Program reformi BiH za 2020. godinu dokument je koji je krajem decembra 2019. godine usvojilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, čime su istovremeno i prestale blokade da se nakon više od godinu od Opštih izbora 2018. godine imenuje Vijeće ministara BiH.
Foto: Visoko.co.ba
Usvajanju dokumenta prethodila je odluka donesena na sastanku koji se 5. 11. 2018. godine održao u Briselu, a kojom prilikom su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a odobrili prvi bh. Godišnji nacionalni program, čime je Bosna i Hercegovina dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO-u.
Kako je tom prilikom navedeno, za ispunjavanje obaveza iz MAP-a u narednom periodu ponajviše će biti zaduženo Vijeće ministara BiH u cjelini, a posebno Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH, ali i kompletna država.
Godinu nakon usvajanja Programa reformi BiH za 2020. godinu, ministar odbrane BiH Sifet Podžić u nekoliko navrata izjavio je da je, i pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno. Od toga, kako je ministar Podžić potvrdio, 72 zadatka bila su u nadležnosti odbrambenog sektora, dok je 16 zajedničkih zadataka pripalo drugim institucijama BiH.
Na sjednici održanoj krajem februara ove godine, Vijeće ministara BiH, između ostalog, usvojilo je dokument „Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019 – 2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ovaj dokument proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.
Tako je Program reformi BiH za 2020. godinu prošao svoj put od usvajanja u Predsjedništvu BiH pa do NATO štaba u Briselu, a da građani Bosne i Hercegovine nisu imali priliku da se sa njegovim sadržajem i zvanično upoznaju.
S tim u vezi, treba podsjetiti da je, nakon zahtjeva dobrog dijela javnosti u našoj zemlji da se sadržaj Programa reformi BiH za 2020. godinu zvanično objelodani, Transparency International u BiH (TIBiH) uputio zahtjev Predsjedništvu BiH da im se isti dostavi. Predsjedništvo BiH je zahtjev odbilo, a u obrazloženju ovakve odluke, pored ostalog, navedeno je da je utvrđen izuzetak kod postupanja po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, te da isti propisuje da svaka osoba ili pravni subjekt ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa.
“Ovo pravo pristupa informacijama podliježe samo formalnim radnjama i ograničenjima utvrđenim u zakonu, a u tom smislu Sekretarijat Predsjedništva BiH utvrdio je izuzetak od objavljivanja ove informacije procjenjujući da ona ne može biti dostupna javnosti”, rečeno je još u obrazloženju, ali i podvučeno da je izuzetak od objavljivanja informacije utvrđen jer se zahtjevom traži dokument koji je odlukom Predsjedništva BiH usvojen na vanrednoj sjednici i kojom je odlučeno da će se dokument dostaviti sjedištu NATO-a u Briselu putem Stalne misije BiH u roku od jednog dana nakon što Predstavnički dom PSBiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH.
“Shodno navedenom”, stajalo je tom prilikom u odgovoru Predsjedništva BiH, “donosilac ovog rješenja je zaključio da se radi o dokumentu koji je uslov za realizaciju odluke. Prema tome, radi zaštite procesa realizacije odluke, tražena informacija je izuzeta od objavljivanja i davanja u javnost.”
Pomenuto obrazloženje je izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić problematizirala, pored ostalog, jer je u njemu, kako je navela, mimo zakonskog osnova direktno rečeno da je interes Predsjedništva iznad javnog interesa.
“Otvoreno su naveli da je odluka Predsjedništva BiH da će poslati Program reformi NATO-u nakon što se imenuje Vijeće ministara, te rekli da bi objavljivanje ugrozilo realizaciju ove odluke. Dakle, stavili su interes političkog dogovora iznad javnog interesa”, ističe Korajlić, dodavši da “čak i da nije to, onda ispada da bi građani, ako se upoznaju sa dokumentom, ugrozili partnerstvo sa NATO-om, što je isto apsurdno, jer je Program reformi već sačinjen i usvojen i u interesu građana koji trebaju da znaju šta podrazumijeva”.
Međutim, da bi građani BiH mogli biti upoznati sa sadržajem narednog, odnosno Programa reformi BiH za 2021. godinu, potvrdio je predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om i zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH Josip Brkić.
Naime, ovo obećanje Brkić je dao na konferenciji za štampu, održanoj 17. 3. 2021. godine, a kojoj su još prisustvovali komandant NATO štaba u Sarajevu, brigadni general Eric Folkestad, te ambasador Mađarske u Bosni i Hercegovini Krisztián Pósa.
Njihovo obraćanje uslijedilo je nakon što je na ranije pomenutoj sjednici, održanoj 24. 2. 2021. godine, Vijeće ministara BiH, pored ostalog, naložilo Ministarstvu vanjskih poslova da, u saradnji sa Ministarstvom odbrane BiH, odmah započne sa procedurom izrade Programa reformi Bosne i Hercegovine 2020 – 2021.
Tako, ovoga puta, a govoreći o transparentnosti procesa usvajanja Programa reformi BiH za 2021. godinu, uz napomenu da će se do polovine aprila nacrt dokumenta naći pred Komisijom za NATO saradnju, Brkić je izjavio da će Program reformi BiH za 2021. godinu biti dostupan javnosti. Brkić je tom prilikom otišao i korak dalje, ustvrdivši da će u “sudjelovanju u izradi dokumenta biti uključene i institucije koje rade u Povjerenstvu za suradnju za NATO-om, što ne isključuje i akademsku zajednicu”, te da je “transparentnost jedna od temeljnih vodilja onoga što će mene i moje zamjenike određivati spram donošenja odluka u radu samog Povjerenstva”.
Nakon što je NATO odobrio prvi bh. Godišnji nacionalni program, čime je Bosna i Hercegovina dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO, ispunjeno u okviru Programa reformi BiH za 2020 godinu, upućeno je, dakle, od Vijeća ministara BiH u sjedište NATO-a, te se odlukom da se izradi naredni takav dokument ulazi u kontinuitet ispunjavanja preuzetih obaveza i reformi, a koje se odvijaju nakon što su relevantne institucije u BiH donijele potrebne odluke.
Pored toga, a pogotovo nakon najave predsjedavajućeg Komisije za NATO saradnju BiH, ono što javnost u našoj zemlji očekuje je da se istovremeno ne uspostavlja “kontinuitet” neupoznavanja građana Bosne i Hercegovine sa sadržajima Programa reformi, između ostalog, i iz razloga što su te reforme visoko kompatibilne sa reformama koje našu zemlju čekaju i na njenom putu ka EU, te su kao takve od suštinske važnosti za svakog građanina Bosne i Hercegovine.
No, očekivanja su jedno, a politička stvarnost u Bosni i Hercegovini i brojni primjeri prekršenih obećanja u prošlosti od nositelja najviših funkcija u našoj zemlji nešto sasvim drugo. Stoga, treba sačekati da li će potonja najava transparentnosti rada na Programu reformi BiH za 2021. godinu, kao i njen sam sadržaj, biti pozitivan primjer, ali i znak da se u tom smislu stvari mogu kretati naprijed.
(Istinomjer.ba/Magazin Start BiH)