U Sarajevu je 28. aprila 2021. godine održana 19. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), a na njen dnevni red, zbog nedovoljnog broja glasova, nije uvršten prijedlog zastupnika Nenada Nešića o “deklaraciji o osudi govora mržnje nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH, zamjenika Predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH i lidera SDA Bakira Izetbegovića”.
Nešić je u svom izlaganju zamolio zastupnike da “deklaraciju shvate kao želju da svim narodima i građanima u BiH svi zajedno poručimo da smo za mir, toleranciju i međusobno uvažavanje te da niko od nas ovdje ne podržava zapaljive i rasističke izjave Bakira Izetbegovića koji je vrijeđao zadnjih dana Srbe i crnce”.
Poslanik Saša Magazinović je na Nešićev prijedlog odgovorio da “ovako sročena deklaracija zapravo abolira sve druge koji se također služe govorom mržnje i politički je usmjerava na potpuno pogrešan način”, navodeći da se i Milorad Dodik služi govorom mržnje, a nije predmet osude ponuđene deklaracije.
U nastavku diskusije, Nešić je izjavio da ga Magazinović nije dobro shvatio, te pozvao poslanike koji “predstavljaju bošnjački narod” da se pozitivno izjasne o njegovom prijedlogu:
Ja sam ovdje upravo uradio ono što smatram da bi bilo dobro za BiH, odnosno pozvao vas koji predstavljate bošnjački narod da pokažete odgovornost. (…) Bošnjački politički predstavnici danas ovdje moraju da pokažu da su ti koji su za BiH, da su ti koji su za moguću državu BiH.
Nenad Nešić, 28. 4. 2021.
U kontekstu Nešićeve izjave, potrebno je podsjetiti da Ustav BiH uopšte ne poznaje izraz “predstavnika naroda”. Za Predstavnički dom PSBiH, u kojem Nešić učestvuje, Ustav određuje da se sastoji “od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske”.
I Izborni zakon BiH je također jasan po ovom pitanju:
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sastoji se od četrdeset dva (42) člana, od kojih dvadeset osam (28) neposredno biraju birači registrirani za glasanje za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, a četrnaest (14) neposredno biraju birači registrirani za glasanje za teritoriju Republike Srpske.
Dakle, za mjesto u Predstavničkom domu PSBiH se na općim izborima mogu kandidirati i biti izabrani svi građani BiH te, prema tome, u ovom zakonodavnom tijelu nema “bošnjačkih političkih predstavnika”, kako ih je nazvao Nešić.
S druge strane, u gornjem domu PSBiH, odnosno Domu naroda, nalaze se samo bošnjački, hrvatski i srpski delegati, “od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba)”. Ipak, ni oni se ne mogu nazvati predstavnicima određenog naroda, što se može zaključiti iz svečane izjave koju delegati u ovom domu potpisuju prije preuzimanja funkcije, a koja nalaže da će “štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana”
“Obavezujem se da ću savjesno obavljati povjerene mi dužnosti; poštivati Ustav Bosne i Hercegovine; u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini; štititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode; te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana”
Shodno navedenom, odnosno činjenici da ustavno-pravni sistem BiH ne poznaje predstavnike naroda, pa tako ni “bošnjačke političke predstavnike”, Istinomjer s tim u vezi tvrdnju Nenada Nešića ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)