U predizbornom periodu društvene mreže često se zloupotrebljavaju i koriste za širenje političke propagande.
Uoči Općih izbora 2022. godine objavljujemo serijal “Rasvjetljavanje”, posvećen različitim medijskim fenomenima koji obično prate predizbornu kampanju. Fokusiramo se na pojave koje sadrže elemente dezinformacija ili drugih oblika manipulacija kojima se nastoji uticati na javnost i birače/ice, a koje smo već imali/e priliku vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima. Sve analize iz ovog serijala možete pročitati na ovom linku.
U ovoj analizi govorit ćemo o načinima na koje se društvene mreže instrumentalizuju za postizanje političkih ciljeva u predizbornom periodu.
Kako se društvene mreže koriste u političke svrhe?
Zbog njihovog ogromnog utjecaja, možemo reći da se putem društvenih mreža danas može ozbiljno utjecati na formiranje javnog mnijenja o određenom događaju, pojedincu/ki, grupi ljudi ili fenomenu.
Političari/ke i političke partije učestalo koriste društvene mreže poput Facebooka i Twittera kako bi promovisali/e svoje aktivnosti.
Ipak, osim zvaničnih naloga političkih aktera/ki i njihovih partija, na društvenim mrežama često djeluju i nalozi čiji je cilj širenje političke propagande i obračun s političkim protivnicima/ama određenih stranaka.
Od stranica koje se kreiraju ili reaktiviraju u periodu približavanja izbora do mreža stranačkih “botova” – društvene mreže su plodno tlo za širenje manipulacija i dezinformativnih narativa u političke svrhe.
Za razliku od tradicionalnih medija, koji su i zakonski i profesionalno dužni poštovati određene etičke standarde, anonimni/e administratori/ke Facebook i Twitter naloga često nisu obavezani/e istim normama. To im daje mogućnost da gotovo nesmetano šire dezinformacije, govor mržnje i vrše perfidnu političku promociju za određene političke opcije.
Kako to izgleda u praksi?
Raskrinkavanje je i ranije pisalo o različitim oblicima manipulacija s političkim konotacijama na društvenim mrežama.
U analizi iz novembra 2020. godine pisali smo o lažnim Twitter nalozima načelnika Općine Ilidža Nermina Muzura, na kojima je cilj objava bio izazvati burnu reakciju korisnika/ca društvenih mreža i eventualno naštetiti njegovom imidžu.
U nekoliko navrata pisali smo i o stranicama čiji sadržaj nastoji prikazati određene političke aktere/ke u negativnom svjetlu, često koristeći dezinformacije i govor mržnje u tu svrhu.
U analizi iz juna ove godine govorili smo o objavama koje su kružile na nekoliko anonimnih Facebook stranica i koje su, korištenjem fotošopiranih fotografija, nastojale prikazati stranku Naroda i Pravde (NiP) u negativnom svjetlu. U objavama se navodilo da predsjednik NiP-a Elmedin Konaković pokreće predizbornu kampanju podržavajući treću Bh. povorku ponosa i prava LGBT zajednice. Popraćene fotošopiranim fotografijama, od kojih je jedna prikazivala Konakovića s kravatom u bojama LGBT zastave, homofobne objave impliciraju da je upravo to razlog zbog kojeg NiP ne treba dobiti podršku glasača/ca na izborima.
U analizi iz ove godine, koju možete pročitati ovdje, pisali smo o tome kako Facebook stranica Banjalučki Džokej targetira gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića na osnovu njegove pretpostavljene seksualne orijentacije. Objave na ovoj stranici uglavnom su fokusirane na vrijeđanje Stanivukovića i pripadnika LGBT populacije te nastojanje da se njegova pretpostavljena seksualna orijentacija prikaže kao politička mana koja onemogućava adekvatno obavljanje funkcije na koju je izabran. Riječ je o stranici koja se Facebook korisnicima/ama nastoji predstaviti kao “satirična” iako sadržaj koji se na njoj objavljuje nema elemente satire i cilj joj je isključivo diskreditovanje Stanivukovića i njegove stranke.
U julu ove godine pisali smo i o Facebook stranici Ponosni Bošnjaci, čiji sadržaj promoviše Stranku demokratske akcije (SDA). Ova stranica kreirana je u februaru 2020. godine i bila je aktivna do Lokalnih izbora održanih u novembru te godine, nakon čega je pauzirala svoje djelovanje. Stranica je “reaktivirana” ove godine, a broj objava na njoj sve je učestaliji približavanjem izbora. Na Ponosnim Bošnjacima učestalo se objavljuje sadržaj koji targetira LGBT populaciju, uz insinuacije da će se SDA “boriti” protiv njihovih prava. Također se gotovo svakodnevno objavljuje sadržaj u kojem se pripadnici srpskog i hrvatskog naroda nazivaju pogrdnim imenima i koji pokušava podsticati što dublje podjele po nacionalnoj osnovi. Ova stranica također predstavlja primjer korištenja govora mržnje u političke svrhe, o čemu smo pisali u analizi koju možete pročitati ovdje.
Osim stranica koje se kreiraju isključivo kako bi širile propagandu, govor mržnje i dezinformacije u političke svrhe, na društvenim mrežama također se mogu uočiti i mreže stranačkih “botova”. Riječ je o profilima upitne autentičnosti koji, često u koordinisanoj mreži, promovišu određene političke partije. O mreži stranačkih “botova” koja promoviše SNSD na Twitteru čitajte u našoj analizi ovdje.
Kako se održavanje Općih izbora približava, možemo očekivati još intenzivnije djelovanje političke propagande na društvenim mrežama, o čemu ćete moći čitati u našoj rubrici “Razabiranje”.
Ukoliko primijetite manipulativan sadržaj ili sadržaj čija činjenična tačnost djeluje upitno, možete nam ga prijaviti putem formulara za prijavu članka, kojeg možete pronaći na linku ovdje.
(Raskrinkavanje.ba: Nerma Šehović)