Političke prilike u BiH i u 2025. godini bile su daleko od stabilnih, a godinu iza nas obilježile su krupne političke i društvene teme, poput sudskih procesa protiv najviših političkih aktera, institucionalnih kriza, slabog napretka na evropskom putu, borbe s inflacijom, ali i snažan uticaj globalnih dešavanja na prilike u zemlji.
Početak godine obilježile su reakcije domaćih političara na promjene u američkoj administraciji.
USAID kao zločinačka organizacija
Nakon inauguracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove odluke o ukidanju američke državne pomoći putem USAID-a, pojedini politički akteri u oba entiteta pokušali su ovu odluku predstaviti kao potvrdu vlastitih narativa o “stranom miješanju” u unutrašnja pitanja u BiH.
Posebno se isticao Milorad Dodik, ali i drugi kadrovi SNSD-a i vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS), koji su ovu temu iskoristili za pritisak na civilni sektor i donošenje zakona koji dodatno ograničavaju rad nevladinih organizacija, što je i kulminiralo usvajanjem tzv. zakona o stranim agentima u RS. U takvim istupima često se posezalo za netačnim ili manipulativnim tvrdnjama, poput one da je USAID potrošio više od 400 miliona dolara na rušenje Republike Srpske, a ova organizacija nazivana je i kriminalnom.
I kadrovi SDA su, s druge strane, također koristili neutemeljene tvrdnje o ulozi USAID-a u BiH, zanemarujući brojne projekte koje su njihovi kadrovi realizovali upravo s ovom organizacijom.
Od presude Miloradu Dodiku do prijevremenih izbora u RS
Politička dinamika u 2025. godini u velikoj mjeri bila je obilježena djelovanjem sada već bivšeg predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a Milorada Dodika, čije su izjave i odluke kontinuirano proizvodile političke tenzije. Konačna presuda Suda BiH u procesu protiv Dodika zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika prouzrokovala je političku krizu u zemlji koja je na kraju dovela do prijevremenih izbora za predsjednika RS u novembru 2025. godine. Sudski proces protiv Dodika tumačen je kao napad na RS, a izbori su predstavljeni kao nametnuti izvana. Istinomjer je analizirao kako je došlo do vanrednih izbora, ukazujući na niz netačnih tvrdnji o ulozi Centralne izborne komisije BiH i navodno prekrajanje izborne volje građana.
Tokom godine bilježili smo i nedosljednosti u Dodikovom političkom djelovanju. Posebno se ističe nedosljednost u djelovanju SNSD-a i vladajuće koalicije, koja je u Narodnoj skupštini RS usvajala sporne neustavne zaključke i odluke, da bi od njih kasnije odustala. Ipak, treba naglasiti da je američka administracija nakon povlačenja spornih zakona i odluka skinula sankcije Miloradu Dodiku i većini njegovih saradnika, koji su također bili pod sankcijama.
Predizborna kampanja SNSD-a za prijevremene izbore pokazala je kontinuitet starih političkih narativa, a dominirale su poruke o ugroženosti Republike Srpske, napadi na državne institucije, međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika, a korištene su ranije demantovane tvrdnje i narativi, na šta smo ukazivali tokom predizborne kampanje u novembru.
Ništa od početka pregovora s EU
Iako je Bosna i Hercegovina u 2024. godini formalno otvorila vrata pristupnim pregovorima s Evropskom unijom (EU), u 2025. godini učinjeni su tek simbolični iskoraci na evropskom putu.
Jedna od rijetkih konkretnih stvari u 2025. godini bilo je usvajanje Reformske agende Bosne i Hercegovine za period 2023–2027. Ministri iz Republike Srpske u više su navrata osporavali tekst prije njegovog usvajanja, što je rezultiralo institucionalnim blokadama. Evropska komisija je ipak 4. decembra 2025. godine zvanično odobrila usaglašeni tekst agende za BiH i time je ostvaren ključni korak za aktivaciju sredstava iz Plana rasta u iznosu do 976,6 miliona eura.
Ipak, još uvijek nije došlo do usvajanja zakona o Sudu BiH i VSTV-u, a nije ni imenovan glavni pregovarač, što su sve uslovi za zvaničan početak pregovora s EU.
Lokalne zajednice prednjače u ispunjavanju obećanja
Tokom 2025. godine objavili smo četiri izvještaja o monitoringu rada izvršne vlasti na različitim nivoima. U drugoj godini mandata Vijeća ministara BiH zabilježen je slab napredak, s vrlo malim brojem ispunjenih obećanja, dok je većina ostala u statusu započetih ili nezapočetih.
Vlada Kantona Sarajevo je nakon druge godine mandata potpuno realizovala ukupno 11 mjera, a Vlada Federacije BiH je tokom dvije godine mandata uspjela u potpunosti ispuniti tri obećanja, dok je njih 20 dobilo ocjenu “u progresu”, a započet je i rad na realizaciji 203 obećanja.
Izuzetak predstavljaju lokalne zajednice, a monitoring prve godine mandata načelnika i gradonačelnika pokazao je da su lokalne vlasti bile znatno uspješnije u realizaciji konkretnih projekata i mjera koje direktno utiču na svakodnevni život građana i građanki.
Ljudska prava, saobraćaj i ekonomske teme
Politički diskurs u 2025. godini obilježen je i mizoginim narativima i napadima na žene u javnom prostoru. Uprkos deklarativnoj podršci ravnopravnosti, žene se i dalje često koriste kao mete.
I usvajanje Strategije za mlade Federacije BiH pokazalo je koliko su pitanja ljudskih prava i dalje politički osjetljiva. Samo spominjanje termina LGBTQ+ u Nacrtu strategije bilo je dovoljno da se proces njenog usvajanja prolongira, čime su interesi mladih ponovo stavljeni u drugi plan.
U 2025. godini u Federaciji BiH minimalna plata povećana je na 1.000 KM, a ovo povećanje bilo je predmet nekoliko tekstova na Istinomjeru u protekloj godini (1, 2, 3). Netačno su se pravila poređenja s aktivnostima prethodne vlade u tom pogledu, ali i poredili iznosi minimalnih plata u bh. entitetima.
Sigurnost u saobraćaju bila je još jedna tema koja je obilježila godinu, prvenstveno raspravama o potrebi donošenja novog zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH. Definisanje obijesne vožnje ponovo je otvoreno nakon što se u parlamentarnoj proceduri državnog Parlamenta našao Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.
Godina iza nas prošla je u znaku održavanja ustaljenih političkih obrazaca i tenzija, bez stvarnih reformskih iskoraka, posebno onih na evropskom putu, a brojni problemi i otvorena pitanja i dalje su ostali neriješeni. Sljedeća godina u BiH donosi nove opće izbore pa je za očekivati i nove političke tenzije.
(Istinomjer.ba)