dva kantona, a u konačnici, ako ni tada nije izabran, bira se kandidat s najviše glasova u barem jednom kantonu.
Pet ključnih kantona su: Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Posavski i Kanton 10. Više o ovom prijedlogu možete pročitati na platformi Javna rasprava.
Posmatrajući izborne rezultate za kantonalne skupštine na Općim izborima 2022. godine, vidljivo je da je broj glasača/ica u tri “ključna kantona” koji imaju najmanje biračko tijelo bio znatno veći od 50.000.
U Posavskom kantonu na izbore je izašlo 15.579 osoba. Važećih listića bilo je 14.605, a nevažećih 974. Broj glasača/ica upisanih u centralni birački spisak u ovom kantonu iznosio je 40.443.
U Kantonu 10 na izbore je izašlo 27.539 osoba. Važećih listića bilo je 25.836, a nevažećih glasačkih listića bilo je 1.703. Broj glasača/ica upisanih u centralni birački spisak u ovom kantonu iznosio je 65.504.
U Zapadnohercegovačkom kantonu na izbore su izašle 42.332 osobe. Važećih listića bilo je 40.909, a nevažećih 1.423. Broj glasača/ica upisanih u centralni birački spisak u ovom kantonu iznosio je 74.553.
Na izborima 2022. godine u ova tri kantona izašlo je 85.450 osoba, a važećih glasova bilo je 81.350.
U ostala dva kantona broj glasača/ica znatno je veći. U Srednjobosanskom kantonu na izbore 2022. godine izašlo je 117.659 osoba, a broj važećih listića iznosio je 109.217, dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu izašlo 109.079 osoba, a važećih glasova bilo je 103.038.
Također treba istaći da prema Izbornom zakonu BiH članove Predsjedništva BiH ne biraju svi/e građani/ke, već, s obzirom na prebivalište, građani/ke po entitetima mogu glasati ili za srpskog, ili za hrvatskog, ili za bošnjačkog člana Predsjedništva. Dakle, ni za trenutne članove Predsjedništva BiH nisu mogli/e glasati svi/e građani/ke, već su za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda mogli/e glasati građani/ke s prebivalištem u RS, a za članove Predsjedništva iz reda hrvatskog ili bošnjačkog naroda mogli/e su glasati građani/ke s prebivalištem u FBIH.
Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10 glasalo je preko 80.000 osoba, a ne 50.000, kako je naveo Helez. Također, broj upisanih glasača/ica u centralni birački spisak u ovim kantonima iznosio je preko 180.000.
S obzirom na sve navedeno, izjavu Zukana Heleza da u tri kantona na izbore izađe 50.000 glasača/ica Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)