Analize

Ukidanje naziva ulica koje su dobile ime po fašističkim poklonicima (ili ratnim zločincima): Stvarni čin ili deklarativna izjava?

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prilikom službene posjete Izraelu najavio je ukidanje naziva javnih ulica i trgova u Mostaru koji nose imena koja opterećuju odnose između hrvatskog i jevrejskog naroda. No, ulice koje nose nazive po ratnim zločincima i kolaboracionistima fašističkih režima nalaze se i u drugim gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Foto: Dragan Čović / Twitter
Foto: Dragan Čović / Twitter

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović boravio je prethodnih dana u službenoj posjeti Izraelu, tokom koje je održao sastanke s državnim vrhom ove države i poklonio se žrtvama holokausta u svjetskom memorijalnom centru Yad Vashem.

Kako navodi Jerusalem Post, u govoru koji je održao u Yad Vashem centru, Čović je rekao izraelskim zvaničnicima da planira da preduzme aktivnosti po pitanju ulica u BiH koje su još uvijek nazvane po nacističkim kolaboracionistima.

Naša je dužnost u Mostaru i drugim mjestima gdje žive Hrvati u Bosni i Hercegovini da ukinemo nazive javnih ulica i trgova koji nose nazive koji opterećuju odnose između hrvatskog i jevrejskog naroda.

Dragan Čović, 9.6.2022.

Podsjetimo, odlukom Općinskog vijeća (zapadnog) Mostara (tj. dijelova grada pod kontrolom HVO-a) iz februara/veljače 1995. godine, preimenovana je 41 ulica i trg u Mostaru. Ovom su odlukom pojedine ulice dobile imena po visokim zvaničnicima Nezavisne države Hrvatske (NDH), poput Mile Budaka i Jure Francetića, Lorković-Vokića, Ive Zelenike Tovarnika i Đure Spuževića.

Foto: Slobodna Dalmacija / Most.ba
Foto: Slobodna Dalmacija / Most.ba

Krajem januara 2004. godine u Mostaru dolazi do nametanja novog Statuta Grada Mostara od tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna i formiranja višenacionalne komisije sa zadatkom revizije i novih imenovanja ulica u gradu, a s prvenstvenim ciljem uklanjanja uličnih naziva fašističkih ličnosti.

U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH 2016. godine usvojena je inicijativa SDP-a BiH kojom se “javno poziva aktualnog gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića da u najkraćem roku, bez odlaganja, uvjetovanja i opstruiranja, ispoštuje usvojenu odluku najvišeg zakonodavnog organa države Bosne i Hercegovine”.

I sam je gradonačelnik Bešlić tvrdio da je od Gradskog vijeća dva puta tražio promjenu naziva spornih ulica, no da tu inicijativu, osim u njegovoj stranci (HDZ BiH), nisu podržali vijećnici iz SDA i SDP-a BiH, tvrdeći da postoje i ostale ulice sa spornim imenima koje treba mijenjati. Krajem marta 2019. godine Bešlić je potvrdio da se ulice nazvane po osobama iz fašističkih režima trebaju promijeniti.

Mostar je turistički grad i Europe, a Europa je osudila fašističke režime. Onda nije logično da grad koji ide konkurirati za prijestolnicu kulture ima ulice s takvim nazivom. Normalno da želimo u tome podršku.

Ljubo Bešlić, 23.3.2019.

No, nazivi ulica i javnih trgova nisu problem samo u Mostaru. Proces preimenovanja naziva ulica, trgova, pa čak i gradova, bio je najekstremniji u entitetu Republika Srpska, gdje su, već u jeku rata, 1993. godine “etnički očišćeni” nazivi gradova (parcijalno revidirano odlukom Ustavnog suda BiH iz 2004. godine) a samo su u Banjoj Luci promijenjeni nazivi 244 ulice. Tako danas u ovom gradu, umjesto 81 ulice koja je nosila imena vezana za Bošnjake i 55 s imenima vezanim za Hrvate, imamo tri s bošnjačkim imenima i dvije s hrvatskim. Između ostalog, pojedine četničke vojvode, poput Radeta Radića, imaju ulicu u Banjoj Luci, a gradonačelnik ovog grada Draško Stanivuković u tome ne vidi ništa sporno. I u Derventi, na sjeveru BiH, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), postoji ulica Draže Mihailovića. Upitan da li postoji mogućnost da se ova ulica u tom mjestu preimenuje, Milorad Simić, načelnik Dervente, odgovorio je:

Šta hoćete od mene? Da mijenjam ulicu!? Ma da mi je da očuvam biće 16 godina staro, pobijelio sam, bolan, za ovo. Nije došlo na red. Doći će, ako bog da.

Milorad Simić, 14.1.2021.

U ovim gradovima, do trenutka pisanja ovog teksta, nije bilo nikakvih naznaka ni inicijativa da bi moglo doći do promjene spornih naziva.

Nazivi ulica i ustanova po ličnostima povezanim s fašističkim režimom bili su i predmet političkih neslaganja u Kantonu Sarajevo. O podijeljenim stavovima i (ne)dosljednostima političkih subjekata u KS povodom imenovanja škole u naselju Dobroševići po Mustafi Busuladžiću Istinomjer je već pisao. Istinomjer je također pisao i o polemici oko upotrebe termina i naziva ulica i ustanova po spornim ličnostima po dolasku Benjamine Karić na čelo Sarajeva u aprilu 2021. godine.

Skupština Kantona Sarajevo u junu 2020. nije usvojila inicijativu za promjenu naziva ulica i ustanova po ličnostima povezanim s fašističkim režimom, koju je uputio šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Igor Stojanović. Za usvajanje inicijative glasalo je 15 zastupnika i zastupnica od 35, koliko ih broji Skupština KS, deset zastupnica i zastupnika stranke SDA bilo je suzdržano, dok zastupnice i zastupnici stranke Narod i Pravda (NiP) nisu prisustvovali ovoj sjednici. Pitanje imena škole našlo se i u izvještaju State Departementa o stanju vjerskih sloboda u svijetu, koji je objavljen u junu 2020. godine. I dok je Predrag Kojović, bivši predsjednik Naše stranke i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, imao veoma jasan stav u vezi sa školom koja nosi ime po Mustafi Busuladžiću, lider Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković u Busuladžiću – kao ni gradonačelnik Stanivuković u četnicima u Banjoj Luci – ne vidi ništa sporno.

Od inicijative 2020. godine do trenutka pisanja ovog teksta ovo se pitanje nije našlo na dnevnom redu Skupštine Kantona Sarajevo.

Zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut predložio je, a Predstavnički dom 11. januara 2021. godine usvojio inicijativu kojom se od nižih nivoa, koji su zaduženi za ta pitanja, traži da promijene nazive ulica, trgova i mjesta koja nose naziv po osobama koje su na bilo koji način povezane s fašističkim i nacističkim pokretom tokom Drugog svjetskog rata. U Domu naroda BiH krajem aprila 2021. godine nije usvojena inicijativa delegata Denisa Bećirovića kojom bi se kažnjavalo negiranje genocida, holokausta i drugih zločina.

Nakon svega navedenog, nameće se pitanje da li će doći do aktivnosti kojima će se ukinuti nazivi ulica i trgova prema raznim zločincima i kolaboracionistima fašističkih režima ili su ove najave i antifašistički stavovi političkih subjekata širom Bosne i Hercegovine samo deklarativne naravi. Neusvajanje inicijative u Skupštini KS, neimplementacija inicijative Damira Arnauta i neusvajanje inicijative delegata Denisa Bećirovića ne obećavaju da će se uskoro nešto promijeniti, ali će Istinomjer pratiti da li je najava Dragana Čovića i ostalih zvaničnika o ukidanju naziva javnih ulica i trgova koji nose sporne nazive iskrena i da li će biti ispunjena.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!