Vodosnabdijevanje i kanalizacija

Obećanje o proširivanju vodosnabdijevanja, te uređenju vodovoda i kanalizacije, gradonačelnik Prijedora dao je nekoliko puta tokom predizborne kampanje, kao i u svom programskom obraćanju nakon preuzimanja mandata:

“Proteklih godina akcenat je bio na rješavanju najvažnijeg problema stanovnika ovog grada, a to je vodosnabdijevanje. Krajem prošle godine završena je prva faza jednog od najznačajnijih projekata, a to je vodosnabdijevanje, koji je vrijedan ukupno 40 miliona KM. Drugi projekat je “Crno vrelo”, koji se realizuje zajedno sa Banjalukom i trebalo bi da bude završen u ovoj godini, a treći, koji će se oslanjati na Tomašička jezera, trebalo bi da započne jer je projekat trenutno na reviziji kod Svjetske banke.”

Nezavisne novine, 28.09.2012.

“On je za novi mandatni period, između ostalog, najavio (…) projekat vodosnabdijevanja i kanalizacije vrijedan 16 miliona evra.”

Portal “Grad Prijedor”, 07.12.2012.
.
Projekat Crno Vrelo

Projekat regionalnog vodovoda Crno Vrelo provodi se zajednički između gradova Prijedor i Banja Luka, te se sastoji od zajedničkih i posebnih objekata za ova dva grada. Na teritoriji oba grada, projekat bi trebao obezbijediti vodosnabdijevanje za oko 30.000 korisnika. Projekat je već nekoliko godina u zastoju zbog nedostatka sredstava za završetak zajedničkog objekta.

U martu 2014. godine održan je sastanak gradske  uprave za uvođenje izvođača radova u posao izgradnje sekundarne mreže i kućnih priključaka na vodovodnom sistemu Crno Vrelo  u naseljima Niševići, Bistrica, Omarska, Lamovita, Kevljani, Petrov Gaj, Kamičani, Jelićka, Gradina, Krivaja i Marićka, ukupne dužine 62 kilometra. Prema informacijama sa stranice prijedorskog Vodovoda, u maju 2014. godine osnovni objekti na  izgradnji regionalnog sistema vodosnabdijevanja Crno Vrelo na teritoriji Prijedora bili su završeni, a u aprilu 2014. godine započeti su radovi na izgradnji primarne distributivne vodovodne mreže na teritoriji Grada Prijedora, u naseljima Jelićka, Gradina, Marićka, Krivaja, Niševići, Bistrica, Omarska, Lamovita, Kevljani, Petrov Gaj i Kamičani. Tada je navedeno da je rok za završetak izgradnje primarne distributivne mreže 15 mjeseci od početka izvođenja radova, dok će izgradnju sekundarne distributivne mreže i kućnih priključaka finansirati građani sopstvenim sredstvima.  U novembru 2014. godine  objavljeno je da su radovi na izgradnji sekundarne vodovodne mreže (polaganje i zatrpavanje cjevovoda i ugradnja šahtova), završeni u naseljima Omarska, Niševići, Jelićka i Krivaja, te da je, od ukupno predviđenih 61 km cjevovoda, do tada urađeno 25 km ili 40% predviđenih radova. Rečeno je da je rok za završetak izgradnje sekundarne distributivne mreže je 15 mjeseci od početka izvođenja radova, te da će izgradnju tercijarne vodovodne mreže i kućnih priključaka finansirati građani sopstvenim sredstvima.

U Izvještaju o ostvarenju godišnjeg plana implementacije Integralne strategije razvoja Prijedora za 2015. godinu, navodi se da je   planirani iznos za projekat izgradnje distributivne mreže u naseljima vodovodnog sistema „Crno vrelo“ za 2015. godinu bio 2.269.366 KM, od čega 340.405 KM iz budžeta Grada, 964.481 KM iz kredita EIB, 289.344 KM iz privatnih izvora stanovnika naselja navedenog vodovodnog sistema, 675.136 KM iz IPA fondova. Realizovano je 708.604 KM, od čega 109.056 KM iz budžeta Grada, a 599.548 KM iz kredita EIB. Navedena sredstva su utrošena za izgradnju 43 km distributivne mreže u 2015. godini.

U martu 2016. godine, gradonačelnik Prijedora Marko Pavić rekao je da je grad Prijedor završio prvu i drugu fazu ovog projekta, te da će uskoro biti raspisan tender za treću fazu, odnosno za priključke za kuće. To bi omogućilo da se do kraja godine građani Omarske i okolnih mjesnih zajednicao priključe na sistem Crnog vrela, budući da je grad Banja Luka  krajem 2015. godine obezbijedio sredstva za nastavak radova na svom dijelu projekta. Krajem avgusta 2016, direktor preduzeća Vodovod prijedor ponovio je da je ostala još izgradnja tercijarne mreže, to jest priključaka za kuće na području Prijedora. Predstavnici oba grada su krajem avgusta davali kontradiktorne izjave o nastavku projekta, budući da je iz Prijedora poručivano da su sredstva za nastavak projekta obezbijeđena, dok je gadonačelnik Banja Luke istovremeno izjavio da Vlada RS jeste odobrila 2.000.000 KM, ali da sredstva još nisu operativna. Tada je najavljeno da će se formirati abitražna komisija koja će napraviti procjenu stanja i predložiti kako da se nastave radovi. Do kraja ovog monitoringa nije bilo nikakvih vijesti o planovima za nastavak projekta.
Projekat vodovoda i kanalizacije u RS

U izvještaju o radu komunalnih preduzeća za 2012. godinu navedeno je da je u prethodnom periodu, realizacijom projekta SECO, izvršena sanacija i proširenje sistema vodosnadbjevanja (izvorišta, transportnih cjevovoda, rezervoara), ali projekat nije uključivao rekonstrukciju sekundarne mreže, u kojoj su najveći gubitci. Konstatovano je da je u narednom periodu potrebno planski raditi rekonstrukciju sekundarne mreže, naročito u gradskom području, kako bi se smanjili gubici vode i poboljšalo vodosnadbijevanje. Isti problem je konstatovan u izvještajima za 2013. i 2014. godinu, s tim da je u izvještaju za 2014. navedeno da je sekundarna mreža rekonstruisana u pilot zonama Lukovica i Kokin grad, te da je„Vodovod“ a.d. Prijedor uradio više projekata rekonstrukcije i proširenja distributivne mreže, od kojih će dio biti realizovan kroz aranžman Grada Prijedora sa EiB.

Vlada RS je krajem novembra 2012. godine dala saglasnost za realizaciju „Projekta snabdijevanja vodom i kanalizacijom grada Prijedora“, koji se finansira kreditnim sredstvima Evropske investicione banke u iznosu od 50% (8.053.000 eura), grant i bilateralnim sredstvima u iznosu od 35% (5.637.100 eura), te tekućim ulaganjima lokalne zajednice u iznosu od 15% (2.415.900  eura). Projekat je trebao biti završen do kaja 2015. godine.

U maju 2013. godine predstavljena je Studija izvodljivosti Evropske komisije za „Projekat snabdijevanja vodom i kanalizacijom grada Prijedora“ vrijednog 16.106.000 eura, koji bi trebalo da bude ralizovan kroz tri do pet godina. Zamjenik gradonačelnika Prijedora Milenko Đaković rekao je da će nastavak projekta vodosnabdijevanja i prikuljanja i tretmana otpadnih voda obuhvatiti područje grada, te naselja Omarska, Kozarac, Gomjenica i Tukovi. Projekat je podijeljen u tri komponente:

– izgradnju sekundarne kanalizacione mreže i kućnih priključaka na području Tukova, te izgradnju sekundarne mreže u naseljima koja će se priključiti na regionalni sistem vodosnabdijevanja Crno Vrelo (3.881.000 eura)

– izgradnju fekalnog i kišnog kanalizacionog sistema na području Gomjenice i izgradnju primarne mreže vodovodnog sistema Tomašička jezera (5.105.000 eura)

– sanaciju i rekonstrukciju distributivne mreže centralnog sistema za snabdijevanje vodom u Prijedoru, rekonstrukciju i proširenje kanalizacionog sistema Omarska i rekonstrukciju i proširenje fekalnog i kišnog kanalizacionog sistema Kozarac (7.120.000 eura)

Poziv za dostavljanje ponuda za projekat “Rekonstrukcija i proširenje vodovodnog sistema u gradu Prijedoru” objavljen je u februaru 2015. godine, a ugovor o početku radova na projektu sanacije i rekonstrukcije distributivne mreže centralnog sistema za snabdijevanje vodom grada potpisan je sa firmom “Hidro-kop” iz Banjaluke 12.08.2015. Ugovor je potpisan u vrijednosti od 3,9 miliona KM.

Gradonačelnik Prijedora je tom prilikom rekao da će rekonstrukcijom i proširenjem sekundardne mreže po ovom ugovoru biti obuhvaćeno pet gradskih naselja (Urije, Čirkin Polje, Gašića Naselje, Ulica Vuka Karadžića i Raškovac), te neka prigradska naselja (Volar, Cikote, Malo Palančište sa dijelom Gornjih Orlovaca, Brezičani, Hambarine, naselje “Janjića pumpa”, Čarakovo i rekonstrukcija određenog broja šahtova i prelaza preko rijeke Sane); te da je rok za završetak radova 18 mjeseci. Početak radova najavljen je u oktobru 2015. godine.

U Izvještaju o ostvarenju godišnjeg plana implementacije Integralne strategije razvoja Prijedora za 2015. godinu, navodi se da je   planirani iznos za projekat rekonstrukcije postojeće vodovodne i  distributivne mreže 2015. godinu bio 991.179 KM, od čega 449.840 KM iz budžeta Grada, 272.416 KM iz kredita EIB, 97.790 KM iz privatnih izvora građana, 171.133 KM iz IPA fondova. Realizovano je 224.067 KM, od čega 35.599 KM iz budžeta Grada, a 188.468 KM iz kredita EIB.  Navedena sredstva su utrošena za rekonstrukciju 8 km distributivne mreže u 2015. godini.

Na stranici “Vodovodna i kanalizaciona infrastruktura u Republici Srpskoj” (stranica Projekta Vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Republici Srpskoj koji se realizuje iz aranžmana sa Evropskom investicionom bankom) u julu 2016. godine objavljeno je da je do sada izvedeno preko 55% planiranih radova na projektu Rekonstrukcija i proširenje vodovodnog sistema u Gradu Prijedor.

Pored navedenih projekata, u proteklom mandatu vršene su i aktivnosti finansirane iz budžeta grada na sanaciji i rekonstrukciji vodovodne mreže u pojedinim mjesnim zajednicama. Snabdjevenost vodom može se pratiti na osnovu podataka iz godišnjih izvještaja o poslovanju komunalnih preduzeća grada Prijedora od 2008-2015.o radu komunalnog preduzeća Vodovod AD Prijedor.

U prethodnom mandatu, količina vode isporučena svim kategorijama potrošača (domaćinstvima, industriji, budžetskim potrošačima i zanatskom sektoru) smanjivala se iz godine u godinu. U 2012. godini došlo je do povećanja ukupne količine vode isporučene svim kategorijama potrošača, uključujući i domaćinstva. Tokom 2013. i 2014. godine, ukupna količina isporučene vode nastavila se smanjivati, dok je količina vode isporučene domaćinstvima porasla u 2013, a smanjila se u 2014. godini. Istovremeno, broj registrovanih potrošača kontinuirano je rastao u proteklom mandatu.