Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BIH, čiji je predlagač Klub zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), naći će se na dnevnom redu sjednice Doma naroda PSBiH 18. marta 2024. godine. Prethodno, ovaj prijedlog dobio je podršku zastupnika/ca u Predstavničkom domu PSBiH krajem 2023. godine.
Predlagači izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kako se navodi na platformi Javna rasprava, navode da su predložene izmjene i dopune temeljene na primjedbama koje su nastale tokom monitoringa izbornog procesa. Ove primjedbe istaknute su u izvještajima Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) te drugih domaćih i međunarodnih organizacija. Nadalje, predlagači smatraju da će ove izmjene i dopune dovesti do napretka u izbornom procesu jer se odnose, između ostalog, na uvođenje novih pojmova, poboljšanje standardizacije važećih odredbi, sprečavanje zloupotrebe izbora javnih resursa, bolju kontrolu vođenja kampanje i slično.
Navedeni prijedlog predviđa “tehničke izmjene”, uvođenje identifikacije birača putem otiska prsta, skeniranje lične isprave i optičko brojanje glasačkih listića. Primjena novih izbornih tehnologija počela bi na Općim izborima u BiH 2026. godine, a ostali dijelovi zakona počeli bi s primjenom na Lokalnim izborima u oktobru 2024. godine.
Predloženo je da CIK BiH imenuje, razrješava i ocjenjuje predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike nakon konkursa, da su oni “nestranački kandidati”, a da politička stranka ima maksimalno jednog člana u biračkom odboru.
Prema prijedlogu SDA, politički subjekti otvarali bi posebne račune za finansiranje troškova izborne kampanje na koje se ne bi smjele primati druge uplate osim onih namijenjenih za kampanju, niti bi se sredstva smjela koristiti za druge svrhe.
Predloženo je i uvođenje instituta “mirovanja mandata”, što bi podrazumijevalo da jedna osoba više ne bi mogla biti u situaciji da ima mandat i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti.
Za prijedlog izmjena koje predviđaju uvođenje novih tehnologija, poput elektronskih skenera glasačkih listića i davanja većih ovlasti CIK-u BiH, na sjednici Predstavničkog doma PSBiH krajem 2023. godine glasalo je 26 od 35 prisutnih zastupnica/zastupnika, dok je protiv bilo devet zastupnica/zastupnika.
Prijedlog su podržali/e zastupnici/e SDA, DF-a, SDP-a BiH, Naše stranke, BHI KF, Naroda i pravde (NiP), Kluba poslanika SDS – PDP – Za pravdu i red i zastupnici/e NES-a, dok su protiv prijedloga glasali/e zastupnici/e SNSD-a i HDZ-a BiH.
Predrag Kožul, zastupnik HDZ-a BiH u PD PSBiH, rekao je da je HDZ BiH protiv hitnog postupka i ovakvog prijedloga te protiv proširenja ovlasti CIK-a BiH kojim bi se omogućilo režiranje izbora.
Zastupnici/e SNSD-a mišljenja su da se izborni integritet treba unaprijediti, ali da nisu za to da se ovakav prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH rješava po hitnoj proceduri.
SNSD i HDZ BiH, čiji su zastupnici/e glasali/e protiv ovog zakona u PD PSBiH, najavili/e su da će protiv donošenja ovakvog zakona po hitnoj proceduri glasati i u Domu naroda PSBiH, što se i dogodilo na sjednici ovog zakonodavnog tijela 31. januara 2024. godine. Nakon što je prijedlog SDA-ovih delegata da se za izmjene zakona glasa po hitnom postupku odbijen, predsjednik HDZ-a BiH i delegat u Domu naroda PSBiH Dragan Čović za predložene izmjene Izbornog zakona BiH izjavio je da je “nezamislivo da su prošle Zastupnički dom”.
Navedeni prijedlog zakona naći se na dnevnom redu 14. sjednice DN PSBiH, koja će biti održana 18. marta 2024. godine, ovaj put u redovnoj proceduri.
Prijedlog HDZ-a BiH za izmjene Izbornog zakona BiH u proceduri je od juna 2022. godine, kada je usvojen na sjednici Doma naroda PSBiH. Fokus ovog prijedloga, koji nikada nije razmatran u Predstavničkom domu PSBiH i oko kojeg nije bilo dogovora vladajuće koalicije na državnom nivou, jesu izmjene u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH.
Iako je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 19. decembra 2023. godine najavio da će, koristeći bonske ovlasti za mijenjanje zakonodavstva i smjenu dužnosnika, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koje se tiču izbornog integriteta u BiH ukoliko ih domaći zakonodavci ne izglasaju, to se još uvijek nije desilo. Uzimajući u obzir glasanje u DN PSBiH krajem januara 2024. godine, bit će zanimljivo pratiti da li će izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio Klub SDA dobiti podršku u ovom zakonodavnom tijelu na sjednici 18. marta 2024. godine.
Na platformi Javna rasprava možete pročitati detaljniju analizu ovog zakona, glasati za ili protiv rješenja koja nudi te postaviti pitanja i dati prijedloge parlamentarcima i parlamentarkama o ovom i drugim zakonima.
(Istinomjer.ba)