RAK između izvršne i zakonodavne vlasti

Ovih dana ponovo svjedočimo problemima u provođenju konkursne procedure u jednoj od državnih agencija. Naime, mandat svim članovima Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH istekao je polovinom decembra prošle godine, a nadležni, u prvom redu Vijeće ministara BiH, u proteklih šest mjeseci nisu inicirali, a teško da će i uspjeti dogovoriti, imenovanje novih članova Vijeća RAK-a za vrijeme aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH. Ipak, odgovornost za ovaj propust Vijeće ministara BiH prebacuje na Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 5. novembra 2013. godine i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 16. decembra 2013. godine, posljednji put je obavio svoju dužnost, i na prijedlog Vijeća ministara BiH imenovao članove Vijeća RAK-a. Članovi su imenovani na mandatni period od četiri godine, a mandat im je istekao još polovinom decembra 2017. godine.

Zakon o komunikacijama BiH, od njegovog donošenja i stupanja na snagu 2003. godine do danas, mijenjao se ukupno tri puta, ali nadležni nisu našli za prevashodno da istim precizno urede rokove i način izbora i imenovanja članova Vijeća RAK-a iako je izbor članova, iz mandata u mandat, bivao sve problematičniji.

Podsjećamo, 2009. godine izbor rukovodstva i članova Vijeća RAK-a i drugih bh. institucija posvađao je izvršnu i zakonodavnu vlast. Parlament BiH odbio je tada prijedlog liste sa imenima članova Vijeća RAK-a, koju je dostavilo Vijeće ministara, zbog čega je Stranka demokratske akcije (SDA) prijetila da će povući svoje ministre iz Vijeća ministara BiH, ukoliko se ne postigne dogovor o “etničkoj zastupljenosti na rukovodećim pozicijama u instucijama BiH”. Nakon odbijanja od strane Parlamenta BiH, iz Vijeća ministar BiH je rečeno da će biti razmotrene dvije mogućnosti, odnosno da će Vijeće ministara BiH ubuduće predložiti “ime jednog kandidata” koji je ispunio sve zakonske uslove “ili da će se ponoviti konkurs”. Vijeće ministara ostalo je pri opciji provođenja konkursne procedure, a na 108. SjednicI Vijeća ministara BiH održanoj 10.12.2009. godine propisani su dodatni uslovi za kandidovanje osoba za članove istog.

I 2012. godine Vijeće ministara BiH bavilo se Zakonom o komunikacijama i RAK-om. Tada je  Vijeće ministara BiH iniciralo i utvrdilo Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o komunikacijama, a s “ciljem otklanjanja zakonske nedorečenosti u pogledu imenovanja članova Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK)”. Međutim, cilj nije postignut te i danas svjedočimo istim problemima kao i ranijih godina.

Izmjenama zakona iz 2012. godine propisano je da Vijeće RAK-a ima sedam članova koje, na prijedlog Vijeća ministara, imenuje Parlamentarna skupština BiH na period od četiri godine, s mogućnošću samo još jednog ponovnog imenovanja. Također, uz propisivanje uslova koje moraju ispunjavati kandidati za članove Vijeća RAK-a, izmjenama i dopunama Zakona precizira se da je Parlamentarna skupština BiH obavezna navesti i “razloge neimenovanja pojedinih kandidata koje je predložilo Vijeća ministara BiH” te se uvodi “obaveza raspisivanja novog javnog konkursa, ukoliko Vijeće ministara BiH ne dostavi u ostavljenom roku novi prijedlog za imenovanje ili ukoliko ga Parlamentarna skupština BiH ne prihvati”.

Oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojile su 2012. godine Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunikacijama, čiji je predlagač bilo Vijeće ministara BiH, ali ni ove izmjene i dopune nisu bile zadovoljavajuće. Prilikom imenovanja još uvijek aktuelnog Vijeća RAK-a, 2013. godine na adresu Vijeća ministara BiH stigla je optužba da su prilikom izbora članova Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH prekršena čak tri zakona, i to Zakon o komunikacijama BiH, Zakon o ravnopravnosti polova BiH i Zakon o diskriminacije u BiH. Marija Milić, novinarka iz Banje Luke koja je na listi kandidata, iz reda srpskog naroda, tada bila prvorangirana, a ujedno i jedina žena na predloženoj listi, kako je tada navela, zbog toga što je bila politički “neutralna” nije bila izabrana. Milić je tada naglasila da u slučaju da Parlament BiH potvrdi izbor članova Vijeća RAK, to će biti pokazatelj da vlast u BiH ne želi da poštuje zakone koje sama donosi, a koji propisiju elementarna ljudska prava.

Predstavnički dom PSBiH usvojio je prijedlog odluke o izboru novih sedam članova Vijeća RAK-a, koju je dostavilo Vijeće ministara BiH, a na ovu odluku se zbog “niza propusta u konkursnoj proceduri”, osim Marije Milić žalio i Boro Kontić, novinar iz Sarajeva. Kako to obično biva, žalba nije utjecala na ishod konkursne procedure, a izvršna vlast jedino je obećala da će se ubuduće “paziti” na ravnopravnu zastupljenost spolova na predloženim listama.

Ovih dana ponovo svjedočimo sličnoj situaciji kao i prethodnih godina, obzirom da se ponovo digla prašina oko izbora članova Vijeća RAK-a. Naime, kako je Vijeću RAK-a istekao mandat još polovinom decembra 2017. godine, a novog konkursa nema ni na vidiku, zastupnik SBB-a u Predstavničkom domu PSBiH, Damir Arnaut osim pitanja zbog čega kasni provođenje konkursne procedure pitao je izvršnu vlast i “zbog čega među sedam članova Vijeća RAK-a nema niti jedne članice ženskog spola s obzirom na to da je Zakon o komunikacijama precizirao da će se pri izboru i imenovanju članova Vijeća RAK-a promovisati ravnopravna zastupljenost oba spola?”. Iz Vijeća ministara BiH zastupniku Arnautu odgovoreno je samo na tehnička pitanja, ne i na pitanje problema neravnopravnosti spolova.

Za kašnjenje u proveđenju procedure imenovanja, kako se navodi u odgovoru Vijeća ministara BiH, jedini krivac je Federalno ministarstva prometa i komunikacija.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i pored urgencija još uvijek nije dostavilo traženi prijedlog, tako da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH ne može pripremiti i dostaviti Vijeću ministara BiH Nacrt odluke o imenovanju ad hoc komisije.

(Vijeće ministara BiH, 01.07.2018.)

Imenovanje novih članova navodno blokira ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH koje još nije dostavilo “imena svojih članova za sastav ad hoc komisije”, međutim bez obzira na navedeno nejasno je zbog čega je izostala pravovremena reakcija Vijeća ministara BiH, i zbog čega ovo pitanje nije ranije pokrenuto. Zbog svega navedenog, Bosna i Hercegovina zasigurno je jedna od rijetkih država gdje imenovani funkcioneri, kojima je istekao mandat, mogu nastaviti svoj radni angažman bez valjanog zakonskog osnova.

 

(Istinomjer.ba)

Ambasadore BiH imenuje, postavlja, opoziva i razrješava Predsjedništvo BiH

Najavljujući prvu radnu sjednicu Predsjedništva BiH, sa dnevnim redom od “50 tačaka, od kojih je jedna smjena...

Nije isto imati tri ili četiri delegata u Domu naroda PS BiH

Kada kvorum za rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH postoji, četiri delegata od ukupno pet koji dolaze iz RS čine više od dvije trećine delegata iz tog entiteta, te ukoliko glasaju “protiv”...


Iako se nije “raščistilo”, Borenović ipak “ušao u Parlament”

Borenović je rekao da je SzP uputio dopis CIK-u “sa zahtjevom za ponovnim brojanjem za sve nivoe” u Republici Srpskoj, i da “osnov za osporavanje izbora postoji, odnosno da se ponište i raspišu...