Analize

BiH i Frontex: Od blokade do usvajanja u Predsjedništvu BiH

Prošlo je više od pet godina od kako je Bosna i Hercegovina krajem 2018. godine parafirala sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex). Kao jedina država u regiji koja sporazum nije ratifikovala, u proteklih nekoliko mjeseci napravljen je iskorak po pitanju sporazuma s ovim tijelom Evropske unije.

Izvor: Freepik.com

Bosna i Hercegovina parafirala je sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu krajem 2018. godine, međutim, nikada ga nije ratifikovala jer je tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik glasao protiv Odluke o prihvatanju Sporazuma o statusu između BiH i EU o aktivnostima koje provodi Frontex.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je u oktobru 2023. najavio potpisivanje sporazuma između Bosne i Hercegovine i Frontexa. U narednih mjesec nije došlo do pomaka. Prvo je ova tačka skinuta sa sjednice Vijeća ministara BiH početkom novembra, s obzirom na to da ministar sigurnosti Nenad Nešić nije došao na sjednicu, a zatim se ministri Elmedin Konaković, Zukan Helez, Edin Forto i Sevlid Hurtić nisu izjasnili jer im je bila sporna tačka u kojoj se navodi da “saglasnosti Bosne i Hercegovine podrazumijevaju obavezu dobijanja saglasnosti entiteta na čijem se prostoru sprovode aktivnosti iz operativnog plana.”

Nedugo zatim, Vijeće ministara BiH utvrdilo je 12. decembra 2023. godine sastav pregovaračkog tima i osnove za vođenje pregovora s Frontexom, koje je pozdravio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Predsjedništvo BiH je 8. februara 2024. godine donijelo Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovara radi zaključivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex. Odluku Predsjedništva BiH o otvaranju pregovora s Frontexom pozdravili su Delegacija Evropske unije u BiH i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.

Frontex, Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu, osnovana je 2004. godine kako bi pomogla zemljama Evropske unije i zemljama pridruženim šengenskom prostoru pri zaštiti vanjskih granica područja slobodnog kretanja unutar EU. Kao agencija EU, Frontex se finansira iz budžeta EU, kao i doprinosima zemalja pridruženih šengenskom prostoru. Agencija je proširena 2016, te je postala Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu, pri čemu je proširila svoju ulogu s migracijskih kontrola na upravljanje granicama i preuzela veću odgovornost za prekogranični kriminal.

Albanija je prva država izvan Evropske unije koja je potpisala sporazum s Frontexom, i to u februaru 2018. godine, koji je stupio na snagu u maju 2019. godine. Sporazum s Crnom Gorom potpisan je u julu 2019. godine, a stupio je na snagu 1. jula 2020. godine. Srbija i Frontex potpisali su sporazum krajem novembra 2019. godine, koji je 1. maja 2021. godine stupio na snagu. Sjeverna Makedonija sporazum je potpisala 26. oktobra 2022. godine, a na snagu je stupio 24. februara 2023. godine.

Nakon pregovora BiH s Frontexom te nakon što Evropski parlament da saglasnost na sporazum, Vijeće Evropske unije može ga zaključiti.

Prethodno je, tokom posjete Bosni i Hercegovini, generalna direktorica za Evropu pri Službi Evropske unije za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst naglasila da su prioriteti koje BiH mora ispuniti do marta 2024. godine zaključivanje sporazuma o statusu Evropske agencije za upravljanje operativnom saradnjom na vanjskim granicama (Frontex), zakon o sprečavanju pranja novca i sprečavanju finansiranja terorizma, zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima.

Blokiranje ratifikacije sporazuma s Frontexom

Na sjednici Predsjedništva BiH u februaru 2020. godine tadašnji članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović glasali su “za”, dok je Milorad Dodik glasao protiv Odluke o prihvatanju sporazuma o statusu između BiH i EU o aktivnostima koje provodi Frontex. Dodik je iskoristio ustavno pravo da Odluku proglasi destruktivnom po vitalni entitetski interes Republike Srpske, što je podržala i Narodna skupština Republike Srpske (NSRS).

U usvojenom zaključku NSRS navedeno je kako sporazum o dolasku Frontexa “u najvećem dijelu nije sporan”, ali da je “neprihvatljivo da bude usvojen bez saglasnosti i učešća Ministarstva unutrašnjih poslova RS, s obzirom na to da je u njegovoj nadležnosti najveći dio graničnog pojasa kojeg se Sporazum tiče, kao i zbog činjenice da se Sporazum ovakvog značaja pokušava usvojiti preglasavanjem člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske”.

Dodik se ulasku snaga Frontexa na teritorij Bosne i Hercegovine usprotivio i u aprilu 2019. godine, kada je odbio prijedlog da se tokom migrantske krize na istočnoj granici zemlje, prema Srbiji, rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH i Frontexa.

Sporazum između Bosne i Hercegovine i Frontexa nije ratifikovan do kraja 2023. godine kako je to u oktobru te godine najavio Elmedin Konaković. No, od decembra do februara 2023. godine napravljen je pomak, s obzirom na to da su i Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH prihvatili Odluku za otvaranje pregovora i zaključivanje Sporazuma sa Frontexom, ispunjavajući tako jedan od prioriteta koje BiH mora ispuniti do marta 2024. godine.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!