Rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti za 2024. godinu pokazuju da u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, nije došlo do značajnog napretka u transparentnosti i odgovornosti institucija zakonodavne i izvršne vlasti.
Udruženje građana i građanki “Zašto ne” već devetu godinu sprovodi istraživanje u okviru Regionalnog indeksa otvorenosti, u saradnji s partnerima iz Crne Gore (Centar za demokratsku tranziciju – CDT), Sjeverne Makedonije (Metamorphozis) i Srbije (Partneri za demokratske promene Srbija). Cilj istraživanja jeste da se izmjeri stepen transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti institucija zakonodavne i izvršne vlasti u četiri zemlje regiona, putem četiri ključna principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i efikasnost.
U BiH su 2024. godine obuhvaćene 104 institucije: Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, oba doma Parlamentarne skupštine BiH, oba doma Parlamenta FBiH, Narodna skupština Republike Srpske, ministarstva na državnom i entitetskom nivou te nasumično odabrani organi uprave na državnom i entitetskom nivou.
Otvorenost parlamenata u BiH i regionu
Parlamenti imaju ključnu ulogu u nadzoru nad izvršnom vlašću i donošenju zakona, ali podaci pokazuju da u BiH transparentnost parlamentarnog rada i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Ukupan prosjek otvorenosti parlamentarnih institucija u BiH iznosi 48%. Najbolje rezultate ostvaruje Parlamentarna skupština BiH s 59,9%, dok su Parlament Federacije BiH s 40,5% i Narodna skupština RS s 39,6% znatno lošije ocijenjeni. U poređenju s Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, gdje parlamenti bilježe iznadprosječne rezultate, BiH i Srbija nalaze se pri dnu regionalne ljestvice.
Analiza pokazuje da pojedina unapređenja zahtijevaju isključivo tehničke i administrativne mjere, poput redovnog objavljivanja budžetskih dokumenata, izvještaja o radu ili glasanja zastupnika/ca i delegata/kinja, ali i da je za stvarni napredak ključna spremnost rukovodstva institucija da otvorenost shvate kao obavezu prema građanima i građankama, a ne samo formalnu praksu. U tom smislu, može se zaključiti da je otvorenost parlamentarnih institucija u BiH i dalje parcijalna, neujednačena i uglavnom ograničena na minimum potrebnog, pri čemu nedostaje sistemski pristup koji bi osigurao dosljedno ispunjavanje standarda transparentnosti i odgovornosti prema javnosti.
Analiza “Otvorenost zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.
Otvorenost institucija izvršne vlasti u BiH i regionu
Kada je riječ o vladama, rezultati pokazuju značajne razlike između institucija. Najbolje rangirana institucija u BiH jeste Vijeće ministara BiH sa 73,7%, čime se svrstava odmah iza Vlade Sjeverne Makedonije (77,3%) i predstavlja rijedak pozitivan primjer u BiH.
Nasuprot tome, entitetske vlade ostvaruju prosjek od svega 35%, što je među najnižim rezultatima u regionu. Ukupni prosjek izvršne vlasti u BiH je 48%, gotovo identičan prošlogodišnjem, što potvrđuje da nije bilo suštinskog napretka.
Problem posebno dolazi do izražaja na nivou ministarstava i organa uprave, gdje BiH bilježi najslabije rezultate u regionu. Dok ministarstva u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji postižu prosječan rezultat iznad 40%, u BiH on iznosi svega 34%, što našu zemlju stavlja na posljednje mjesto u regionu. Slična situacija je i kod organa uprave: prosjek u BiH je 32,4%, opet najniži u regionu, dok Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija ostvaruju bolje rezultate.
Posebno zabrinjava činjenica da su u uzorku zabilježeni slučajevi institucija koje nemaju funkcionalne web stranice niti objavljuju osnovne informacije o radu, što onemogućava javnost da ostvari čak i minimalan uvid u njihov rad.
Analiza “Otvorenost izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.
Nalazi istraživanja upućuju na duboko ukorijenjene probleme u funkcionisanju institucija u BiH. Otvorenost i transparentnost često se svode na deklarativne obaveze, dok se izostavlja dosljedna i sistemska praksa. Pojedina poboljšanja, poput redovnog objavljivanja budžeta, izvještaja i informacija o platama, zahtijevala bi minimalne tehničke napore, ali izostaju zbog nedostatka političke volje.
Suštinski napredak moguć je tek putem strateškog pristupa transparentnosti, obavezujućih standarda i dosljedne primjene principa otvorenosti u radu institucija. Dok pojedine zemlje regiona bilježe napredak, BiH i dalje stagnira, a povjerenje građana/ki u institucije time ostaje ozbiljno narušeno.
* Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja. Oni su dalje razrađeni putem posebnih kvantitativnih i kvalitativnih indikatora koji se ocjenjuju na osnovu dostupnosti informacija na službenim internet-stranicama institucija, kvaliteta pravnog okvira za pojedinačna pitanja, drugih izvora javnog informisanja te zahtjeva za slobodan pristup informacijama i upitnika koji su proslijeđeni institucijama. Mjerenje je provedeno od februara do maja 2025.