Trenutni broj korisnika/ca u javnim kuhinjama u BiH iznosi oko 18 hiljada, a javne kuhinje, kojih je nešto manje od 60, suočavaju se s nizom problema od kojih je jedan i zakonska regulativa zbog koje kompanije koje žele donirati hranu moraju platiti porez u iznosu 17% od vrijednosti donirane hrane. Ukidanjem poreza na doniranje hrane ili hrane pred istek roka trajanja rad javnih kuhinja bio bi znatno olakšan, a da li će novi saziv Parlamenta BiH imati sluha za ovaj problem i poduzeti brze i efikasne korake pokazat će predstojeći period.
Potreba za javnim kuhinjama u BiH u porastu
Prema podacima koje je krajem februara 2023. godine objavio UNDP, u BiH trenutno postoje 53 organizacije za podjelu besplatnih obroka, pri čemu se 34 objekta nalaze u Federaciji Bosne i Hercegovine, 18 objekata u Republici Srpskoj i jedan objekat u Brčko distriktu BiH. Najvećim brojem objekata upravljaju humanitarne/neprofitne organizacije u BiH.
U okviru spomenutih javnih kuhinja djeluju i javna kuhinja za bebe u Bratuncu i javna kuhinja za djecu u Lukavcu. Javna kuhinja za bebe pokriva područje Bratunca, Srebrenice, Milića, Konjević-Polja i svih pripadajućih sela, a s radom je počela krajem 2021. godine. U ovoj kuhinji dnevno se podijeli oko 30 do 50 litara mlijeka, a osim humanitarnog karaktera, cilj je da se obezbijedi zdrav obrok za korisnike/ce te se jednom mjesečno doniraju i higijenske potrepštine.
Pored javne kuhinje u Bratuncu, u Lukavcu već sedam godina Udruženje altruista “Ruke prijateljstva” provodi projekt dječije javne kuhinje. Ova je kuhinja na početku rada brojala 80 korisnika/ca. Početkom 2023. godine taj broj iznosio je 330, od čega je 186 djece, dok je na stotine građana/ki bilo na listi čekanja. Iz ovog su udruženja za BHRT istakli da za svoj rad nemaju podršku nijednog nivoa vlasti.
Prema podacima UNDP-a, trenutni broj korisnika/ca u javnim kuhinjama u BiH iznosi oko 18 hiljada, a ovaj broj se povećao za oko 500 korisnika/ca tokom 2022. godine u odnosu na 2021. godinu. Najzastupljenije ugrožene kategorije društva među korisnicima/ama javnih kuhinja jesu penzioneri/ke, nezaposleni/e, samohrani roditelji, osobe s poteškoćama u razvoju te pripadnici/e romske populacije.
Zabrinjavajuće je da gotovo polovica javnih kuhinja nema dovoljno finansijskih sredstava za nabavku hrane, a čak 94% kuhinja sveukupni nedostatak finansijskih sredstava vidi kao najveći izazov s kojim se njihova javna kuhinja suočava. Manje od polovine javnih kuhinja može ponuditi svježe voće/povrće kao i posebne proizvode za dojenčad i malu djecu (48,08%), dok samo mali broj kuhinja (21,15%) može ponuditi obroke za korisnike s posebnim prehrambenim potrebama.
UNDP, 20.2.2023.
Zakonska regulativa prepreka za doniranje hrane
I dok je broj korisnika/ca javnih kuhinja širom Bosne i Hercegovine sve veći, prepreka za doniranje hrane javnim kuhinjama jeste zakonska regulativa, odnosno Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (PDV) BiH kojim je predviđeno da kompanije koje žele donirati hranu moraju platiti porez u iznosu 17% od vrijednosti donirane hrane.
Upravo je iz tog razloga Fondacija “Mozaik” pokrenula inicijativu “Niko gladan, niko sam” s ciljem oslobađanja donacija hrane pred istek roka od plaćanja PDV-a u iznosu 17% čime bi se omogućilo da ta hrana bude donirana javnim kuhinjama koje brinu o ugroženom stanovništvu.
Na zvaničnoj stranici ove inicijative navodi se da se, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija, u BiH godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu spomenute hrane (140.000 tona), a preostale 2/3 bačene hrane predstavljaju otpad od domaćinstava i pojedinaca/ki.
Iako ne postoje objedinjeni podaci sanitarnih inspekcija koja količina hrane i u kojoj vrijednosti je uništena zbog isteka roka trajanja, na osnovu intervjua sa kompanijama procjena je da je u 2020. godini uništena hrana u vrijednosti od 126,6 miliona KM. Od 140.000 tona hrane koja se uništi godišnje, može se napraviti 280.000.000 obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno.
U analizi Faruka Hadžića “Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a”, koja je nastala u okviru inicijative “Smanjimo uništavanje hrane, donirajmo je”, navodi se “da je navedeni iznos uništene hrane doniran, država bi dobila kroz naplatu PDV-a 21,5 miliona KM”, a “preduzeća su imala troškove uništavanja hrane koji su iznosili 5% vrijednosti donirane hrane ili 6,3 miliona KM”.
Kroz ovu analizu identifikovana su i detaljno objašnjena tri moguća scenarija koja obuhvataju nivelaciju cijena hrane pred istek roka trajanja, uvođenje 0% za donaciju hrane te uvođenje 0% za donacije hrane pred istek roka trajanja.
U slučaju primjene prvog scenarija, odnosno nivelacije cijena hrane pred istek roka trajanja, “preduzeća bi bila motivisana da se vrijednost hrane smanji na nivo od oko 5% trenutne vrijednosti, jer je to iznos koji svakako moraju platiti za troškove uništenja hrane”.
Ako bi se omogućilo da se cijena hrane može smanjiti na iznos od 5% vrijednosti, te da se ta hrana onda donira, na osnovu odgovora preduzeća, država bi pri trenutnom nivou vrijednosti donirane hrane, naplatila 1,07 miliona KM PDV-a, što je značajno manje od iznosa kada bi cjelokupno uništena hrana bila donirana. Potrebno je naglasiti da bi ovaj iznos mogao biti i značajnije veći ukoliko bi preduzeća više donirala hranu, nego je to do sada bio slučaj, te zbog rastućeg nivoa inflacije, čime se podiže osnovica za obračun PDV-a, zbog više cijene hrane u Bosni i Hercegovini. U konačnici, javne kuhinje i udruženja bi dobili doniranu hranu u stvarnoj vrijednosti od minimalno 126,6 miliona KM, uz nivelisanu vrijednost od 6,33 miliona KM, država bi dobila minimalno dodatnih 1,07 miliona KM dodatno naplaćenog PDV-a, što je manje nego da je donirana stvarna vrijednost hrane, a preduzeća bi imali gotovo iste troškove uz napomenu, da bi bili prepoznati kao društveno odgovorna kompanija.
Analiza “Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a”
Ipak, “najveću korist bi svi akteri imali ukoliko bi bila uvedena stopa od 0% za donacije hrane, bez obzira na datum isteka rok trajanja”.
Najveću korist bi imale javne (pučke) kuhinje i udruženja, odnosno preko njih krajnji korisnici i korisnice koji bi dobili doniranu hranu u vrijednosti 126,6 miliona KM, dok država u ovom slučaju ne bi naplatila bilo kakav dodatni iznos PDV-a. Preduzeća bi na ovaj način uštedili troškove uništavanja hrane u iznosu od minimalno 6,33 miliona KM. Ipak, država u ovom scenariju ne bi imala direktnu korist kroz naplaćeni iznos PDV-a, ali bi imala indirektne koristi na svim nivoima vlasti, tačnije u svim budžetima kroz veći iznos naplaćenog poreza na dobit, jer će preduzeća više imati novca na raspolaganju zbog manjih troškova za uništavanje hrane.
Analiza “Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a”
Prve aktivnosti u okviru inicijative “Niko gladan, niko sam” koje se mogu pronaći kada je u pitanju zagovaranje izmjena zakonske regulative u cilju oslobađanja donirane hrane od PDV-a vežu se za kraj 2021. godine kada je održan sastanak s pet predstavnica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Kako se navodi u saopćenju, “najveći interes iskazan je za temu smanjenja uništavanja hrane ukidanjem PDV-a zbog njene važnosti za sve građanke i građane BiH”, a “parlamentarne predstavnice stavile su se na raspolaganje u ostvarivanju kontakata sa donosiocima odluka, a za potrebe zagovaranja za pravne promjene”.
Početkom 2022. godine ponovo su održani sastanci s parlamentarkama PFBiH, ali i predstavnicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, te se u saopćenju, objavljenom u aprilu prošle godine, navodi da je “zaključeno da postojeći Zakon o PDV ne daje osnovu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i da će se u tekst novog člana Zakona o PDV dodati član koji tretira poklon u hrani”.
Podršku ovoj inicijativi pružili su i tadašnji premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, koji je “izrazio spremnost da Kanton Sarajevo uradi sve što je u nadležnosti Kantona da osigura da se hrana sigurna za upotrebu ne uništava nego da nađe put do onih kojim je najpotrebnija” te još uvijek aktuelna kantonalna ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Ivana Prvulović, koja je u junu 2022. godine prenijela informacije o pripremi studije izvodljivosti o formiranju banke hrane.
Vlada Kantona Sarajevo je 24.11.2022. godine na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo donijela Rješenje o formiranju interresorne radne grupe za uspostavu banke hrane u KS. Početkom februara 2023. godine održan je prvi sastanak radne grupe, kojem je prisustvovala predstavnica Fondacije “Mozaik” Aida Vežić, a unutar kojeg se diskutovalo o postojećem sistemu borbe protiv prehrambenog siromaštva te mapiranju preduslova i funkciji banke hrane Kantona Sarajevo.
U međuvremenu su održani i sastanci s predstavnicima Agencije za sigurnost hrane BiH, gdje se diskutovalo o potrebi formiranja radne grupe čiji bi zadatak bio definisanje sistema doniranja hrane kako bi se izgradio transparentan i siguran sistem doniranja hrane, a u oktobru 2022. godine saopćeno je i da je niz kompanija iz prehrambenog sektora u BiH zainteresovano da se pridruži ovoj inicijativi.
Tokom sastanaka predstavnici i predstavnice svih kompanija su izrazili potrebu za oslobađanjem donacija hrane od PDV-a i izgradnjom sistema i strukture kojima će se oslobađanje donacija hrane pred istek roka od PDV-a provoditi u praksi. Također, kompanije su s entuzijazmom prihvatile ideju ujedinjavanja različitih aktera filantropske zajednice te pokazale interes za članstvo, koje pored institucionalnog može biti i individualno.
Saopćenje “Niko gladan, niko sam”, 18.10.2022.
Krajem prošle godine, na poziv zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH Saše Magazinovića, održan je sastanak s predstavnicima “Niko gladan, niko sam”, a u vezi s njegovom inicijativom u PSBiH o dopuni postojećeg Zakona o PDV-u (dok novi zakon o PDV-u ne bude usvojen).
U januaru 2023. godine saopćeno je da je pripremljen Zakon o ukidanju PDV-a na doniranu hranu.
Zakon o ukidanju PDV-a na doniranu hranu je spreman i želimo ga što prije uputiti u proceduru. Prije toga, s institucijama želimo potvrditi model koji će garantovati da donirana hrana neće završiti na pijaci ili da se neko neće osloboditi PDV-a na hranu koju nije donirao. (…) Želimo da ovaj zakon bude usvojen što prije. Imamo vremena do formiranja Doma naroda i početka rada PSBiH u cjelini, da definiramo model koji će funkcionirati nakon usvajanja zakona. Naša je namjera da svim zastupnicima ponudimo da budu predlagači zakona
Saša Magazinović, 6.1.2023.
U odgovoru na naš upit o aktivnostima kada su u pitanju izmjene Zakona o PDV-u, kao i o podršci javnih funkcionera/ki i institucija, iz Fondacije “Mozaik” izrazili su nadu da će “novi sazivi izabranih predstavnika biti još brži i efikasniji”.
S obzirom da su naše aktivnosti počele prije prošlogodišnjih izbora, moramo istaći da smo naišli na razumijevanje i podršku većine parlamentarnih stranaka u BiH te se nadamo da će novi sazivi izabranih predstavnika biti još brži i efikasniji, te da će uz njihovu podrška ova inicijativa biti realizovana u što kraćem roku. Imamo pomaka, ali su to usmena obećanja, te u ovoj fazi ne bismo dijelili informacije kako ne bi poremetili procese.
Aida Vežić, 17.2.2023.
Sredinom marta državni parlamentarac Saša Magazinović saopćio je da je uputio poziv na saradnju kolegicama i kolegama iz svih parlamentarnih stranaka kako bi zajedno predložili dopunu Zakona o PDV-u kojim će se osloboditi od poreza donacije u hrani.
Možemo li i trebamo li sarađivati, bez obzira na političke razlike? Moj odgovor je jasan – i možemo i trebamo, a postoje teme na kojima jednostavno moramo. Ako smo ljudi… Danas sam uputio poziv na saradnju kolegicama i kolegama iz svih parlamentarnih stranaka da zajedno predložimo dopunu Zakona o PDV-u kojim će se osloboditi od poreza donacije u hrani. Poslao sam im pripremljen nacrt zakona i poziv da se uključe u ovu aktivnost.
Danas, kada su konstituisana oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i radna tijela i kada postoji saglasnost UIO, smatram da su ispunjeni uslovi da zakon uđe u proceduru.
Uništavanje hrane ima negativan uticaj i na okoliš
U još jednoj analizi Fondacije “Mozaik” koja govori o argumentima za usvajanje fiskalnih podsticaja za doniranje hrane pred istekom roka u BiH kao jedan od razloga navodi se i uticaj uništavanja velikih količina hrane na klimu.
Naime, praksa uništavanja hrane na deponijama negativno utiče na zagađenje i klimatske promjene, te je, kako se navodi u spomenutoj analizi, utvrđeno da 8 do 10% staklenog gasa koje emituju zemlje potiče od hrane s deponija.
Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2019. godine, BiH emituje oko 24,5 miliona tona ekvivalenta CO2, dok Hrvatska godišnje emituje 17,9, Srbija 61, a Crna Gora 3,8 miliona tona ekvivalenta CO2.
Potpisivanjem Pariskog sporazuma o klimi BiH je preuzela obavezu usvajanja javnih politika i izmjenu industrijskih praksi s ciljem ograničenja globalnog zagrijavanja na ispod 2, odnosno 1,5 stepena Celzijusa, a da bi se postigao ovaj cilj, potrebno je smanjiti emisiju stakleničkih gasova.
Pored toga, Bosna i Hercegovina se Agendom 2030 obavezala na provođenje 17 ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva, a neki od ciljeva odnose se na okončanje siromaštva, okončanje gladi, poboljšanje kvaliteta ishrane, suzbijanje klimatskih promjena, njihovih posljedica itd.
Pored UN obaveza, pred BiH se nalazi i buduća obaveza usklađivanja regulative sa smjernicama Evropske unije (EU), tačnije sa Smjernice EU-a o doniranju hrane iz 2017. godine kojima su obuhvaćeni svi akteri uključeni u svaku fazu lanca opskrbe hranom, bez obzira jesu li donatori ili primatelji. Cilj ovih Smjernica je usklađivanje regulative u svim državama članicama kako bi se podstakle zajednice da razviju sisteme doniranja hrana te kako bi se potpuno iskoristila. (…) U određenim državama članicama plaća se malo ili gotovo ništa PDV-a kada se bankama hrane donira hrana se smatra da je vrijednost donirane hrane za koju se bliži datum „najbolje upotrijebiti do/upotrijebiti do” mala ili nula.
Analiza “Argumenti za doniranje hrane”
Kada su u pitanju susjedne države, Srbija i Crna Gora, baš kao i Bosna i Hercegovina, ovo pitanje još uvijek nisu regulisale, a kako Catalyst Balkans prenosi, Crna Gora je i “neslavni rekorder u regionu kada je bacanje hrane u pitanju – jedna osoba godišnje baci čak 83 kilograma hrane”.
U Hrvatskoj je doniranje hrane oslobođeno od PDV-a od kraja 2015. godine, ali se doniranje hrane krajnjim korisnicima/ama obavlja isključivo putem neprofitnih pravnih osoba koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrovane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane.
I dok se građani/ke bore s posljedicama pandemije Covid-19, kao i situacijom na svjetskom tržištu uzrokovanom invazijom Rusije na Ukrajinu, zbog čega se broj korisnika/ca javnih kuhinja već tokom protekle godine povećao, podaci ukazuju da je siromaštvo u BiH u konstantnom porastu te je evidentno da je prijeko potrebno poduzeti korake kako bi se rad javnih kuhinja olakšao.
Tokom 2022. i početkom 2023. godine zabilježene su određene aktivnosti i najave kada je u pitanju izmjena zakonske regulative u cilju oslobađanja doniranje hrane od PDV-a. Prošla su dva mjeseca od najave da je Zakon o ukidanju PDV-a na doniranu hranu spreman, a i Parlamentarna skupština BiH, kao i njena oba doma, počela je s radom.
Preostaje da se vidi da li će sve parlamentarne stranke imati sluha za ovu inicijativu i podržati je te reagovati brzo i efikasno kako bi se u što kraćem roku stvorila pogodna klima za doniranje hrane, što bi znatno olakšalo rad javnih kuhinja koje bi donacije mogle preusmjeriti na neke druge, također bitne potrebe, te kako bi i krajnji/e korisnici/e mogli/e dobiti i raznovrsniju i zdraviju ishranu.
Napomena (13.3.2023. godine): Analiza je prvobitno objavljena 11.3.2023. godine i dostupna je na ovom linku. Dopuna analize izvršena je 13.3.2023. godine.
Napomena (8.6.2023. godine): Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine održanoj 7. juna 2023. godine usvojen je, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, čiji su predlagači poslanici/e Saša Magazinović, Nenad Grković, Denis Zvizdić, Šemsudin Mehmedović, Jasmin Emrić, Sabina Ćudić, Jasmin Imamović, Predrag Kojović, Ermina Salkičević-Dizdarević, Rejhana Dervišević, Albin Muslić, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Elvisa Hodžić i Aida Baručija. PD PSBiH je prethodno usvojio zahtjev predlagača da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku. Usvojen je zaključak kojim ovaj prijedlog zakona dostavlja Domu naroda PSBiH i traži da se isti razmatra po hitnom zakonodavnom postupku, kao i zaključak kojim se obavezuje Uprava za indirektno oporezivanje da sačini interne procedure koje onemogućavaju bilo kakav vid zloupotrebe donirane hrane, kao i da UIO BiH kroz godišnji izvještaj o radu, koji dostavlja Predstavničkom domu PSBiH, obavezno uvrsti podatke o količinama donirane hrane i efikasnosti novog zakona.
(Istinomjer.ba)