Gost emisije “Rezime” 28. marta 2022. godine bio je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Nikola Lovrinović. Između ostalog, Lovrinović je komentarisao i dešavanja sa posljednje sjednice Doma naroda PSBiH, održane 24.3.2022. godine, naročito diskusiju o prijedlogu da ovaj dom zatraži od Vijeća ministara BiH usklađivanje stava o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu sa stavovima EU.
Delegati/kinje HDZ-a BiH, stranke čiji je Lovrinović član, u Domu naroda PSBiH glasali/e su protiv prijedloga delegata Denisa Bećirovića da se na dnevni red uvrsti tačka kojom Dom naroda traži od Vijeća ministara BiH potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa stavovima Evropske unije o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu.
Na pitanje voditeljice emisije zbog čega delegati/kinje HDZ-a BiH nisu pristali/e uvrstiti tačku o pozicioniranju Vijeća ministara BiH prema ratu u Ukrajini, Lovrinović je istakao da je izvršni organ vlasti u BiH to već učinio:
Pa sporno, dakle… Šta ima Vijeće ministara, već bilo donijelo odluku od 150.000 eura pomoći Ukrajini iz sredstava rezervi. Vijeće ministara zna raditi svoj posao, dakle, ne treba njega nekim zaključkom obvezivati šta treba raditi svoj posao. Zna se o kakvim se kriznim situacijama radi i već su stavovi izloženi i u Zastupničkom domu i u Generalnoj skupštini. Ne vidim razloga zašto je trebala nova točka osim, evo, da bi neko bio kriv ili da bi neko bio protiv…
Nikola Lovrinović, 28.3.2022.
https://youtu.be/suWUxEN5kJ4?t=1379
Kako je Lovrinović i ustvrdio, Vijeće ministara je na 47. redovnoj sjednici 18. marta 2022. godine donijelo Odluku o odobravanju 300.000 KM iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH i njihovom dostavljanju Crvenom krstu Ukrajine putem Crvenog krsta BiH, na ime humanitarne pomoći.
Međutim, prijedlog dopune dnevnog reda sjednice Doma naroda PSBiH nije se ticao humanitarne pomoći Ukrajini. Naime, tačka koju je predložio delegat Denis Bećirović glasila je “Usvajanje zaključaka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kojim se od Vijeća ministara BiH traži potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima Europske unije o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu”.
Ovaj prijedlog nije uvršten na dnevni red jer nije imao potrebnu većinu glasova.
Predsjedništvo BiH je u prethodnom sazivu, na sjednici održanoj 13.3.2018. godine, usvojilo dokument “Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018-2023”, u kojem se navodi kako BiH treba aktivno da prati “zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije“.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je 28.3.2022. godine razgovarao sa ambasadorima Evropske unije i država grupe G-7 o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu te o stavovima i aktivnostima koje institucije BiH poduzimaju u vezi s tim. Kako je saopćeno iz Predsjedništva BiH, “ambasadori su zatražili od Bosne i Hercegovine da nastavi s istom politikom kojom se svrstala na pravu stranu historije, te da nadležne institucije Bosne i Hercegovine provedu restriktivne mjere protiv institucija i drugih subjekata Ruske Federacije previđene aktima Evropske unije kojima se Bosna i Hercegovina pridružila”.
U vezi sa zahtjevom ambasadora Evropske unije i država grupe G-7 o implementaciji restriktivnih mjera, Džaferović je naveo da “traži od Vijeća ministara BiH da provede svoje obaveze i implementira restriktivne mjere predviđene aktima Evropske unije kojima se Bosna i Hercegovina zvanično pridružila”.
I predlagač pomenutih zaključaka Denis Bećirović je kao jedan od razloga ovakve dopune dnevnog reda sjednice naveo postizanje saglasnosti da BiH podrži da se Rusiji i Bjelorusiji obustavi i izmjeni pristup resursima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Bećirović je istakao da se u rezolucijama EBRD-a govori o tome da “EBRD neće provoditi nove operacije, kredite niti tehničku pomoć Ruskoj federaciji i Rusiji, a po mogućnosti će obustaviti ili otkazati isplatu tranši u već postojećim operacijama za ove države”. Naglasio je da je EBRD od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, budući da kreditira milionske projekte u BiH, a Vijeće ministara je odgodilo glasanje o rezolucijama EBRD-a.
Međutim, Vijeće ministara BiH u drugom krugu glasanja nije postiglo saglasnost u pogledu podrške rezolucijama koje se odnose na obustavu i izmjenu pristupa resursima EBRD-a za Rusku Federaciju i Bjelorusiju.
Evropska unija je rusku invaziju na Ukrajinu okarakterisala kao “ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju” kojom Rusija “teško krši međunarodno pravo i ugrožava evropsku i svjetsku sigurnost i stabilnost”.
U skladu s tim, čelnici/e EU su od početka agresije do danas donijeli/e četiri paketa sankcija koje uključuju, između ostalog, pojedinačne sankcije protiv Vladimira Putina, Sergeja Lavrova i zastupnika ruske Državne dume te članova Nacionalnog vijeća sigurnosti, privredne sankcije koje obuhvaćaju finansijski, energetski, prometni i tehnološki sektor, zatvaranje zračnog prostora EU za sve avione u ruskom vlasništvu, zabranu transakcija s Ruskom centralnom bankom, zabranu pristupa sistemu SWIFT za sedam ruskih banaka, kao i zabranu pružanja usluga kreditnog rejtinga svim ruskim pojedincima ili subjektima.
Shodno činjenici da se odluka Vijeća ministara BiH koju je Lovrinović spomenuo u svom izlaganju nije ticala restriktivnih mjera, nego samo humanitarne pomoći, a da se prijedlog Denisa Bećirovića odnosio na “potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima Evropske unije”, Istinomjer tvrdnju Nikole Lovrinovića ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)