Nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kojima se u dobroj mjeri unapređuje integritet izbornog procesa, uslijedili su prvi konkretni koraci u pravcu opstrukcija njihove implementacije. Bez obzira na eventualne prepreke u vezi s tim, nadležne državne institucije dužne su obezbijediti sve potrebne uslove za održavanje izbora, što je osnovno demokratsko pravo svakog građanina i građanke u BiH.
Dugogodišnji problemi unutar izbornog procesa formulisani su u okviru preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), a njihovo rješavanje prvi je prioritet u okviru 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU objavljenom u maju 2019. godine. Pošto nijedna garnitura vlasti na državnom nivou nije uradila ništa po pitanju njihove implementacije, to je učinio visoki predstavnik u Christian Schmidt BiH u Odluci kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 26. marta 2024. godine.
Schmidt je Izborni zakon BiH izmijenio u nizu segmenata, a najviše pažnje izazvali su oni koji se odnose na način ograničenja mandata, način izbora, ali i proširivanje ingerencija Centralne izborne komisije BiH (CiK BiH). Tako će mandat članova CIK-a BiH trajati do odlaska u mirovinu, a uvodi se i komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a, kao i jasno definisane izborne tehnologije koje će na narednim Lokalnim izborima 2024. godine biti primijenjene u okviru pilot-projekata.
Predviđa se i da se budžetska sredstva potrebna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i u iznosima koje odredi CIK BiH, a stupila je na snagu i zabrana nakon koje se nijedna osoba koju je osudio bilo koji međunarodni ili domaći sud za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine neće moći kandidovati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu dužnost.
Najviše bure u javnosti pokrenuo je novi način izbora predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika, čiji će izbor i imenovanje, evidenciju, edukovanje, certificiranje i ocjenjivanje ubuduće vršiti CIK BiH.
Novo je i da predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici od sada više neće smjeti biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u tijelima političke stranke, udruženjima ili fondacijama koje su organizaciono ili finansijski povezane s političkom strankom niti će smjeti biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke.
Izmjene se odnose i u kontekstu Centralnog biračkog spiska, pri čemu se biraču garantuje pravo uvida u svoje lične podatke direktnim uvidom na internetskoj stranici CIK-a BiH.
Obimne izmjene Schmidt je nametnuo i kada se radi o izvještavanju o izbornoj kampanji putem online medija, plaćenom političkom oglašavanju, kao i lažnim informacijama koje iznose politički subjekti.
Vladajuća koalicija u RS ima drugačije planove
Međutim, iz Republike Srpske uslijedile su prvo reakcije na nametnuta Schmidtova rješenja, a potom i učinjeni konkretni koraci u pravcu opstrukcije njihove implementacije.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je na 11. posebnoj sjednici 29. marta 2024. godine usvojila zaključke u kojima se traži da se “od strane kolonijalne uprave u roku od 7 dana ponište sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik” te ukoliko se prvi zaključak ne ispuni, NSRS traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštini BiH na kojoj bi PSBIH proglasila “nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Kristijana Šmita koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik”.
Pored toga, traži se da se organima BiH zabrani primjena tih odluka, a stranica OHR-a proglasi neprihvatljivim i nezakonitim mjestom objave akata te zabrani Službenom glasniku BiH da objavljuje akte stranaca. Ukoliko se ne ispoštuje ovaj zaključak, NSRS “traži od izabranih predstavnika da prestanu odlučivati na nivou BiH i da se više ne vraćaju u taj proces” te navodi da će to zakonodavno tijelo “donijeti izborni zakon Republike Srpske”. Prvi korak u tom pravcu učinjen je istoga dana na 12. posebnoj sjednici NSRS, održanoj 29. marta 2024. godine, na kojoj je usvojen Nacrt izbornog zakona RS, koji je upućen u javnu raspravu koja će biti sprovedena u roku 15 dana.
Da će Lokalni izbori u BiH planirani za oktobar ove godine biti raspisani najkasnije do 9. maja, a sredstva za njihovu provedbu osigurana, 3. aprila 2024. godine izjavila je predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić, potvrdivši da je odlukom Ministarstva finansija BiH na račun CIK-a uplaćeno sedam miliona konvertibilnih maraka, čime su, kako je dodala, osigurana ranije planirana sredstva za provedbu izbora.
Hadžiabdić je podsjetila i da državni budžet za 2024. godinu još nije usvojen te upozorila kako ranije predviđenih sedam miliona KM neće biti dovoljno, jer se oktobarski izbori moraju organizovati po novim pravilima te da ona predviđaju i upotrebu novih tehnologija na ograničenom mjestu biračkih mjesta.
Vlada RS je 6. aprila 2024. godine “pozvala sve članove organa za provođenje izbora iz Srpske da podnesu ostavke”, dok su, reagujući na poziv Vlade RS, iz CIK-a poručili da su sve izborne komisije, kao i birački odbori, dužne postupati nezavisno i nepristrasno, poštovati Ustav i zakone Bosne i Hercegovine te vjerno i savjesno obavlјati dodijelјene dužnosti. Izbornim zakonom BiH, naglašeno je još, nije predviđena bilo kakva uloga drugih izbornih komisija u provođenju ovih ovlaštenja CIK-a BiH niti mogućnost ove institucije da ova ovlaštenja prenese na bilo koju drugu izbornu komisiju.
Relevantni međunarodni faktori upozoravaju, opozicija većim dijelom neće na izbore po “Dodikovom diktatu”
Reagovala je i Misija OSCE-a u BiH, iskazavši podršku CIK-u BiH uz, kako je 9. aprila 2024. godine navedeno za Fenu, upozorenje da uspostavljanje ili zaduživanje bilo kojeg drugog tijela pored CIK-a za organizovanje i vođenje izbora predstavlja kršenje ustavnog poretka BiH te time i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Slična reakcija stigla je i iz Ambasade SAD-a u BiH, uz poruku da bi stvaranje paralelnog izbornog sistema u RS bilo protivustavno i antidejtonsko te da bilo kakvi izbori provedeni na takav način ne bi imali legitimitet.
Opozicija u RS većim dijelom nije podržala usvajanje Nacrta izbornog zakona RS, najavivši da neće učestovati u eventualnim izborima koji bi bili organizovani na način koji bi predviđao Izborni zakon RS.
Takvog stava bili su predsjednik SDS-a Milan Miličević, predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić te prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.
No, u PDP-u nisu tako jedinstveni po tom pitanju. Dok počasni predsjednik te stranke Mladen Ivanić poziva opoziciju da ne izlazi na izbore pod, kako je rekao, patronatom Republičke izborne komisije, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković nema dilemu te je za to “da se na izbore izađe po zakonu izbornom i svakom zakonu Srpske Republike”. Predsjednik PDP-a Branislav Borenović ne vidi, kako kaže, ništa sporno u tome što Stanivuković ima stav suprotan stavu PDP-a te dodaje da su rješenja definisana Nacrtom izbornog zakona RS u potpunosti nesprovediva.
CIK BiH je nametnutim rješenjima dobio nove ovlasti, što se posebno očituje u imenovanju i izboru predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Kada se tome doda da, za razliku od ranijih rješenja, oni neće moći biti članovi političkih stranaka, jasno je i zašto ovakvo rješenje ne ide u prilog jednom dijelu vladajućih struktura u BiH. S druge strane, iako iz CIK-a BiH dolaze najave da će Lokalni izbori 2024. godine biti raspisani i održani na vrijeme i u skladu s najnovijim izmjenama Izbornog zakona BiH, očigledno je da u vladajućoj koaliciji u RS ne misle tako.
Poruke relevantnih međunarodnih faktora u BiH su u vezi s tim jasne, kao i one koje dolaze iz CIK-a BiH kao jedinog nadležnog tijela za provođenje izbora u BiH.
No, i pored toga, ukoliko se usvoji novi Izborni zakon RS te stranke okupljene oko SNSD-a u tom entitetu ostanu pri trenutnim stavovima i namjerama, pitanja koja se nameću jesu kako će reagovati nadležne institucije u BiH. One su, bez obzira na eventualne prepreke, dužne obezbijediti sve potrebne uslove za održavanje izbora, što je osnovno demokratsko pravo svakog građanina i građanke u BiH.
(Magazin Start/Istinomjer.ba)