Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić gostovala je 8.3.2023. godine u emisiji Pressing na N1 televiziji. Tom prilikom, govorila je o aktivnostima koje ministarstvo provodi u okviru svojih nadležnosti, ali se osvrnula i na aktuelne probleme iz resora ministarstva. Tom prilikom, iznijela je istinite tvrdnje o zastupljenosti žena u državnim organima i Mišljenju Evropske komisije.
Na pitanje voditelja koliko su žene zastupljene na političkim i društvenim pozicijama u Bosni i Hercegovini, Jurišić je ustvrdila da bi minimalna zastupljenost jednog spola trebala biti 40% te da je “prekršen Zakon o ravnopravnosti spolova”:
Zakon o ravnopravnosti spolova se krši. Znaju se procenti – 40% najmanje. Evo od Vijeća ministara nadalje prebrojte. Moramo reći, zašto ne istaći, HDZ BiH tu prednjači. Predložio je dvije ministrice, predsjedavajuću Vijeća ministara i ministricu civilnih poslova Dubravku Bošnjak. Naša stranka je predložila mene, ali ja nisam članica Naše stranke. Rijetkost je, tu i tamo se pokušavaju ispuniti kvote, međutim to je daleko od potrebnog.
Duška Jurišić, 8.3.2023.
Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlasti i političke stranke moraju osigurati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ravnopravna zastupljenost podrazumijeva zastupljenost jednog od spolova najmanje u procentu od 40%.
Ĉlan 20.
(1) Državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, osigurat će i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ova obaveza postoji i za sve ovlaštene predlagače prilikom izbora predstavnika i delegacija u međunarodnim organizacijama i tijelima.
(2) Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u procentu 40% u tijelima iz stava (1) ovog člana.
(3) Diskriminacijom po osnovu spola smatra se situacija kada ne postoji ravnopravna zastupljenost iz stava (2) ovog člana.
(4) Tijela iz stava (1) ovog člana u cilju ostvarivanja ravnopravne zastupljenosti spolova i otklanjanja diskriminacije dužna su donositi posebne mjere propisane članom 8. ovog Zakona.
Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je na sjednici, održanoj 25.1.2023. godine, donio Odluku o potvrđivanju imenovanja ministara, zamjenika ministara i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Ako se uzmu obzir i ministri/ce i njihovi zamjenici/e, zastupljenost žena u ovom sazivu Vijeća ministara BiH iznosi 25%. Pored predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto (HDZ BiH), Dubravka Bošnjak (HDZ BiH) imenovana je za ministricu civilnih poslova BiH. Za zamjenice ministara/rica u Vijeću ministara imenovane su Ljiljana Lovrić (HSS), Marijana Mojić (Ujedinjena Srpska) i Duška Jurišić.
Nakon posljednjih Općih izbora u Bosni i Hercegovini, od ukupno 42 zastupnička mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, tek sedam njih pripalo je ženama. Od tog broja, dvije žene su mandate dobile putem kompenzacijskih listi. Dakle, od ukupnog broja zastupničkih mjesta, 16,7% pripalo je ženama.
Od ukupno 15 delegata/kinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u ovom sazivu našle su se tek dvije žene – Snježana Novaković-Bursać i Marina Pendeš. S tim u vezi, zastupljenost žena u Domu naroda PSBiH iznosi 13,3%.
Pitanje medija
U kontekstu položaja povratnika, Jurišić je, između ostalog, ustvrdila “da vjeruje da će Trojka pasti na pitanju ljudskih prava”. Na tu konstataciju, upitana je da li će Trojka pasti na pitanju medija:
To je sastavni dio paketa. Dozvolite, to je dvanaesti uslov evropskih preporuka.
Duška Jurišić, 8.3.2023.
Podsjećamo, u maju 2019. godine Evropska komisija objavila je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a značaj ovog dokumenta ogleda se u 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi započela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.
U Mišljenju Evropske komisije navedeno je da će Bosna i Hercegovina morati “temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje ključnih prioriteta”.
Evropska komisija istakla je i da Bosna i Hercegovina ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koji se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina. S tim u vezi, preporuke koje su institucije Evropske unije obznanile bosanskohercegovačkim vlastima podijeljene su u skladu s Kopenhagenskim kriterijima, pa je tako 14 ključnih prioriteta svrstano u četiri kategorije: “Demokratija/Funkcionisanje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”.
U Mišljenju Komisije se, između ostalog, navodi da Bosna i Hercegovina posebnu pažnju treba posvetiti informacionom društvu i medijima.
S tim u vezi, prioritet pod rednim brojem 12, koji je smješten u kategoriji “Osnovna prava”, glasi:
Garantovati slobodu izražavanje i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.
Mišljenje Evropske komisije, 2019.
S obzirom na to da Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa zastupljenost jednog spola u državnim tijelima najmanje u procentu 40% te da je s tim u vezi zastupljena diskriminacija po tom pitanju, te uzimajući u obzir i činjenicu da je garantovanje slobode izražavanja i medija definisano unutar 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, Istinomjer tvrdnje Duške Jurišić ocjenjuje istinitim.
(Istinomjer.ba)