Već duži niz godina, u svijetu se vodi debata o ukidanju poreza na uloške i tampone kao osnovne higijenske potrepštine koje ne predstavljaju luksuz, te samim tim ne bi trebale da se oporezuju, a nedavno se i u Bosni i Hercegovini pokrenula inicijativa za ukidanje poreza na higijenske proizvode, tačnije higijenske uloške, pelene, tampone i druge slične potrepštine za žene i djecu.
Sredinom novembra 2021. godine, Sarajevski otvoreni centar (SOC) pozvao je građane/ke Bosne i Hercegovine da podrže inicijativu za ukidanje poreza na higijenske proizvode, odnosno higijenske uloške, pelene, tampone i druge slične potrepštine za žene i djecu.
Trenutno su otvorene javne konsultacije za Nacrt Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, što smo iskoristili/e kako bismo dali/e prijedloge za izmjenu zakona prema kojem bi se proizvodi za higijensku upotrebu kao što su dječje pelene, podlošci za pelene, pelene za odrasle, higijenski ulošci, tamponi i slični higijenski predmeti oslobodili plaćanja poreza.
SOC, 11.11.2021.
Da u Bosni i Hercegovini postoji potreba za ukidanjem poreza na ove proizvode, govori i informacija da na području Sarajeva djeluje inicijativa “Mjesečno s vama”, u sklopu koje volonterke, uz pomoć donacija pojedinaca/ki i organizacija, poklanjaju pakete higijenskih uložaka i osnovnih higijenskih potrepština ženama i mlađim djevojkama u potrebi kako bi olakšale njihove brige i omogućile im dostojanstveniji život.
Žene tokom svog života na tampone i uloške u prosjeku potroše 2.000, odnosno 3.000 KM, ne uzimajući u obzir lijekove protiv bolova koji su potrebni određenom dijelu žena. Svakako treba dodati i činjenicu da se veliki broj žena u BiH suočava sa siromaštvom, te zbog toga nisu u mogućnosti priuštiti osnovne proizvode tokom menstrualnog ciklusa ili su primorane na uštede proizvoda – ili, pak, kupovinu proizvoda slabije kvalitete.
Šta su “period poverty”, “tampon tax” i “pink tax”?
“Period poverty” je nedostatak pristupa menstrualnim proizvodima, obrazovanju, higijenskim objektima, upravljanju otpadom ili kombinacija navedenog. Procjenjuje se da pogađa oko 500 miliona osoba širom svijeta.
“Tampon tax” je termin koji se koristi za porez koji vlade nameću na proizvode za menstrualnu higijenu. Ovi proizvodi ne podliježu jedinstvenom ili posebnom porezu i klasifikovani su kao luksuzni artikli.
“Pink tax” predstavlja nesklad u cijenama proizvoda i usluga, gdje proizvodi/usluge koje se prodaju ženama koštaju više od identičnih ili skoro identičnih verzija koje se prodaju muškarcima.
Higijenski proizvodi za žene, te proizvodi i usluge za njegu namijenjeni djeci, starijim osobama ili osobama s invaliditetom, još uvijek se ne smatraju osnovnim proizvodima u svim državama članicama Evropske unije. Većina država oporezuje higijenske proizvode, a postoci poreza se kreću od 3% pa do više od 20%. Prema rezoluciji Evropskog parlamenta od 15. januara 2019. godine o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU, pozivaju se sve države članice da ukinu takozvani porez na njegu i tampone, iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u i primijene izuzeće ili stopu PDV-a od 0% na te osnovne proizvode.
(Izvor: SOC)
Kako iz SOC-a navode u spomenutom saopćenju, nemogućnost kupovanja ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine (tzv. period poverty) trajan je problem u Evropskoj uniji (EU), a prema procjenama organizacije Plan International UK, svaka deseta djevojčica ne može priuštiti sanitarne proizvode.
U Evropskoj uniji, zemlje su slobodne odstupiti od standardnih stopa poreza na promet od 2007. godine i primijeniti snižene porezne stope na ženske sanitarne proizvode. Ipak, mnoge zemlje nisu snizile svoje poreske stope, a najvišu stopu ima Mađarska, od 27%, a nekoliko skandinavskih zemalja (bez obzira na to da li su članice EU ili ne) imaju stopu od 25%. Grčka je podigla “tampon tax” na 23% kao dio mjera štednje u zemlji.
Prema podacima stranice statista.com iz maja 2020. godine, u proteklih 12 mjeseci, tri istočnoevropske i centralnoevropske zemlje – Poljska, Češka i Litvanija – snizile su “porez na tampone” na 5%”. Njemačka je također smanjila poreze na proizvode za žensku higijenu na 7% sa visokih od 19%, a glasanju u parlamentu je prethodila peticija koju je potpisalo preko 100.000 građana/ki Njemačke. U međuvremenu je, početkom 2021. godine, saopćeno da je Ujedinjeno Kraljevstvo ukinulo porez na tampone i druge sanitarne proizvode te više ne klasifikuje proizvode kao neesencijalne i eliminiše dodatne troškove na ove proizvode. Nižu stopu ima Luksemburg, sa 3%, i Kipar sa 5%, slično kao i Francuska sa 5,5% i Švicarska sa 7,7%. U Španiji se raspravljalo o promjeni stope od 10% na 4%, a pored Ujedinjenog Kraljevstva, jedina zemlja bez ovog poreza u Evropi je Irska.
Globalno, samo nekoliko zemalja ima nulti porez na higijenske proizvode, uključujući Kanadu, Indiju, Australiju, Keniju i nekoliko američkih saveznih država.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, porez na dodanu vrijednost na higijenske proizvode iznosi 17%, a kada je riječ o okolnim zemljama, ni tu situacija nije mnogo bolja.
Tako je početkom ove godine Udruga PARiTER iz Hrvatske objavila rezultate istraživanja prema kojem je trećina žena u Hrvatskoj prisiljena štedjeti na ulošcima, jer su im preskupi, a dio njih, zbog previsokih cijena, kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od 10 posto građanki Hrvatske nije u mogućnosti ni kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovno mijenjale. Podjednak postotak njih ne može sebi priuštiti uloške uopće. U Srbiji porez na higijenske uloške i tampone iznosi čak 20 posto, što ih čini neproporcionalno skupim u odnosu na prosječnu zaradu.
Krajem novembra, iz Naše stranke su saopćili da su uputili inicijativu za ukidanje “roza poreza” Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Higijenski proizvodi za žene te proizvodi i usluge za njegu namijenjeni djeci, starijim osobama ili osobama s invaliditetom još uvijek se ne smatraju osnovnim proizvodima. Zato smo uputili inicijativu za ukidanje “roza poreza” Ministarstvu finansija i trezora BiH! Smatramo da država treba ukinuti porez koji žene plaćaju samo zbog toga što su žene i da ovakve mjere zaista jesu od javnog interesa jer se tiču više od polovine stanovništva BiH. Jasno je da se stanovništvo BiH trenutno nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, cijene osnovnih životnih namirnica se povećavaju, dok primanja ostaju ista ili se smanjuju. Sasvim opravdano bi bilo očekivati da će ove izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost biti usmjerene ka utvrđivanju različitih, nižih stopa oporezivanja za osnovne životne proizvode i usluge, no to nažalost nije slučaj. Neophodno je da se, makar, izbjegne fiskalna diskriminacija jednog spola. Higijenski ulošci, tamponi, ali i pelene za djecu i odrasle, su proizvodi koje isključivo ili u najvećoj mjeri kupuju žene.
Naša stranka, 21.11.2021.
U analizi “Zašto je potrebno ukinuti plaćanje poreza na higijenske proizvode u BiH i uskladiti praksu sa pravnom stečevinom Evropske unije?” za Inicijativu za monitoring evropskih integracija BiH, Margareta Rončević navodi da “pitanje dostupnosti higijenskih proizvoda nije pitanje svjetonazora, političkih ideologija ili stajališta pojedinaca – to je pitanje siromaštva, ali i zdravlja, pošto govorimo o osnovnim higijenskim potrepštinama koje koristi veliki dio populacije bilo koje države svijeta i čije korištenje nije izbor, već stvarna potreba”.
Iako u Bosni i Hercegovini još uvijek nije napravljeno sveobuhvatno istraživanje od strane državnih ili drugih organizacija, a kojim bi se utvrdio tačan broj osoba koje si ne mogu priuštiti higijenske proizvode koji se koriste za vrijeme menstruacije, ili su prisiljeni kupovati proizvode slabije kvalitete, činjenica da postoje incijative poput “Mjesečno s vama” koja djeluje na području Sarajeva govore o stvarnoj potrebi za promjenom. Cilj i opis ove inicijative vrlo su jednostavni: „poklanjamo higijenske uloške ženama koje to sebi ne mogu priuštiti“, a njihovo postojanje dokaz je da i u Bosni i Hercegovini uistinu postoje osobe koje se susreću sa menstrualnim siromaštvom.
Margareta Rončević, 25.11.2021.
Usvajanjem spomenute inicijative za ukidanje poreza na higijenske proizvode, odnosno higijenske uloške, pelene tampone i druge slične potrepštine za žene i djecu, Bosna i Hercegovina bi svakako napravila značaj korak kada je u pitanju usklađivanje poreznih okvira sa regulativama Evropske unije. Ipak, mnogo značajni aspekt usvajanja ove inicijative predstavljala bi činjenica unapređenja kvaliteta života građanki Bosne i Hercegovine, koje bi bile pošteđene visokih troškova potrebnih za higijenske uloške, tampone i slične higijenske predmete, kao i visokih troškova koji građani/ke BiH daju za dječije pelene, podloške za pelene, te pelene za odrasle.
(Istinomjer.ba)