Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih država u kojoj se i nakon skoro tri decenije od njenog međunarodnog priznanja vodi rasprava u vezi nekadašnje, ali i trenutne državne zastave.
Ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak (PDP) nedavno je uputio pismo čelnom čovjeku Europske nogometne federacije (UEFA) Aleksandru Čeferinu u kojem traži da se sa pehara namijenjenom osvajaču Europske lige ukloni grb s ljiljanima, tvrdeći pri tom da ovaj grb simbolizira samo jedan narod te “vrijeđa nebošnjake”. Tako je Crnadak, izrazivši uvjerenje kako se radi o “nenamjernoj pogrešci”, zatražio da se prije završne utakmice UEFA Europske lige 29. svibnja “ispravi nepravda i u postolje pokala stavi službena zastava BiH, jer ova koja se sada nalazi na trofeju to nije”.
To je zastava koja simbolizuje samo jedan narod, a vrijeđa druge narode koji žive u BiH. Ta zastava sa pehara vrijeđa mnoge. Nadam se da je u pitanju nenamjerna greška, pa Vas molim da prije finalne utakmice UEFA Lige Europe 29. maja ispravite nepravdu i u postolje pehara utisnete zvaničnu zastavu BiH, jer ova koja se sada nalazi na trofeju to nije.
Igor Crnadak, 25.05.2019.
Ustav Republike Bosne i Hercegovine iz 1993. godine na svojevrstan način demantuje ove navode, obzirom da se u odjeljku Ustava koji detaljno pojašnjava šta i koga su predstavljali tadašnji državni simboli govori i o zajamčenoj ravnopravnosti naroda na koje se odnosi.
U Republici Bosni i Hercegovini zajamčena je ravnopravnost naroda Bosne i Hercegovine i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. (…) Narodima Bosne i Hercegovine — Hrvatima, Muslimanima, Srbima i pripadnicima drugih naroda koji u njoj žive obezbjeđuju se uslovi za afirmaciju nacionalnih vrijednosti i za slobodno ispoljavanje nacionalnih osobenosti u skladu sa potrebama zajedničkog života. (…)U skupštinama društveno-političkih zajednica, organima koje one biraju, Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine i drugim državnim organima obezbjeđuje se srazmjerna zastupljenost naroda Bosne i Hercegovine i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. (…) U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna. (…) Grb Republike Bosne i Hercegovine je štitastog oblika, plave boje, podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatnožute boje u svakom polju.
Ustav Republike Bosne i Hercegovine
Podsjećamo, zastava Republike Bosne i Hercegovine usvojena je 1992. godine nakon sticanja nezavisnosti od bivše Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) i predstavljala je državni simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine nakon što je Predsjedništvo RBiH 24. februara 1993. godine donijelo odluku o tekstu Ustava koji je postao pravosnažan 14. marta 1993. godine. Zastava koja je potvrđena Ustavom Republike Bosne i Hercegovine (Članom 8.), u zvaničnoj upotrebi bila je od 1992-1998. godine kada je usvojena nova zastava Bosne i Hercegovine.
Pitanje aktuelne zastave Bosne i Hercegovine nije rješavano mirovnim sporazumom 1995., kojim je konstituirana današnja Bosna i Hercegovina već je BiH novu zastavu dobila 4. februara 1998. godine. Obzirom da se tadašnja aktuelna vlast nije mogla dogovoriti oko toga kako bi trebala izgledati zastava BiH, Visoki predstavnik za BiH, Carlos Westendorp odbacio je, kako je tada saopšteno, “sve autohtone” prijedloge bh. političara te iznio nekoliko “neutralnih prijedloga” za koje zastupnici Parlamentarne skupštine BiH ponovno nisu uspjeli prikupiti potrebnu većinu, obzirom na suzdržanost svih zastupnika SDS-a i HDZ-a. Zbog toga je Westendorp donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH kojom je proglasio sadašnju zastavu.
Zastava Bosne i Hercegovine je plave boje. Desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteze se red bijelih petokrakih zvijezda. Zastava je pravougaonog oblika. Odnos izmedu dužine i širine zastave je 1:2.
Član 3., Zakona o zastavi BiH
Zastava Bosne i Hercegovine koja predstavlja BiH i ističe se, shodno ovom zakonu, kao simbol Bosne i Hercegovine, na kojoj “tri kuta trokuta simboliziraju tri konstitutivna naroda BiH: Bošnjake, Srbe i Hrvate”, te zvjezdice koje predstavljaju Europu i dan danas predmet je konstantnog negiranja.
Podsjećamo, oba bh. entiteta dugo vremena su koristila svoje grbove, za koje je svojevremeno Ustavni sud BiH utvrdio da ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda.
Tako je Ustavni sud BiH 31. marta 2006. godine, odlukom br. U-4/04 utvrdio je da grb i zastava Federacije, te grb i himna Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, te da isti krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Nakon toga, parlamentima oba bh. entiteta naloženo je da u roku od šest mjeseci usaglase navedene odredbe s Ustavom BiH.
Obzirom da nije ispoštovana odluka Ustavng suda BiH da se u roku od šest mjeseci dotadašnji simboli usklade s Ustavom BiH tako da zastava FBiH predstavlja sva tri konstitutivna naroda, Ustavni sud BiH donio je početkom januara 2007. godine odluku kojom su grb i zastava FBiH stavljeni van snage. Od tada se u Federaciji BiH u javnim ustanovama koriste samo državna obilježja.
Republika Srpska je, u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH 2007.godine, uklonila grb sa zastave koji je imao izgled nekadašnjeg grba Kraljevine Srbije, i od tada zastava RS-a ima izgled crveno-plavo-bijele trobojnice.
Iz svega navedenog jasno je da bez obzira šta pisalo u normativno pravnim aktima koji se odnose na zastavu, vezano za to koga i šta predstavlja zastava Bosne i Hercegovine, ona će još dugo vremena biti predmet dnevno političkih prepucavanja i predmet stalnog negiranja. Također, pitanje je da li će, i kada, političari u BiH postići konsenzus oko izgleda zastave kao simbola države. I dok u demokratskim državama problem političkih neslaganja oko izgleda zastave rješava parlament ili referendum, na kojem građani/ke imaju posljednju riječ, zbog nemogućnosti postizanja dogovora BiH će vjerovatno još dugo vremena imati zastavu koju joj je odredio Visoki predstavnik.
(Istinomjer.ba)