Vjetropark Hrgud

Vjetropark Hrgud, kako je navedeno u saopštenju za javnost nakon 1. sjednice Vlade RS iz decembra 2018. godine kao jedan od značajnijih projekata javnih investicija čija se izvedba planirala u 2019. i 2020. godini, a za čije je izvođenje bilo predviđeno oko 126,1 milion KM. Još 2016. godine, potpisan je sporazum o zajmu između tadašnjeg ministra finansija i trezora Vjekoslava Bevande, te direktora KfW-a (Njemačke razvojne banke), vezan uz izgradnju vjetroelektrane.

U septembru 2019. godine, završeno je ispitivanje potencijala vjetra, te izrađena Studija opravdanosti izgradnje VE „Hrgud“. Prema najavama Elektroprivrede RS, planirana ja izgradnja 16 vjetroturbina, kao i putne i vodovodne infrastrukture povezane sa selom Hrgud nadomak Berkovića. 

​U septembru 2020. godine u Ministarstvu energetike i rudarstva održan je sastanak sa predstavnicima Njemačke banke za obnovu i razvoj (KfW) o projektu izgradnje vjetroelektrane „Hrgud“ koja se finansira iz kreditnih sredstava KfW banke, a kojem su prisustvovali ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović, v.d. generalnog direktora MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ a.d. Trebinje Luka Petrović te ministar energetike i rudarstva Petar Đokić. Direktor KfW-a je tom prilikom potvrdio spremnost banke da ubrza sve aktivnosti na realizaciji projekta vjetroelektrane „Hrgud“.

Izgradnja ove vjetroelektrane planirana je Planom javnih investicija 2020-2022. godina.

U septembru 2021. godine Elektroprivreda RS potpisala je ugovor sa “GOPA Intec International energy Consultants” za PIK konsultanta za izradu projektne dokumentacije i nadzora na izgradnji vjetroelektrane Hrgud, nakon čega je trebalo uslijediti raspoisivanje tendera.

15.4.2022. godine upućen je dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH od strane Ambasade Njemačke u BiH u kojem je navedeno da Savezna vlada Njemačke obustavlja četiri infrastrukturna projekta za RS u iznosu od 105 miliona eura, a jedan od njih je i Vjetropark Hrgud. Obustava će trajati dok se odluke Narodne skupštine RS od 10. decembra 2021. i 10. februara 2022. godine ne povuku i dok trenutna blokada državnih institucija ne bude okončana. Podsjećanja radi, riječ je o odlukama NSRS-a o prenosu nadležnosti s državnog na entitetski nivo, te odluci i donošenju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u.

Kako se počelo postavljati pitanje ko je kriv za kašnjenje izgradnje Vjetroparka Hrgud, tim povodom se oglasio i načelnik općine Berkovići Nenad Abramović, koji je jedinog krivca za kašnjenje vidio u Elektroprivredi Republike Srpske, te je upravo zbog kašnjenja projekta općina Berkovići izgubila tri miliona maraka.cIz Elektroprivrede RS su kao krivce naveli isključivo Nijemce, koji se prema riječima direktora za investicije Jovice Vlatkovića, nisu službeno povukli iz navedenog projekta. Naglasio je da još uvijek nemaju službeni dopis da se prestaje sa radom Vjetroparka.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da će Republika Srpska realizovati projekat vjetroparka Hrgud, za kojeg kaže da je isplativ i profitabilan, te da neće imati problem da obezbjede drugi izvor finansiranja.

O svemu navedenom oglasio se i član predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je izjavio da će Nijemcima dati rok od šest mjeseci da donesu odluku o projektu vjetroparka Hrgud, a ako ne budu željeli da ga nastave, taj projekat će biti proslijeđen Kinezima.