Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH), Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić sredinom prošle godine uputili su u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH koji je ponovo uvršten na dnevni red sjednice ovog zakonodavnog tijela zakazane za 14. oktobar ove godine.
Prilikom dostavljanja zakona u parlamentarnu proceduru predlagači zakona u izjavama za medije naglasili su da smatraju da je postojeći Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine “neophodno mijenjati kako bi se osigurala efikasna i nezavisna primjena instituta sukoba interesa, ujednačili i uskladili propisi koji reguliraju sukob interesa na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine”, te “unaprijedili postupci prikupljanja, objavljivanja i kontrole podataka o finansijskom stanju i imovini nosilaca javnih funkcija”.
Prijedlog Zakona u čijoj izradi je učestvovao i Transparency InternationaI BiH (TI BiH), a koji su podržale i međunarodne organizacije, uključujući EU i OSCE, bio je pred zastupnicima Predstavničkog doma 16. januara ove godine, kada je umjesto izjašnjavanja o Prijedlogu, Predstavnički dom zadužio Vijeće ministara BiH da izradi vlastiti nacrt zakona. Međutim, to se do danas nije desilo, zbog čega se u javnosti stekao dojam da nadležne institucije opstruišu usvajanje ovog Zakona koji predstavlja jedan od ključnih mehanizama za prevenciju korupcije. Vijeće ministara BiH nije ispoštovalo rok u okviru kojeg je, prema zaključcima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, trebalo da uputi u proceduru nacrt Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Rok od 90 dana istekao u aprilu ove godine, zbog čega je TI BiH u junu ove godine uputio Ministarstvu pravde BiH otvoreno pismo, u kojem je između ostalog navedeno sljedeće:
Postojeće zakonsko rješenje ne sadrži sve neophodne mehanizme za sprječavanje sukoba interesa, nije u skladu sa međunarodnim standardima, te se pri tom uopšte ne primjenjuje jer novi saziv Komisije za odlučivanje o sukobu interesa još od 2018. nije imenovan, pa brojne prijave već dvije godine nema ko da rješava (…) Podsjećamo da se u posljednjem izvještaju Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) jasno navodi da u BiH ne postoji kredibilan i nezavisan mehanizam koji se bavi pitanjima sukoba interesa, te da su neophodne hitne izmjene u ovoj oblasti. Takođe, unaprjeđenje ovog zakona jedan je od 14 ključnih prioriteta u Mišljenju Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU (…) evidentno je da se sprječavanje sukoba interesa opstruiše na svim nivoima vlasti u BiH, što otvara prostor za brojne zloupotrebe i korupciju, te dovode do toga da brojni funkcioneri obavljaju po dvije i više nespojivih funkcija bez ikakvih posljedica.
Otvoreno pismo upućeno Ministarstvu pravde BiH, 12. juni 2020.
Zastupnik Jasmin Emrić, koji je u prethodnom sazivu bio i predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, komentarajući trenutnu situaciju sa donošenjem zakona naglasio je da je “osnovna manjkavost postojećeg zakona ta što su u sastavu povjerenstva bili i članovi Parlamenta BiH”.
GRECO je dao primjedbu i na način financijskog izvještavanja, jer članovi Parlamenta kada popune obrasce o financijskom stanju i imovini, ti se obrasci kasnije nisu provjeravali u smislu istinitosti podataka. Tako da smo u ovom novom tekstu prijedloga zakona definirali i odredili i provjeru tih podataka. Znači, ono sve što član Parlamenta prikaže o svom financijskom stanju i imovini, to je podložno kasnijem provjeravanju tih podataka kroz službene evidencije.
Jasmin Emrić, 15. januar 2020.
Podsjećamo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je ovaj prijedlog zakona i na sjednici održanoj 23. jula ove godine. Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a, Snježana Novaković Bursać tada je kazala da “možda treba poboljšanje zakona, ili novi zakon”.
Kako je tada naglasila Novaković Bursać, Klub SNSD-a “izražava nekoliko ozbiljnih rezervi prema postojećem prijedlogu i nisu sigurni da li će uspjeti i amandmanski to da poprave”.
Izražavamo ozbiljnu rezervu kada je u pitanju formiranje bilo koje nove ustanove, institucije. Ovako kako je u ovom prijedlogu zamišljeno, kako je postavljena ova komisija za odlučivanje o sukobu interesa, uopšte nije jasno šta je ona. Ako je ovo formiranje nove upravne organizacije bilo kakvog tipa, izražavamo odmah stav SNSD-a da mi tako nešto nećemo prihvatiti zražavamo ozbiljnu rezervu kada je u pitanju formiranje bilo koje nove ustanove, institucije.
Snježana Novaković Bursać, 23. juli 2020.
Predsjedavajući Kluba zastupnika HDZ-a BiH, Nikola Lovrinović je na sjednici održanoj u julu ove godine, govoreći o predloženom zakonu, rekao da se “ne zna koliko je neovisna i operativna samostalnost povjerenstva koje se predlaže”, a iznio je i još nekoliko drugih zamjerki. Lovrenović je rekao da “bi kolege predlagači ovog teksta, do drugog čitanja, trebali pokušati da uvaže obavljenu raspravu, mišljenje Vijeća ministara BiH, Ministarstva pravosuđa BiH i da do drugog čitanja ponude malo bolji tekst” da se to ne bi moralo “amandmanski rješavati“.
Damir Arnaut tada je podsjetio da o sukobu interesa izabranih i imenovanih zvaničnika odlučuju njihove kolege.
Samo od sebe to je sukob interesa i samo od sebe takvom nečemu nema mjesta u zakonu”, smatra Arnaut. Ne postoji kao sistem i sam od sebe predstavlja sukob interes, jer o sukobu interesa zvaničnika u institucijama BiH, prema trenutnom sistemu, odlučuju upravo oni koji su najmanje pozvani da odlučuju, a to su izabrani imenovani zvaničnici.
Damir Arnaut, 23. juli 2020.
Inače, Prijedlog Zakona o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine koji će se 14. oktobra ove godine naći pred zastupnicima/cama PD PSBiH predviđa uspostavljanje nezavisnog i profesionalnog tijela za provođenje Zakona, odnosno Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Ovim prijedlogom zakona detaljnije se definiše i proširuje krug lica na koja se Zakon primjenjuje, s ciljem ujednačenog tretmana prema svim nosiocima javnih funkcija a zakon predviđa i uvođenje pravila koja ograničavaju obavljanje više funkcija.
Među značajnijim novinama ovog Zakona je i zabrana bliskim srodnicima izabranih i imenovanih zvaničnika da budu članovi upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave, menadžmenta ili obnašaju svojstvo ovlaštene službene osobe u javnim preduzećima i javnim ustanovama.
Uvođenje dostupnosti i obaveze podnošenja imovinskih kartona na godišnjoj osnovi, uspostavljanje sistema provjere tačnosti podataka u izvještajima kao i objavljivanje registra nosilaca funkcije i njihove imovine, također je uvršteno u ovaj prijedlog.
Nosilac javne funkcije dužan je, u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju, podnijeti Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa Izvještaj o finansijskom stanju i imovini, za sebe i bliske srodnike prema stanju na dan izbora, odnosno imenovanja. (…)
Novčana kazna u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM izriče se nosiocu javne funkcije za kašnjenje u dostavljanju izvještaja o finansijskom stanju i imovini. Ukoliko se ne dostave traženi podaci i obavještenja, odnosno ne stave se na uvid tražena dokumentacija, organima i pravnim licima iz ovog zakona, Komisija izriče novčanu kaznu u iznosu od 300,00 KM do 5.000,00 KM, a odgovornim licima i pravnim licima novčanu kaznu u iznosu od 200,00 KM do 3.000,00 KM.
Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine
Direkcija za Evropske integracije (DEI) ocijenila je da ovaj prijedlog zakona ne predstavlja usklađivanje sa evropskom pravnom stečevinom.
Centralna Izborna komisija BiH (CIK BiH) u mnogim je segmentima prijedlog zakona, koji će se pred zastupnicima naći 14. oktobra ove godiine, ocijenila pozitivno, ističući da bi se posebna pažnja u zakonu trebala posvetiti i jasnim odredbama koje se odnose na obevezu formiranja komisija i nadzornih tijela i na nivou entiteta i Brčko distrikta.
Cijelo mišljenje DEI i CIK-a, kao i mišljenje Vijeća ministara, Ministarstva pravde BiH i dr., o Prijedlogu Zakona o sprečavanju sukoba interesa možete pročitati OVDJE.
Najznačajnija izmjena u odnosu na postojeći zakon o sukobu interesa svakako bi billo uspostavljanje neovisnog, depolitiziranog i profesionalnog tijela za provedbu Zakona, odnosno Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u čijem članstvu ne bi mogle biti osobe koje su u prethodnih 5 godina bile članovi bilo koje političke stranke. Članovi ovog tijela također ne bi mogli biti osobe koje su u navedenom periodu obavljali funkciju zastupnika, izaslanika, odbornika ili vijećnika, gradonačelnika, načelnika općine, članova vlade ili savjetnika na bilo kojoj razini vlasti u BiH. Ipak, ranija izjašnjenja zastupnika o ovom pitanju ne ostavljaju previše prostora za optimizam kada je upitanju usvajanje i primjena ovog zakona.
(Istinomjer.ba)