Prošle sedmice na Istinomjeru dominirale su neistinite izjave političkih zvaničnika u Bosni i Hercegovini, ali smo imali priliku da zabilježimo i jedno neispunjeno obećanje, neutemeljenu tvrdnju te smo se kroz analizu, između ostalog, osvrnuli i na stanje u pravosuđu u našoj zemlji u proteklih 20 godina.
Kada su neistinite tvrdnje u pitanju, jedna od njih bila je i ona ministra zdravlja u Kantonu Sarajevo (KS) Harisa Vranića koji je, gostujući u emisiji “Špica” na TVSA, pored ostalog izjavio da u zemljama Evrope više nigdje ne postoje domovi zdravlja. Istinomjer je tom prilikom utvrdio da primjeri iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja demantuju Vranićeve navode.
Istinomjer se bavio i izjavom potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Denisa Šulića koji je, u kontekstu državne imovine, rekao da je Dejtonskim mirovnim sporazumom imovina data Republici Srpskoj te da, kako je dodao, “nijedna odluka, ni bonska ni izmišljena bonska odluka, ne može promijeniti tu odluku koju imamo u Dejtonu, koju imamo u Ustavu BiH”. Pozivajući se na odluke Ustavnog suda BiH donesene, između ostalog, i na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, navedenu Šulićevu tvrdnju ocijenili smo neistinitom.
Ustvrdivši da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko “dobio novac” za donošenje Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim je uspostavljena kaznena odredba zabrane i kažnjavanja negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je i da OHR navedeni zakon “nije mogao staviti na teritoriju Republike Srpske”. Međutim, suprotno Stevandićevoj tvrdnji, Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH objavljen je u Službenom glasniku BiH 27. jula te je od 28. jula 2021. godine postao primjenjiv na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, uključujući i entitet Republiku Srpsku.
Nakon što je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) 7.4.2022. godine izglasano isključivanje Ruske Federacije iz Vijeća UN-a za ljudska prava, kojom prilikom je ambasador BiH pri UN-u Sven Alkalaj glasao “za”, oglasio se i Radovan Kovačević, savjetnik za unutrašnju politiku člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Komentarišući u kontekstu navedenog glasanja i izjavu koju je dao zastupnik u NSRS Igor Crnadak (PDP), Kovačević je iznio niz tvrdnji koje su se odnosile na proceduru imenovanja ambasadora Bosne i Hercegovine, njihovu etničku pripadnost, ali i ustvrdio da su “ambasadori iz reda srpskog naroda ambasadori Republike Srpske”.
Čuli smo isto tako od gospodina Crnadaka da nije trebalo glasati za Alkalaja i da je za to kriv Milorad Dodik i SNSD. Ja moram da podsjetim da se na sjednicama Predsjedništva glasa za više ambasadora i da Srbi nemaju mogućnost da biraju ko će da bude ambasador iz reda Bošnjaka ili ambasador iz reda Hrvata. Na isti način na koji Bošnjaci i Hrvati nemaju mogućnost da biraju ko će biti ambasadori iz reda srpskog naroda, odnosno ambasadori Republike Srpske. To bira srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i da on ne glasa za bilo koga koga predlože bošnjački i hrvatski član. Onda ne bismo imali na primjer jednog Vujića kao ambasadora u Vašingtonu, ili ne bismo imali jednog Samardžiju kao ambasadora u Moskvi, odnosno ambasadora u Ruskoj Federaciji.
Radovan Kovačević, 8.4.2022.
S obzirom na ono što propisuju Ustav BiH, Poslovnik o radu Predsjedništva BiH, kao i Odluka o postupku imenovanja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, Kovačevićeve tvrdnje da Srbi, Bošnjaci i Hrvati biraju ambasadore BiH, da se ambasadori biraju iz reda bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda, da srpski član Predsjedništva BiH ne glasa za bilo koga koga predlože bošnjački i hrvatski član te da postoje “ambasadori Republike Srpske” Istinomjer je ocijenio neistinitim.
Politički zvaničnici u Bosni i Hercegovini minule sedmice komentarisali su i nedavno održane izbore u Republici Srbiji te je, u tom smislu, predsjednik Kluba DNS-a u NSRS Duško Ivić ustvrdio da je predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić na netom održanim izborima, uz najveću izlaznost, osvojio najviše glasova u historiji predsjedničkih izbora u toj zemlji. Provjeravajući istinitost ove tvrdnje, Istinomjer je, pozivajući se na zvanične podatke Republičke izborne komisije Srbije, utvrdio da to nije tačno, Naime, Slobodan Milošević je u dva navrata, također u prvom krugu, osvojio više glasova od Vučića 2022. godine te je izlaznost na izborima 1990, 1992. i 2008. godine bila veća od 58,7%, koliko je iznosila 2022. godine.
Na kraju, kada se radi o prošlosedmičnim neistinitim tvrdnjama, izdvajamo i onu potpredsjednika NSRS i partije Ujedinjena Srpska Milana Petkovića, koji je, između ostalog, rekao da je Milorad Dodik glasao protiv svih odluka Predsjedništva BiH na proteklih nekoliko sjednica.
Činjenica jeste da smo u ovom sazivu Narodne skupštine imali više posebnih sjednica nego redovnih, ali razlog tome je odluka o neučestvovanju i nedonošenju odluka na nivou BiH i srpski član Predsjedništva se drži zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske i glasa protiv svih odluka Predsjedništva. Samim tim, on traži izjašnjenje Narodne skupštine da li je povrijeđen vitalni interes Republike Srpske ili nije. To je jedan od razloga zašto smo imali ovoliki broj posebnih sjednica.
Milan Petković, 7.4.2022.
Izvršivši uvid u rad Predsjedništva BiH, Petkovićeve tvrdnje da je razlog što je u ovom sazivu NSRS održano više posebnih nego redovnih sjednica u tome što je Milorad Dodik proglašavao pojedine odluke Predsjedništva BiH destruktivnim po vitalni entitetski interes, kao i da je Dodik glasao protiv svih odluka Predsjedništva otkako su predstavnici stranaka iz RS donijeli zaključke o neučestvovanju u radu institucija BiH, Istinomjer je ocijenio neistinitim.
Istinomjer je, prateći obećanje ministra saobraćaja Kantona Sarajevo Adnana Štete, dato u oktobru 2021. godine, da će “trolejbus prema naselju Šip voziti u prvom kvartalu 2022. godine”, prošle sedmice utvrdio da se to nije desilo, te ga ocijenio neispunjenim.
Našu pažnju privukla je i neutemeljena tvrdnja predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, data tokom njenog prošlosedmičnog obraćanja poslanicima/ama u NSRS, kojom prilikom je izjavila, pored ostalog, da su sankcije koje je Velika Britanija uvela njoj i Miloradu Dodiku “usmjerene i na građane tog entiteta, “jer su predsjednika Republike izabrali građani”.
Da navedena tvrdnja Željke Cvijanović nema utemeljenje, jasno je iz saopćenja koje je tim povodom 11.4.2022. godine izdala Vlada Velike Britanije, što je istoga dana potvrdio i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Matt Field, ističući da uvedene sankcije funkcionerima SNSD-a trebaju biti “širi pristup naporima da se okonča okruženje bez posljedica u BiH i kako bi se političari držali odgovornim za svoje djelovanje”, naglasivši da sankcije nisu usmjerene prema Republici Srpskoj ili njenim građanima.
U kontekstu izjave poslanika u PSBiH Damira Arnauta da je prije 12 godina pravosudni sistem u BiH bio jedan od najnezavisnijih u čitavoj Evropi, a da je u periodu od posljednjih 12 godina domaće pravosuđe doživjelo znatan pad, u analizi “Dvije decenije reforme: Pravosudni sistem u BiH daleko od nezavisnog”, Istinomjer se prošle sedmice još jednom osvrnuo na proces reforme pravosudnog sistema u BiH, započet još prije dvije decenije.
Tom prilikom smo, a na osnovu relevantnih podataka i izvještaja, ali i mišljenja domaćih i stranih stručnjaka, između ostalog ukazali na činjenicu da je nezavisnost pravosudnog sistema ozbiljno dovedena u pitanje, gdje se kao jedan od najvećih razloga najčešće navode politički uticaj i nedostatak ličnog integriteta i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u zemlji. Pored toga, utvrdili smo i da BiH nikada nije bila u društvu najnezavisnijih pravosudnih sistema Evrope, kao i da se posljednjih godina nalazi na začeljima svjetskih lista.
Od protekle sedmice Istinomjer će pratiti i da li će, u skladu s najavom gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića, Centar za djecu i omladinu s poteškoćama u razvoju u tom gradu biti u funkciji do kraja 2022. godine, a kada su u pitanju predizborna obećanja, na tri smo zabilježili aktivnosti na njihovim ispunjavanju.
Radi se o obećanju koje je u okviru izbornog programa Pokret za modernu i aktivnu Krajinu – PoMAK, u izbornoj kampanji za Lokalne izbore 2020. godine, dao gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, a u kojem je rečeno da Bihać mora napokon dobiti gradski bazen kao preduvjet za škole i časove plivanja u sklopu tjelesnog odgoja. S tim u vezi, nakon raspisanog javnog konkursa u decembru 2021. godine, Grad Bihać je u aprilu 2022. odabrao idejno rješenje za izgradnju bazena u okviru školskog kompleksa Prekounje u Bihaću te je ovo obećanje trenutno dobilo ocjenu započeto.
Ista ocjena data je i obećanju Vlade Kantona Sarajevo, “Adaptivno upravljanje saobraćajem (automatsko i poluautomatsko upravljanje semaforima i tokovima u saobraćaju)”, a nakon što su njeni predstavnici i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 12.4.2022. godine potpisali ugovor o grantu za izradu glavnog projekta adaptivnog upravljanja saobraćajem.
Na kraju, u okviru obećanja “Vrtić za svako dijete”, koje je u izbornoj kampanji dao aktuelni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, protekle sedmice je u Kulturnom centru Banski dvor organizovan info dan, na kojem je Stanivuković predstavio Pravilnik o sufinansiranju troškova usluga boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama na teritoriji Banje Luke. Tom prilikom je istaknuto da je za tu namjenu iz budžeta Grada Banja Luka izdvojeno 1,2 miliona KM te da će pojedinačna subvencija iznositi 60 KM po djetetu. Uzevši u obzir aktivnosti koje su tokom 2021. i 2022. godine zabilježene na ispunjenju ovog obećanja, Istinomjer mu je minule sedmice dao ocjenu u progresu.
(Istinomjer.ba)