Na sjednici Vlade Federacije BiH održanoj 21.9.2023. godine usvojena je Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2023–2030. godina. Tim povodom Istinomjer analizira put razvoja ovog dokumenta te koliko se posljednja verzija razlikuje od strategije koja je bila predložena u prethodnom mandatu Vlade FBiH.
Nakon usvajanja ove strategije, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pojasnio je važnost ovog dokumenta za Federaciju BiH, rekavši da je ova strategija ključni dokument na kojem će se temeljiti programi i politike zapošljavanja u FBiH za sljedećih sedam godina.
Gostujući u programu BHRT-a, Delić je, naglašavajući značaj Strategije, ustvrdio da u proteklih deset godina nije bilo takvog akta u Federaciji BiH.
Strategija zapošljavanja je bila u proteklom periodu, ali nažalost, u proteklih deset godina nismo imali takav akt.
Adnan Delić, 25.9.2023.
Prethodno, u julu ove godine, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike saopšteno je da je Prijedlog strategije upućen na mišljenje skupštinama kantona, službama za zapošljavanje, fondovima, agencijama i zavodima te da će nakon pribavljanja mišljenja biti upućen u daljnju proceduru, što se i desilo krajem septembra.
U ovom periodu, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u saradnji s Westminster fondacijom organizovalo sastanke sa zainteresovanim stranama u oblasti zapošljavanja, poslodavcima i parlamentarcima, na kojima je navedeno da je “Strategija revidirana”.
Strategije za zapošljavanje u FBiH
Posljednja Strategija zapošljavanja u FBiH koja je bila na snazi za period 2009–2013. godina usvojena je na sjednici Vlade FBiH krajem januara 2009. godine, a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH usvojena je krajem septembra 2009. godine.
Za ovu verziju Strategije nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI), u dokumentu “Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini”, u junu 2013. godine navela je da “nije usklađena sa metodologijom i ciljevima koji su usvojeni Strategijom BiH” te da je od njenog usvajanja do perioda kada je analiza objavljena realizovano “vrlo malo strateških ciljeva”.
Strategija zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2018–2021. godina, koju je u parlamentarnu proceduru uputila Vlada Federacije BiH predvođena Fadilom Novalićem, nije dobila potrebnu podršku federalnih parlamentaraca/ki na sjednici Predstavničkog doma PFBiH 9.10.2019. godine.
Najviše kritika na Prijedlog strategije imali/e su tadašnji/e zastupnici/e iz stranaka opozicije, koji/e su, kako su prenijeli mediji, istaknuli/e da je dokument manjkav i da nije na tragu razvojne komponente Federacije BiH, kao i da ne sadrži viziju razvoja i upošljavanja u IT sektoru kao najperspektivnijoj oblasti, posebno za mlade kadrove.
Izrada nove Strategije zapošljavanja za period 2021–2027. godina započela je tokom 2020. godine.
Početkom maja 2021. godine, Vlada FBiH prihvatila je te uputila Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine.
Kako je iz Vlade FBiH istaknuto tada, dokument je sadržavao četiri strateška cilja i više ključnih ishoda.
Plan je povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada, promovirati kapacitet preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta, osigurati uključivanje osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada, te osnažiti upravljanje tržištem rada i povećati kapacitete za provođenje politike.
Vlada Federacije BiH, 6.5.2021.
Strategija je usvojena na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u septembru 2021. godine, ali nije usvojena na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH dva mjeseca kasnije.
Kao i 2019. godine, najviše kritika na Prijedlog strategije imali/e su tadašnji/e zastupnici/e iz stranaka opozicije.
Svi vi na stranici Ureda za reviziju FBiH možete pročitati reviziju učinka utrošenog novca za period 2015-2019. godina koja se odnosila doslovno na desetke miliona KM koje smo implementirali i koji se planiraju na isti način implementirati kroz strategiju koja je deklarativna bez konkretnih rokova i ciljeva. (…) To je jedno licemjerstvo i hipokrizija. Ne mogu prihvatiti ovu strategiju. Novac je ponovo nestao u raljama političke korupcije.
Aner Žuljević, 23.11.2021.
Koliko je posljednja strategija zapošljavanja zaista nova?
Ukoliko uporedimo Prijedlog strategije za period 2021–2027. godina s Prijedlogom strategije za period 2023–2030. godina, vidjećemo da u “novoj” strategiji zapravo nema ništa suštinski novo.
Osim ažuriranih podataka za period 2019–2022, osnovni podaci, kao što su opći cilj i četiri kvantitativna cilja u Strategiji iz 2023. godine, s razlikom u navedenim godinama, identični su onima iz Prijedloga strategije za period 2021–2027.
Rokovi koji su u prethodnoj verziji bili postavljeni za period 2022–2027. u novoj su verziji samo pomjereni na period 2024–2030.
Pored opštih i strateških ciljeva, operativna matrica s ishodima, izlaznim rezultatima i odgovornim institucijama također je identična u oba dokumenta, kao i ključni pokazatelji i faktori učinka. Strategija za period 2021–2027. godina napisana je na 71 stranici, a posljednja na 72.
U verziji iz 2021. godine, zbog tada aktuelne pandemije, Covid-19 se spominje 15 puta, dok se u verziji iz 2023. godine Covid spominje samo pet puta. Svih pet spominjanja Covid-19 u posljednjoj verziji kopirano je iz prethodne verzije – bez ikakvih promjena.
Razlika između prethodne i posljednje usvojene verzije ovog dokumenta jeste ta da najnoviji dokument sadrži analizu dosadašnjeg stanja i aktuelnije podatke, iz prethodne i 2022. godine.
Neke od minornih razlika također se tiču ažuriranja podataka, kao što je slučaj s PISA testiranjem. Iako je polazno stanje identično u oba dokumenta, ishod se razlikuje u tome što je u posljednjoj verziji uklonjeno povećanje prosječne ocjene “za pet poena”.
I dio u kojem se spominje IT sektor, a koji je bio predmet kritike tada opozicionih zastupnica/ka, u oba je dokumenta skoro identičan, bez ikakvih novina, promjena i dodataka.
Iako je tačno da u Federaciji BiH u proteklih deset godina na snazi nije bilo strategije zapošljavanja, skoro potpuno identičan dokument već je bio u proceduri 2019. pa i 2021. godine. Stoga se postavlja i pitanje da li će zastupnice i zastupnici koji su u prethodnom periodu bili u opoziciji, a sada su dio vladajuće većine, ostati dosljedni i glasati protiv usvajanja ovog dokumenta, jer su ciljevi ostali isti kao i u verziji protiv koje su glasali, a za koje su tada rekli da nisu konkretni, ili će glasati za usvajanje skoro identičnog dokumenta.
(Istinomjer.ba)