Mjesec prije formiranja aktuelnog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, delegacije tadašnje “Osmorke”, HDZ-a BiH i SNSD-a potpisale su sporazum “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022.-2026. godine”. Iako su u dokumentu navedene zajedničke mjere na kojima parlamentarna većina namjerava raditi tokom mandata, članovi vladajućih stranaka konzistentno odbijaju nazivati jedni druge koalicionim partnerima.
Delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Snježana Novaković-Bursać (SNSD) govorila je 6. maja 2024. godine za RTRS o funkcionisanju aktuelne parlamentarne većine na državnom nivou, ustvrdivši pritom da se ne radi o koaliciji, jer stranke koje čine većinu nisu usvojile zajednički program.
Prvo, nema koalicije na nivou BiH. Pogotovo nema koalicije sa ovakvim predstavnicima. Koalicija podrazumijeva da imate neki zajednički program, a mi imamo matematičku većinu koja je napravila Savjet ministara i pokušavamo da funkcionišemo.
Snježana Novaković-Bursać, 6.5.2024.
Mjesec prije imenovanja aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH, delegacije tadašnje “Osmorke”, HDZ-a BiH i SNSD-a potpisale su 15. decembra 2022. godine sporazum “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022.-2026. godine“.
U tekstu sporazuma stranke su izrazile opredijeljenost za uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH. Sporazum se sastoji od šest principa:
- evropske integracije,
- brzo usvajanje budžeta,
- mjere i aktivnosti za ekonomski rast i razvoj te uspostavljanje mehanizma za brzu prohodnost i odobrenje investicionih projekata,
- izborno zakonodavstvo i demokratizacija izbornog procesa,
- reforma pravosuđa,
- reforma bezbjednosno-obavještajnog sistema.
Podsjećamo da je i nakon Općih izbora 2018. godine SNSD bio dio vlasti na državnom nivou, a tada su SNSD, HDZ i SDA potpisali sporazum nazvan “Principi za formiranje vlasti na razini Bosne i Hercegovine”. Sporazum je potpisan 5. augusta 2019. godine i sastojao se od 12 principa.
Međutim, dogovor nije dugo ostao na snazi, shodno činjenici da je u posljednjem principu navedeno da sporazum ne vrijedi u slučaju neimenovanja Vijeća ministara BiH u roku 30 dana od potpisivanja. Rezerve koje su predstavnici stranaka okupljenih oko sporazuma unijeli u dokument pokazale su se kao opravdane budući da je Vijeće ministara imenovano tek četiri mjeseca kasnije.
Ipak, za razliku od saziva 2018–2022, aktuelno Vijeće ministara do sada je provodilo određene aktivnosti na implementaciji dogovorenih mjera iz sporazuma “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022.-2026. godine”. Tako je, u skladu s drugim principom, Zakon o budžetu institucija BiH za 2023. godinu usvojen u martu te godine, znatno ranije nego u pojedinim slučajevima iz prošlih godina.
Osim toga, kako nalaže treći princip, Vijeće ministara usvojilo je 20. marta 2023. godine Program ekonomskih reformi BiH za period od 2023. do 2025. godine, dok je 28. februara 2024. godine usvojen i Program ekonomskih reformi 2024–2026. godina, fokusiran na ispunjavanje obaveza BiH na evropskom putu.
Podsjećamo i da je Evropsko vijeće 21. marta 2024. godine dalo odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora između BiH i Evropske unije. Vijeće je pozvalo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Evropske komisije od 12. oktobra 2022. godine. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je tokom posjete BiH izjavila da je naša zemlja postigla veći napredak “u nešto više od godinu nego tokom čitavog jednog desetljeća”.
Stav vlasti prema postizbornom udruživanju
Uprkos postojanju parlamentarne većine, redovnom održavanju sjednica Vijeća ministara i potpisanim dokumentima o zajedničkom djelovanju s istaknutim principima rada, predstavnici vlasti na nivou BiH odbijaju osloviti jedni druge koalicionim partnerima. Stav Snježane Novaković-Bursać odgovara onom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
Ne postoji državna koalicija. Nikakva koalicija na nivou BiH ne postoji. Ne postoji koalicija niti je BiH država u smislu u kojem to žele da kažu.
Milorad Dodik, 2.4.2024.
Da su sličnog mišljenja i predstavnici stranaka iz Federacije BiH, pokazuje izjava Saše Magazinovića (SDP BiH) koji se složio s Dodikovom konstatacijom.
On je rekao da koalicija na državnom nivou ne postoji. Ja se slažem sa njim, ja smatram da nikad nije ni postojala. To se ne može nazvati koalicijom jer koalicije funkcionišu na jedan potpuno drugačiji način. Ovo je partnerstvo koje je definisano izbornim rezultatom.
Saša Magazinović, 5.4.2024.
Duška Jurišić, zamjenica ministra civilnih poslova BiH na prijedlog Naše stranke, ustanovila je da se aktuelna parlamentarna većina “po definiciji” ne može zvati koalicijom.
Problem u sadašnjem partnerstvu, koje zapravo nikad nije bila koalicija, koalicija je nešto drugo po definiciji, ali problem u sadašnjem partnerstvu jeste to što se negdje partneri nisu baš najbolje razumjeli.
Duška Jurišić, 9.4.2024.
Političke koalicije u teoriji i praksi
Predstavnička demokratija, kakva je u Bosni i Hercegovini i većini evropskih zemalja, počiva na parlamentarnoj većini koja može da formira vladu. Rezultat proporcionalnog izbornog sistema jeste višepartijski sistem. U višepartijskim sistemima gotovo su neminovne koalicione vlade.
U literaturi, koaliciona vlada označava izvršnu vlast koja se sastoji od predstavnika dviju ili više različitih političkih stranaka. One nastaju nakon što u predstavničkom tijelu, odnosno parlamentu, nijedna stranka nema većinu, odnosno za sastavljanje i/li povjerenje vladi potrebna je saglasnost više njih.
Kako nijedna stranka u BiH nema ni približan broj mandata za sastavljanje većinske vlade, što praktično onemogućavaju i ustavna pravila o jednakoj entitetskoj i etničkoj zastupljenosti, udruživanje u postizborne političke saveze postaje neminovno. Nazivanje takve vlasti u BiH koalicijom udruženom oko zajedničkih interesa rijetka je pojava, čak i u situacijama kada njeni predstavnici usaglase zajedničke “smjernice, načela i ciljeve”, kakav je slučaj trenutno.
S druge strane, iako Snježana Novaković-Bursać tvrdi da se aktuelna državna vlast ne može zvati koalicijom jer, kako je konstatovala, nije usvojila zajednički program, Novaković-Bursać je u više navrata (1, 2) parlamentarnu većinu u Republici Srpskoj (SNSD, DEMOS, DNS, NPS, SPRS i Ujedinjena Srpska) oslovila koalicijom, iako stranke nisu usvojile bilo kakav programski dokument prije formiranja vlasti.
Iz svega navedenog jasno je kako uslov da bi stranka bila prozvana koalicionim partnerom u BiH očigledno nisu jednaki vrijednosni ili programski stavovi niti postojanje programskih mjera predstavlja poticaj nosiocima vlasti da u javnim nastupima tretiraju državnu vlast kao koaliciju.
Ipak, stavovi političkih elita o nemogućnosti djelovanja u vlasti s pojedinim strankama tradicionalno se ispostavljaju kao predizborna predstava, a dogovori oko podjele postizbornog plijena funkcionišu neometano – nazivale se stranke koalicionim partnerima ili ne.
(Istinomjer.ba)