Ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Aleksandar Vranješ bio je gost emisije “Drugi ugao” na RTRS 19. decembra 2022. godine, gdje je, govoreći o 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o članstvu BiH u Evropskoj uniji (EU), iznio jednu netačnu tvrdnju.
Vranješ se, govoreći o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine i “uslovima” Evropske unije prema BiH, dotakao i spomenutih 14 prioriteta te ustvrdio da je odlazak visokog predstavnika iz BiH, odnosno ukidanje kancelarije visokog predstavnika u BiH, bio jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja EK.
Sjetimo se kako je izgledalo onih 14 prioriteta, oni od toga nisu odustali, dakle već sad možemo da znamo šta nam slijedi. U isto vrijeme jedino od čega su odustali od tih 14 prioriteta jeste neinsistiranje na ukidanju kancelarije visokog predstavnika i odlazak stranih sudija iz Suda BiH. Jedino to više ne spominju, sve ostale spominju reforme buduće.
Aleksandar Vranješ, 19.12.2022.
Podsjećamo, u maju 2019. godine Evropska komisija objavila je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, te je u sekciji “Zaključci i preporuke” navela 14 prioriteta na kojima bosanskohercegovačke vlasti trebaju poraditi u narednom periodu, a prioriteti su podijeljeni u sljedeće grupe: “Demokratija/Funkcionisanje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”.
Iz sadržaja 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK jasno je da se među njima ne nalazi odlazak visokog predstavnika iz Bosne i Hercegovine, kako je to ambasador Vranješ ustvrdio.
Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje sljedećih ključnih prioriteta:
Demokratija / Funkcionisanje
1. Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru,
2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a,
3. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje,
4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:
a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti;
b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;
c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV);
d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;
e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;
f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;
g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em.
5. Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.
Vladavina prava
6. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.
7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem:
a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;
b) osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;
c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;
d) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i sa tužilaštvima;
e) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou;
f) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.
8. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.
Osnovna prava
9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.
10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno
a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i
b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.
11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
12. Garantovati slobodu izražavanje i medija i zaštitu novinara, posebno putem
a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i
b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.
13. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Reforma javne uprave
14. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.
Svakako treba spomenuti da se u dijelu “Politički kriteriji” Mišljenja EK o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koji se odnosi na kriterije za članstvo, navodi da je “Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma uspostavljen Ured međunarodnog visokog predstavnika (OHR) kao vrhovnog autoriteta za tumačenje civilnih aspekata provođenja mirovnog sporazuma” te da “ovakva ekstenzivna međunarodna supervizija, u principu, nije u skladu sa suverenitetom Bosne i Hercegovine, a time ni sa članstvom u EU”, a “proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine” i “ishod ovog procesa zavisi od niza uslova.”
Podsjećamo, politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, a koji obuhvataju:
- prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti
- prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu
- potpunu provedbu konačne odluke za Brčko
- fiskalnu održivost (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UINO-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća)
- zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano putem usvajanja državne strategije za ratne zločine, donošenjem zakona o strancima i azilu i usvajanjem državne strategije za reformu sektora pravosuđa)
- potpisivanje SSP-a
- pozitivnu procjenu situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljenu na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
S obzirom na činjenicu da su zahtjevi koji se trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a utvrđeni 2008. godine te da odlazak visokog predstavnika iz BiH nije jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja EK, Istinomjer spomenutu tvrdnju ambasadora BiH u Hrvatskoj Aleksandra Vranješa ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)