Neistina

Vlast nema pravo da “sluša opoziciju”

Govoreći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na Vanrednoj sjednici održanoj 20. maja ove godine, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je obraćajući se Nebojši Vukanoviću iz SDS-a, rekao kako vlast u ovom entitetu sluša telefonske razgovore opozicionih političara.

U tom kontekstu Dodik je rekao da vlast na to ima pravo.

Nema vlasti koja ne sluša opoziciju, tako i mi vas slušamo. Žali se Transparensiju, babi, tati,…Imamo pravo i slušamo vas. Znamo šta radite. Vi ste nemoćna i sterilna grupacija koja nema veze sa javnim i državnim interesom. Paradirate i mislite da ćete nešto dobiti. Izabrali ste najgoru moguću metodu. Vi nemate talenta za politiku.

Milorad Dodik, 20. maj 2020.

Ovaj dio obraćanja Milorada Dodika u NSRS pogledajte ispod:

S obzirom da se Milorad Dodik, iznoseći tvrdnju o prisluškivanju opozicije obratio i ministru unutrašnjih poslova RS, Draganu Lukaču od kojeg je tražio da se složi sa izrečenim, prvo smo provjerili na koji način je prisluškivanje definisano u Zakonu o krivičnom postupku RS te na koji način se ono provodi.

Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, kao jedna od posebnih istražnih radnji, definisano je Članom 234. Zakona o krivičnom postupku RS. Kako navodi Član 235. ovog Zakona, posebne istražne radnje mogu se provoditi prema licu za koje postoje osnovi sumnje da je učinioc krivičnog djela:

Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje

Član 235

Radnje iz člana 234. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivična djela:

a) protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske,

b) protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,

v) terorizma i

g) za koja se prema Krivičnom zakoniku može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.

Naredni, Član 236. Zakona o krivičnom postupku RS (ZKP RS) “definiše Nadležnost za određivanje i trajanje istražnih radnji”. Kako se u njemu navodi, posebne istražne radnje “određuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog tužioca”, dok “izuzetno, ako se pisana naredba ne može dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odgađanja, može se početi sa izvršavanjem istražne radnje i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak”, dok “pisani nalog sudije za prethodni postupak mora biti pribavljen u roku od 24 časa od izdavanja usmene naredbe”.

Čak je i MUP RS u proteklim godinama u više navrata reagovao saopštenjima nakon što su se u javnosti mogle čuti optužbe na račun ove institucije. Tako je nakon što je 2013. godine odbornik Narodnog demokratskog pokreta Slobodan Šaraba, govoreći o radu policije rekao da policija nezakonito prisluškuje građane Trebinja, iz MUP-a RS izdato saopšenje u kom je između ostalog navedeno:

Po Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija je posebna istražna radnja koja se može preduzeti samo na osnovu pisane naredbe nadležnog Suda i ne postoji mogućnost primjene ove posebne istražne radnje bez naredbe Suda.

MUP RS, 1. oktobar 2013.

S obzirom da Milorad Dodik obnaša funkciju člana Predsjedništva BiH, provjerili smo na koji način su mjere posebnih istražnih radnji definisane na državnom nivou.

Glava IX Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH), odnosno njegovi Članovi 116., 117. i 118. istovjetno kao i ZKP RS definišu i opisuju postupke posebnih istražnih radnji, kao i krivična djela na koja se primjenjuje, te uslove za njihovu primjenu.

I Član 77. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH definiše da se praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja može vršiti isključivo uz ovlaštenje Suda BiH.

Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine. Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.

Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Član 77.

Dan nakon Dodikovog obraćanja poslanicima u NSRS, iz Transparency Internationala u BiH podnijeli su krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, zbog, kako su naveli, “postojanja osnova sumnje da je kao službeno lice izvršio krivično djelo Neovlašćeno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje”.

Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija spadaju u red posebnih istražnih radnji, te je za njihovo preduzimanje potrebno sudsko odobrenje. To je krivično-procesni institut koji se primjenjuje pod izuzetnim okolnostima, i u kojem član Predsjedništva Bosne i Hercegovine nema nikakve nadležnosti, kao ni entitetski ministar unutrašnjih poslova. Pored toga, Obavještajno-bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine (OBA) je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po bezbjednost Bosne i Hercegovine, i ona takve podatke može dostavljati Predsjedništvu BiH (kolektivno). Ovi podaci se mogu odnositi na prijetnje po bezbjednost, kao što su terorizam i organizovani kriminal, te se svakako ne smiju odnositi na opoziciono političko djelovanje. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nema nadležnosti u pogledu prikupljanja obavještajnih podataka, te zato zabrinjava izjava Milorada Dodika da podatke iz nadziranih razgovora dobija od ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača.

Transparency International BiH, 21. maj 2020.

Krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika po istom osnovu, uputio je i predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Za djela neovlaštenog prisluškivanja i tonskog snimanja Krivičnim zakonom RS predviđene su novčane kazne ili kazna zatvora do jedne godine, odnosno kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine, ukoliko ovo djelo počini službeno lice u vršenju službe.

Krivični zakon BiH, sa druge strane za ova djela predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(1) Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje putem posebnih naprava, bez odobrenja prisluškuje ili zvučno snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijenjena ili omogući nepozvanom licu da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlašćeno prisluškivana ili zvučno snimljena, ili koje neovlašćeno prisluškuje ili snimi tuđe poruke u računarskom sistemu, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kazniće se službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje fotografski, filmski ili na drugi način snimi drugo lice bez njegovog pristanka u njegovim prostorijama ili koje takav snimak direktno prenese trećim licima ili im takav snimak pokaže ili na drugi način omogući da se s njim direktno upoznaju.

Krivični zakon BiH, Član 147a

Iz svih navedenih odredbi o posebnim istražnim radnjama važećih zakona na državnom i nivou RS, jasno je da se mjera nadzora i tehničkog snimanja telekomunikacija ne može provoditi bez odluke Suda BiH ili sudije za prethodni postupak u RS, te će Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika da vlast ima pravo da prisluškuje opoziciju, ocijeniti kao neistinitu.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!