Pojedini političari u medijima ili otvoreno najavljuju odabir poželjnih kadrova u javnim preduzećima i ustanovama ili se protive tome dok u praksi imaju svoje kadrove na direktorskim pozicijama.
Prilikom gostovanja u podacstu Stava 19. januara 2026. godine, predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo i kantonalni zastupnik Faruk Kapidžić otvoreno najavio je da ova stranka ima spremnu bazu podataka svojih članova iz koje će crpiti kadrove za upravne odbore i direktorske pozicije.
I sad vi kad dobijete situaciju da uđete u vlast, na primjer, i da vam preko noći treba 50 ljudi u upravnim odborima u određenim specifičnim mjestima, direktori preduzeća i tako dalje, vi po toj klasifikaciji lako u toj bazi podataka stavite filtere i dobijete do, recimo, od 200 ili 300 ljudi koje imate spremne, dobijete tri ili četiri čovjeka iz te branše, te kvalifikacije i tako dalje. (…) Čak u toj bazi podataka mogu biti ljudi koji nisu u stranci, ali mora se potpisati da hoće ispred stranke i tako dalje.
Faruk Kapidžić, 19.1.2026.
Zakon o javnim preduzećima FBiH propisuje da u upravne odbore ne mogu imenovane osobe koje vrše funkciju u političkim strankama. Ipak, ovim zakonom nisu regulisani slučajevi u kojim imenovani kadar mora “potpisati da hoće ispred stranke”, kako bi to želio Kapidžić.
Da ponekad želje postaju stvarnost vidi se na primjeru premijera FBiH i predsjednika SDP-a Nermina Nikšića. On je programu Face TV-a 4. aprila 2025. godine izjavio da stranke Trojke imaju svog kandidata za poziciju direktora Federalne televizije te da će, koliko bude u mogućnosti, uticati da se taj kandidat izabere.
Naš kandidat, dakle imamo kandidata za direktora, ne govorim o stranačkom, ali imamo kandidata dogovorenog na nivou Trojke i reći ću ime. (…) Što se mene tiče, molio sam čovjeka da se javi kad bude ta prilika za konkurs i ako mognem uticat, koliko mognem uticat, koliko da bude u mojoj moći, Bakir Hadžiomerović će biti direktor. To je jedini kandidat što se mene tiče.
Nermin Nikšić, 4.4.2025.
Zakon o javnom servisu radio-televizije FBiH propisuje da direktora bira upravni odbor na osnovu javnog konkursa. Članove upravnog odbora FTV-a, koji prema ovom zakonu ne smiju biti članovi organa političkih stranaka, imenuje Predstavnički dom Federalnog parlamenta.
Krajem juna 2025. godine novinar i nekadašnji kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred SDP-a BiH Bakir Hadžiomerović, jednoglasno je izabran kao najbolji kandidat za direktora Federalne televizije. Iako zakon ne zabranjuje direktoru FTV-a da bude član stranke, treba reći i da je Hadžiomerović 2015. godine formalno prestao biti član SDP-a.
Kako je za portal Raport u januaru 2025. godine potvrdio sam Hadžiomerović Posbni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) istražuje postupak njegovog imenovanja na poziciju direktora FTV-a. Istraga će pokazati da li je i u kojoj mjeri premijer Federacije BiH mogao da utiče na odabir Hadžiomerovića na poziciju direktora.
Stav o stranačkim ljudima na direktorskim pozicijama javnih preduzeća ima i predsjednik Stranke za BiH te načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić. On je 10. januara na Face TV-u izjavio da ni jedan direktor ne bi trebao biti stranački kadar.
Ja smatram da ne treba dozvoliti ni jedan jedini direktor da bude stranački kadar. To su sve laganja i izigravanja zakona. Ako vi imate konkurs i sada birate, a dogovore stranke koga će postaviti, pa naravno da će taj radit onako kako mu kaže njegova stranka. Šta ja ovdje hoću da kažem?
Semir Efendić, 10.1.2026.
Međutim, iako se deklarativno usprotivio stranačkim kadrovima na mjestu direktora, na mjestu direktora JP Lokom u vlasništvu Općine Novi Grad nalazi se Edin Čano, koji je na Lokalnim izborima 2024. godine bio na listi Efendićeve Stranke za BiH u ovoj općini.
Izbor članova upravnih i nadzornih odbora javnih institucija i ustanova regulisan je Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH i ovaj zakon se odnosi na sve nivoe vlasti u ovom entitetu. Kao glavni kriterij i jedan od uslova za imenovanje zakon predviđa javnu proceduru i kvalitet kandidata, te da nije kadidat ili kandidatkinja nije u upravljačkoj strukturi političke stranke.
Javne izjave političara o imenovanjima stranačkih kadrova, bez obzira dolaze li iz vlasti ili opozicije, čak i ako se tome deklarativno protive, ukazuju na ukorijenjenu praksu postavljanja politički podobnih osoba u upravljačke strukture javnih institucija. Otvoreno najavljivanje “spremnih kadrova”, poruka o uticaju na konkursne procedure i deklarativno protivljenje takvim praksama dovodi u pitanje samu svrhu javnih konkursa kao mehanizma za izbor najkvalitetnijih kandidata
(Istinomjer.ba)