Teško se oteti utisku da je, kada je funkcionisanje POSP-a u pitanju, sve moglo biti riješeno puno ranije, te da je opravdanje za pet godina čekanja u tom smislu teško naći, kao uostalom i za sve druge procese koji godinama tapkaju u mjestu.
Jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenje Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i pratećeg Analitičkog izvještaja bio je i osiguravanje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje kao obaveze BiH proistekle iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno njegovog člana 121.
Povodom stupanja na snagu SSP-a, Vijeće za vanjske poslove Evropske unije još je na sastanku održanom 16. 3. 2015. godine podsjetilo na ovu obavezu, ali je punih pet godina nadležnim institucijama u našoj zemlji trebalo da je ispune.
Podsjećamo, u skladu sa SSP-om, Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) sastoji od članova Evropskog parlamenta s jedne strane i članova Parlamentarne skupštine BiH, s druge strane.
Osnovna uloga ovog tijela, kao jednog od organa za provođenje SSP-a, trebala bi biti razvijanje političkog dijaloga, te razmjena stavova između predstavnika Parlamentarne skupštine BiH i zastupnika Evropskog parlamenta. Odborom bi, u skladu sa Poslovnikom o radu koji tijelo treba da donese, naizmjenično predsjedavao član Evropskog parlamenta i član zakonodavnog tijela BiH. Međutim, upravo pomenuti Poslovnik o radu tj. način odlučivanja unutar istog, ispostavilo se, bio je glavna prepreka funkcionisanju POSP-a.
Međutim, nakon što krajem januara tekuće godine Klub poslanika Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) uputio u parlamentarnu proceduru inicijativu kojom od Predstavničkog doma PS BiH traži da izabere svoje predstavnike u delegaciju Parlamenta BiH u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje s EU, ovaj proces je otkočen, što je u konačnici rezultiralo i usvajanjem Poslovnika o radu ovoga tijela.
Na 8. sjednici Doma naroda PS BiH održanoj 25. 6. 2020. godine, a na prijedlog dostavljen od Zajedničkog kolegijuma oba doma PSBiH, usvojen je Prijedlog odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.
Za predsjedavajućeg ove Komisije izabran je Nebojša Radmanović, zamjenici su Nikola Lovrinović i Halid Genjac, a članovi Lazar Prodanović, Denis Zvizdić, Snježana Novaković-Bursać, Lidija Bradara, Branislav Borenović, Amir Fazlić, Bariša Čolak, Denis Bećirović, Saša Magazinović i Mladen Bosić.
Ubrzo nakon toga, na svojoj 10. sjednici održanoj 7. 7. 2020. godine, Zastupnički dom PS BiH potvrdio je odluku Doma naroda čime je proces imenovanja članova Odbora koji dolaze iz BiH završen.
Konačno, na 1. sastanku netom izabranih članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Evropskog parlamenta održanom 22. 7. 2020. godine usvojen je Poslovnik o radu POSP-a.
Prema članu 7. usvojenog Poslovnika POSP-a, finalni tekst preporuka koje donosi ovo tijelo smatra se usvojenim ako dobije dvotrećinsku podršku prisutnih članova delegacije Evropskog parlamenta i dvotrećinsku podršku prisutnih članova delegacije PSBiH.
Poslovnik POSP-a predviđa da se preporuke ovog tijela, na prijedlog Biroa POSP-a, mogu dati Evropskom parlamentu, PSBiH, Vijeću ministara BiH, Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, Vijeću Evropske unije i Evropskoj komisiji. Prijedlog preporuka Biro POSP-a utvrđuje konsenzusom.
Usvojeni Poslovnik POSP-a predviđa i mogućnost održavanja sjednica na daljinu, u slučaju vanrednih okolnosti. POSP se, inače, sastaje najmanje dva puta godišnje.
Prema usvojenom Poslovniku, Sekretarijat POSP-a činit će službenici Sekretarijata Evropskog parlamenta i službenici Sekretarijata PSBiH.
Parlamentarna skupština BiH, 22. juli 2020.
Nakon što je odlučeno da POSP odluke donosi dvotrećinskom većinom, treba podsjetiti na genezu čitavog problema te postaviti pitanje zašto se čekalo punih pet godina.
Naime, na konstituirajućoj sjednici prošlog saziva Odbora održanoj 5. 11. 2015. godine članovi Odbora koji su dolazili iz Republike Srpske zahtijevali su da ovo tijelo odluke donosi uz korištenje mehanizma tzv. entitetskog glasanja, o čemu je Istinomjer opširno pisao u svojoj analizi objavljenoj još aprila 2018. godine.
Ovo insistiranje delagata iz RS-a odbijeno je od strane predstavnika Evropskog parlamenta, a tadašnji član POSP-a i predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom, Tonino Picula stav EU je obrazložio na sljedeći način:
To je presedan kojeg mi nismo mogli prihvatiti, ali smo ostavili potpuno na slobodu bh. strani, dijelu našeg zajedničkog izaslanstva da organizira izjašnjavanje o temama kako god ono želi. Da se odvoji neko vrijeme uoči glasanja. Međutim, to nije bilo dovoljno. Tražilo se da naprosto preslikamo poslovnik ili način potrage za kvalificiranom većinom u proceduri odlučivanja zajedničkog tijela, gdje je jedna strana Evropski parlament. To je nama nedopustivo. Pokazalo se da smo u salu u kojoj smo bili dva dana unijeli prevelike političke razlike. Možda će neke druge kolege i neka im budu slobodno to interpretirati na svoj način, ali politički zaoštravati raspravu o rutinskom dokumentu kakav je Poslovnik o radu sigurno ima svoje razloge i neku pozadinu.
Tonino Picula, 6. novembar 2015.
Međutim, ono što je možda u svemu i najzanimljivije je da je Picula ispred Evropskog parlamenta tada ponudio komprompis u pravcu rješavanja ovog problema u skladu sa kojim bi se u “Parlamentarnom odboru glasalo tako da je neka odluka usvojena ukoliko su za nju glasale dvije trećine prisutnih članova odbora”. No, i ta ponuda je tada odbijena od strane članica i članova tadašnjeg POSP-a iz RS-a uz obrazloženje bivše zastupnice Milice Marković:
Šta ako se desi da ne dođu svi članovi iz RS-a, pa će nam odlučivati samo predstavnici iz Federacije.
Milica Marković, 13. septembar 2017.
Šta se u međuvremenu desilo da prijedlog o odlučivanju POSP-a dvotrećinskom većinom postane prihvatljiv članovima novoizabranim članovima ovoga tijela iz RS-a, javnosti nije poznato. Ono što znamo je da je krajem aprila ove godine čitav proces ubrzan, te navedene odluke donesene tek nakon što su se ambasadori zemalja Kvinte ali i Delegacije EU u BiH aktivno uključili u pokretanje stvari sa mrtve tačke.
S tim u vezi, na 11. redovnoj sjednici održanoj 28. 04. 2020. godine Predsjedništvo BiH usvojilo je Zaključak u kojem se navodi da će “s ciljem ubrzanja procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, Predsjedništvo BiH inicirati i voditi reformu radi ostvarivanja potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijima za članstvo na temelju realizacije 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”.
Potvrđujući članstvo u Evropskoj uniji kao strateški vanjskopolitički cilj i prioritet Bosne i Hercegovine, Zaključkom se “pokreće proces realizacije 14 ključnih prioriteta, kao i uspostavljanje ad hoc Političke radne grupe” koju čine članovi Predsjedništva BiH, sa predsjedavajućim na čelu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH sa dvoje zamjenika, i članovi Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Predsjedništvo BiH nalaže predsjedavajućem Vijeća ministara BiH da u roku od 7 dana od usvajanja ovog zaključka, u skladu sa odlukom o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, pokrene inicijativu za održavanje sjednice Kolegija za evropske integracije i Direkcije za evropske integracije, s ciljem iniciranja procesa izrade Akcionog plana za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Akcioni plan za realizaciju 14 ključnih prioriteta na prijedlog Kolegija usvaja Vijeće ministara BiH, u roku od 30 dana od dana iniciranja procesa izrade, a isti sadrži konkretne mjere, nadležne institucije, jasno utvrđene i mjerljive indikatore, te rokove za realizaciju.
Predsjedništvo BiH, 28. april 2020.
Sastanak Predsjedništva BiH sa ad hoc Političkom radnom grupom za EU održan je 4. 5. 2020. godine, a sastanku su, pored članova Predsjedništva BiH, prisustvovali Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH, Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, i Bakir Izetbegović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U saopštenju sa sastanka naglašeno je da je cilj ove grupe podstaknuti ukupan dijalog u BiH u cilju ispunjavanja uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa, te podržana realizacija sljedećih prioriteta iz Mišljenje EK: tehničko poboljšanje izbornog procesa, osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, reforma javne uprave, usvajanje i provedba propisa o sukobu interesa i reforma sistema javnih nabavki.
Ubrzo nakon navedenih sastanaka i usvojenih odluka, član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SNSD-a, Milorad Dodik izjavio je da, kada je u pitanju zajednička parlamentarna komisija, on smatra “da se u delegaciji BiH treba zadržati način odlučivanja predviđen Ustavom BiH”.
Osim toga, izrazivši skepticizam, na pitanje koji je ključ za napredak Dodik je odgovorio da ključ “nije nađen svih ovih godina i decenija” te dodaoi:
Ne vjerujem da ga i sad ima.
Milorad Dodik, 04. maj 2020.
No, očigledno je da je i pored ovakvih Dodikovih izjava, barem kada je funkcionisanje POSP-a, ključ ipak nađen što ostavlja prostor za određenu dozu optimizma da je ispunjavanje prioriteta iz Mišljenja EK ipak moguće. Podsjećamo, pored funkcionisanja POSP-a, u međuvremu je ispunjen još jedan prioritet i to onaj koji se odnosi na osiguravanje uslova za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Na kraju, teško se oteti utisku da je, kada je funkcionisanje POSP-a u pitanju sve moglo biti riješeno puno ranije, te da je opravdanje za pet godina čekanja u tom smislu teško naći, kao uostalom i za sve duge procese koji godinama tapkaju u mjestu.
Sa druge strane, sve su prilike da je i ovoga puta uloga međunarodne zajdnice u pokretanju procesa ispunjavanja preuzetih obaveza BiH na njenom putu evropskih intergracija bila od velike važnosti, što navodi na zaključak da bi bez njene krucijalne uloge napredak i dalje teško bilo za očekivati.
(Istinomjer.ba)